Tanovićev film strogo je fokusiran na promoviranje nadomjestaka za majčino mlijeko u siromašnim zemljama Trećeg svijeta koji su, pomiješani sa zagađenom vodom, uzrokovali brojne dječje smrti.
Kad pijemo njen napitak, ne znamo pijemo li lošu kavu, žvačemo karamelu ili gutamo pjenu za kupanje. Ekološke i ine organizacije optužuju je za neetično poslovanje, korištenje GMO proizvoda i eksploataciju djece kao radne snage u proizvodnji čokolade i kave, te sustavno kršenje Međunarodnog pravilnika o reklamiranju nadomjestaka za majčino mlijeko na način da ih idealizira.
Brojne TV reportaže stavile su na stup srama njenu agresivnu kampanju distribuiranja čokoladica s visokom količinom šećera po brazilskim favelama, kako bi siromašnima ponudila jeftini obrok koji stvara privid sitosti. Iako svi znamo o kojoj je multinacionalki riječ, Danis Tanović ju je u najnovijem filmu "Tigrovi" preimenovao u "Lasta". Zapadnoj publici to ime očito ništa ne znači i ona će vjerojatno pomisliti da je riječ o imaginarnom nazivu, kao što ne bi znala na geografskoj karti locirati Čapljinu. Na žalost, ni armada od tisuću kloniranih Erin Brockovich ne bi bila u stanju spriječiti njene prljave rabote.
Inače, Tanovićev film koji je premijerno prikazan ovih dana u San Sebastianu, a uskoro će ga vidjeti i publika zagrebačkog Human Rights Film Festivala, strogo je fokusiran na njen slučaj promoviranja nadomjestaka za majčino mlijeko u siromašnim zemljama Trećeg svijeta (u Tanovićevu komadu riječ je o Indiji) koji su pomiješani sa zagađenom vodom uzrokovali brojne dječje smrti izazvane dijarejom, dehidracijom i pothranjenošću. Naravno, slučaj nije nov i njegovi korijeni sežu u 1977. kad je Svjetska zdravstvena organizacija izdala spomenuti Međunarodni pravilnik, iako ga multionacionalke sustavno krše, kao što ni stvarna prehrambena korporacija na koju se referira Tanović nije jedina koja to čini. Zato režiser u uvodu filma koristi found footage iz 1978. u kojem tadašnji senator Edward Kennedy ispituje predstavnika proizvođača supstituta za majčino mlijeko, koji odbija preuzeti bilo kakvu odgovornost za smrti djece u zemljama u razvoju koja su hranjena tim smrtonosnim koktelom. Kad je profit u igri, očito mu nitko ne može stati na kraj.
Horda tigrova
Tako izvještaj organizacije "Save the Children" iz 2013. navodi da je u Pakistanu "jedna petina ispitanih medicinskih radnika navela da je primila mito od predstavnika korporacije koja proizvodi nadomjestke za majčino mlijeko, i to u obliku različitih poklona". Jedan drugi izvještaj koji je u Kini provela jedna humanitarna organizacija, pokazao je da je "čak četrdeset posto majki koje su sudjelovale u sličnoj anketi, priznalo da su ih kontaktirali predstavnici tih istih korporacija kako bi ih nagovorili da koriste njihove proizvode", za što su primale različite nagrade. Target su po običaju bili najsiromašniji slojevi. A profit korporacije premašuje 25 milijardi dolara.
Jedna od tih predatorskih korporacija regrutirat će i Tanovićeva junaka Ayana (glumi ga bollywoodska zvijezda Emraan Hashimi) da se pridruži hordi njenih "tigrova", korporacijskih agenata koji svojim šarmom i poslovnom vještinom pokušavaju uvjeriti liječnike da koriste njene proizvode, te ubrzo biva proglašen njenim najuspješnijim trgovcem. Ayanov san o uspjehu samo što se nije ostvario. I sve bi bilo kao u bollywoodskoj bajci, samo bez pjevanja i plesa, da se jedan od njegovih kolega nije vratio iz Karachija s alarmantnim vijestima o mlijeku smrti. Ayan počinje osjećati krivnju, shvativši da je prodao dušu korporacijskom šejtanu, nakon čega će žrtvovati karijeru kao svojevrsna muška varijanta Ms Brockovich kako bi mobilizirao javnost i pokazao joj kako jedna od najvećih svjetskih multinacionalki gazi prema profitu preko mrtvih dječjih tijela, dok promovirajući mliječne supstitute kao najidealniji oblik prehrane praktički postaje njihov ubojica u sjeni, jer njegovi siromašni konzumenti nemaju pristupa čistoj vodi, pa ih miješaju s onom zagađenom da bi uštedjeli na količini.
Pravni problemi
Tanovićev scenarij uvelike priziva duhove Meirellesova komada "Brižni vrtlar" ("The Constant Gardener") snimljenog prema romanu Johna Le Carrea, samo što farmaceutske multinacionalke sada zamjenjuju one prehrambene, a imaginarnu "Big Pharma" zamjenjuje "Lasta". No poput Ayanove situacije koja će se zakomplicirati kad je u trenutku slabosti i straha učinio pogrešku na gostovanju u Njemačkoj gdje je trebao promovirati TV dokumentarac koji se pozabavio njegovim slučajem, tako ni Tanovićeva produkcija nije išla glatko. Projekt je započet još 2006, ali zbog škakljive teme teško je pronalazio financijera jer se nitko nije htio zamjeriti multinacionalki na koju se autor u filmu referira. Ni BBC koji se spominjao kao jedan od glavnih producenata, nije mu bio naklonjen i čak je slao svoje ljude da provjere svaku stranicu scenarija u ulozi cenzora, e da bi na kraju razgovor s njima završio uz onaj dobro znani britansko uljuđeni "We're sorry...!"
Ali poznanstvo s angažiranim nezavisnim indijskim filmašem Anuragom Kashyapom (šifra: "Bande Wasseypura") dovelo ga je do nekolicine indijskih producenata bez kojih njegov film nikad ne bi bio snimljen. Ostaje pitanje kako će teći njegova distribucija, ali i medijska promocija, pogotovu u onim medijima u kojima se reklamiraju proizvodi multinacionalke koju je Tanović nabio na stup srama. To se osjetilo već u San Sebastianu, gdje je poslovni filmski časopis "Variety" posve ignorirao najnoviji Tanovićev film. Valjda zato što misli da je gledanje filma nezamislivo bez njena slasnog choco popcorna, tog ultimativnog "healthy snacka".
