Transnacionalni trening Child Trust održan u travnju 2026. u Požegi i Zagrebu

Projekt CHILD TRUST – Children visiting parents – TRaining EU prison Staff usmjeren je na unapređenje podrške djeci čiji su roditelji u zatvoru, osobito tijekom njihovih posjeta roditeljima. Projekt polazi od toga da su djeca zatvorenika često nedovoljno vidljiva skupina te da iskustvo posjeta zatvoru može biti manje stresno i podržavajuće ako su zatvorski službenici dodatno educirani za rad s djecom i obiteljima.

Roda projekt provodi u partnerstvu s organizacijama Bambinisenzasbarre iz Italije, koja je ujedno i nositelj projekta, Relais Enfants Parents iz Francuske te Małopolska Probation Association iz Poljske. Projekt okuplja organizacije i stručnjake iz više europskih zemalja koji rade na zaštiti prava djece, podršci obiteljima i unapređenju zatvorskih praksi.

Trening održan 23. i 24. travnja 2026. u Požegi i Zagrebu bio je treći od ukupno četiri planirana transnacionalna treninga za pravosudnu policiju iz partnerskih zemalja. Prethodni treninzi održani su u studenom 2025. u Milanu i u ožujku 2026. u Krakovu, dok je završni trening planiran za svibanj 2026. u Parizu. Cilj treninga bio je jačanje kompetencija službenika i službenica za pružanje podrške djeci zatvorenika te razmjena europskih iskustava i praksi koje posjete djece roditeljima u zatvoru čine sigurnijima, dostojanstvenijima i više usmjerenima na dijete.

Na treningu su sudjelovali pravosudni policajci iz kaznionica i zatvora u Hrvatskoj, uključujući Glinu, Požegu, Zagreb i Lepoglavu, kao i predstavnice Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije te Ureda pravobraniteljice za djecu koja je i suradnička institucija u projektu..Iz Italije su sudjelovali predstavnici organizacije Bambinisenzasbarre, zatvora Milano Opera i zatvora Secondigliano u Napulju. Iz Francuske su sudjelovali predstavnici organizacije Relais Enfants Parents, zatim ENAP/DAP-a te zatvorskih ustanova Beauvais, Fleury-Mérogis, Lannemezan, Toulouse Seysses i Le Mans. Iz Poljske su sudjelovali predstavnici Małopolskie Stowarzyszenie Probacja te kaznenih tijela Kraków Remand Prison, Tarnów Prison, Nowy Wiśnicz Prison i Kielce Remand Prison. 

Ovakav sastav sudionika omogućio je razmjenu iskustava između različitih zatvorskih sustava, institucija i organizacija koje izravno rade na zaštiti prava djece čiji su roditelji u zatvoru.

Prvi dan – posjet Kaznionici u Požegi

Program prvog dana transnacionalnog treninga bio je posvećen terenskom učenju, upoznavanju hrvatskog zatvorskog sustava i razmjeni primjera dobre prakse kroz posjet Kaznionici u Požegi. Nakon pozdravnog i uvodnog obraćanja upravitelja Kaznionice, partnerske organizacije kratko su predstavile svoj rad, nacionalne prakse i programe podrške djeci čiji su roditelji u zatvoru. Središnji dio prijepodnevnog programa bilo je izlaganje upravitelja Zvonimira Leopoldovića o tome kako prostor u kojem se izdržava zatvorska kazna može podržati rehabilitaciju. Upravitelj je predstavio opsežne radove koji su tijekom posljednje četiri godine provedeni u Kaznionici, uključujući obnovu otvorenog, zatvorenog i poluotvorenog odjela. Govorio je o izazovima rada u objektima starijima od stotinu godina, organizacijskim i infrastrukturnim poteškoćama tijekom obnove te o načinu na koji prostor može podržati očuvanje dostojanstva i kvalitetnije odnose unutar zatvorskog sustava. Sudionicima je predstavljena i struktura osoba koje se nalaze na izvršenju kazne zatvora u Kaznionici u Požegi. Istaknuto je da se u kaznionici trenutačno nalazi oko 400 osoba u dobi od 21 do 84 godine, koje služe kazne u rasponu od šest mjeseci do 34 godine zatvora, žena i muškaraca. Upravitelj je govorio i o mogućnostima rada, obrazovanja i osposobljavanja žena tijekom izvršavanja kazne, što doprinosi njihovoj rehabilitaciji i pripremi za povratak u zajednicu.

Nakon izlaganja uslijedio je vođeni obilazak Kaznionice. Sudionici su obišli novouređene prostore na zatvorenom i poluotvorenom odjelu Kaznionice. Posebnu pažnju privukao je prostor za posjete, u kojem je dio uređen posebno za djecu, s ciljem stvaranja toplijeg, sigurnijeg i manje stresnog okruženja tijekom susreta s roditeljem. Sudionici su imali priliku posjetiti i Odjel za majke i djecu, u kojem su se u tom trenutku nalazile tri majke s bebama do šest mjeseci starosti. Ovaj model rada prepoznat je kao važan primjer zaštite ranog odnosa između majke i djeteta te nastojanja da se i u zatvorskim uvjetima djeci osiguraju što prirodniji, mirniji i podržavajući uvjeti života. 

Nakon obilaska uslijedio je ručak, a poslijepodnevni dio programa bio je posvećen zajedničkom osvrtu na predstavljene prakse. Sudionici su razgovarali o organizaciji rada, uvjetima smještaja, programima podrške obiteljima i mogućnostima primjene viđenih rješenja u različitim nacionalnim kontekstima. Program prvog dana zaključen je evaluacijom i povratkom u Zagreb.

Evaluacije su pokazale da je obilazak Kaznionice u Požegi doživljen izrazito pozitivno. Sudionici su posebno istaknuli urednost, čistoću, mir i dojam dobro održavanog, humaniziranog prostora. Mnogi su naglasili da se zatvorsko okruženje u pojedinim dijelovima nije doimalo kao hladan i represivan prostor, nego kao ambijent koji nastoji zadržati toplinu doma i dostojanstvo osoba lišenih slobode. Posebno je prepoznata ravnoteža između sigurnosti i humanog pristupa: kontrola je prisutna, ali nije nametljiva ni zastrašujuća. Prostorije za posjete, osobito one prilagođene djeci, sudionici su ocijenili kao važan element očuvanja obiteljskih odnosa i smanjenja dodatnog stresa za djecu i roditelje. Odjel za majke i djecu ostavio je snažan dojam zbog opremljenosti, topline, privatnosti i podrške majkama, kao i zbog nastojanja da se djeci osiguraju što prirodniji uvjeti života. Posebno je vrijedno bilo to što su, uz međunarodne partnere, i pravosudni policajci i službenici iz drugih kaznenih tijela u Hrvatskoj prvi put imali priliku vidjeti ovaj prostor i razgovarati o njegovoj organizaciji. Time je posjet bio koristan ne samo kao predstavljanje hrvatskog primjera dobre prakse međunarodnim partnerima, nego i kao prilika za učenje unutar samog sustava. Viđeni model otvorio je prostor za razmišljanje o tome koji se elementi mogu prenijeti ili prilagoditi u drugim zatvorima i kaznionicama, u Hrvatskoj i u partnerskim zemljama.

Sudionici su kao posebno primjenjive elemente prepoznali humanizaciju prostora, uređenje prostorija za posjete na način koji je blizak djeci i obiteljima, smireniju i nenametljivu prisutnost osoblja, prilagodbu prostora osobama s invaliditetom i drugim ranjivim skupinama te pristup koji osobama u sustavu omogućuje više samostalnosti i odgovornosti. U njihovim odgovorima vidi se da primjenjivost viđenog modela ne vide samo u fizičkom uređenju prostora, nego ponajprije u načinu razmišljanja: u pristupu koji sigurnost povezuje s povjerenjem, dostojanstvom, individualiziranom podrškom i dugoročnom resocijalizacijom.

Drugi dan – stručni program u Zagrebu

Drugi dan edukacije održan je u Zagrebu, u prostoru Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, a bio je posvećen stručnim izlaganjima, razmjeni znanja i povezivanju europskih standarda s praksom hrvatskog zatvorskog sustava.

Prvo izlaganje, „Podrška djeci čiji su roditelji u zatvoru: europski standardi prakse“, održale su Marija Gabelica Šupljika, zamjenica pravobraniteljice za djecu, i Ivana Zanze iz udruge Roda, koordinatorica projekta u Hrvatskoj. Predavanje se bavilo podrškom djeci koja imaju roditelja u zatvoru, s naglaskom na europske standarde, osobito Preporuku Odbora ministara Vijeća Europe CM/Rec(2018)5 o djeci čiji su roditelji u zatvoru. Posebno su istaknuti izazovi s kojima se ta djeca susreću, uključujući stigmu, emocionalni stres, osjećaj srama, nerazumijevanje situacije i rizik da njihove potrebe ostanu neprepoznate. U izlaganju je naglašena važnost zaštite najboljeg interesa djeteta, prava na kontakt s roditeljem te stvaranja uvjeta za posjete koji su sigurni, dostojanstveni i prilagođeni djeci. Sudionicima su predstavljene i praktične smjernice koje proizlaze iz europskih standarda, uključujući važnost komunikacije prilagođene djeci, poštovanja roditelja u prisutnosti djeteta, nenametljivog nadzora, zaštite djece od zastrašujućih ili stresnih situacija te stvaranja okruženja u kojem se može očuvati odnos djeteta i roditelja. Kroz praktične vježbe sudionici su imali priliku osvijestiti koliko je u profesionalnom radu važno razlikovati ono što doista vidimo od onoga što pretpostavljamo, interpretiramo ili zaključujemo na temelju vlastitih iskustava i predrasuda. Vježbe su otvorile prostor za promišljanje o tome kako se osobne pretpostavke mogu, često nesvjesno, prenijeti u odnos prema zatvorenicima, njihovoj djeci i obiteljima te zašto je profesionalna objektivnost ključna za postupanje koje je pravedno, podržavajuće i usmjereno na najbolji interes djeteta.

U Izlaganju „Podrška obiteljskim odnosima u hrvatskom zatvorskom sustavu: edukacija službenika i program Roditeljstvo“ Smiljka Baranček iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, voditeljica Centra za izobrazbu od 2017., predstavila je hrvatski rehabilitacijski koncept na kojem se temelji izvršavanje kazne zatvora. Posebno je istaknula da svrha kazne, uz humano postupanje i poštovanje dostojanstva, uključuje pripremu za život na slobodi. Izlaganje je prikazalo važnu ulogu Centra za izobrazbu u jačanju kompetencija zatvorskih i probacijskih službenika, osobito kroz programe koji povezuju sigurnost, tretman, komunikacijske vještine, etičko postupanje i mentalno zdravlje zaposlenika. Poseban naglasak stavljen je na program „Zatvorenik kao roditelj“, koji se provodi od 2013. godine, a usmjeren je na jačanje roditeljskih vještina, kvalitetniju komunikaciju u obitelji, razumijevanje dječjih potreba i prevenciju neprimjerenih odgojnih postupaka. Sudionicima je hrvatski primjer bio koristan jer su ga mogli usporediti sa svojim nacionalnim iskustvima i prepoznati elemente koji se mogu prenijeti ili prilagoditi u drugim zatvorima i probacijskim sustavima.

Završno predavanje održala je Bernardica Franjić Nađ iz Odjela za psihološku podršku zatvorskim i probacijskim službenicima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Tema predavanja bila je „Razumijevanje stresa i jačanje otpornosti kod zatvorskog osoblja“. Predavanje se bavilo razumijevanjem stresa, njegovih uzroka i načina na koje ga možemo prepoznati u svakodnevnom radu i životu. Objašnjeno je kako stres djeluje na tijelo i psihu te koje posljedice može imati ako postane kroničan. Poseban naglasak stavljen je na prepoznavanje fizičkih, emocionalnih, kognitivnih i ponašajnih znakova stresa. Sudionicima su predstavljeni konkretni načini jačanja otpornosti, uključujući odmor, postavljanje granica, prepoznavanje vlastitih potreba, traženje podrške i tehnike opuštanja. Kroz kratke vježbe disanja i relaksacije sudionici su mogli neposredno iskusiti važnost brige o mentalnom zdravlju zaposlenika, osobito u sustavu koji svakodnevno uključuje visoku razinu odgovornosti, emocionalnog opterećenja i rada s ranjivim skupinama.

Ova stručna izlaganja zajedno su povezala prava djece, standarde postupanja, hrvatsku institucionalnu praksu i dobrobit službenika kao međusobno povezane dijelove kvalitetne podrške djeci čiji su roditelji u zatvoru. Program je sudionicima omogućio ne samo stjecanje novih informacija, nego i bolje razumijevanje toga kako se europske preporuke mogu pretvoriti u konkretne postupke u svakodnevnom radu pravosudnih policajaca.