Porodiljni, porodni, rodiljni, roditeljski… Tko se još snalazi u sve većem broju naziva i u izmjenama Zakona kojim se reguliraju prava očeva i majki na korištenje rodiljnog i roditeljskog dopusta?
I majke, ali i očevi te poslodavci jednako mogu biti izgubljeni u različitim interpretacijama.
Hrvatski sabor je u travnju 2013. usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koje su bile motivirane usklađivanjem zakona s pravnom stečevinom Europske unije. Jedan od ciljeva Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama bio je potaknuti očeve na veće sudjelovanje u ranom podizanju djece i ravnopravnom uključivanju u roditeljsku skrb za djecu s dva neprenosiva mjeseca koja može koristiti samo otac.
Broj očeva koji se koriste tim svojim pravom još uvijek je vrlo mali u Hrvatskoj, a razlozi za to mogu biti kod svakoga različiti i ima ih više: prihvaćanje tradicionalnih vrijednosti prema kojima je očevima mjesto na poslu, a majkama u kući uz djecu, nepoznavanje zakonske regulative, osuda okoline, strah od gubitka posla itd.
Unatoč svim dosadašnjim naporima društva i izmjenama zakona, u Hrvatskoj još uvijek prevladava mišljenje da je majčinstvo najvažnija uloga žene i da je roditeljstvo posao majke. Žene danas još uvijek nose neravnomjeran teret brige za dijete, obitelj, dom i posao, a zabrinjavajuća je i činjenica da podrška cjelokupnog sustava nije takva da žene, ako to žele, imaju ravnopravnu mogućnost uključivanja u obiteljski život i na tržište rada.
Ta neravnopravnost šteti i ocu koji se, i onda kada to želi, teško odlučuje za korištenje roditeljskog dopusta zbog različitih razloga. Jedan od razloga je taj što čak 20 % zaposlenih očeva ne zna da ima pravo na korištenje tog dopusta.
Prema istraživanju Stav o roditeljskom dopustu za očeve koje je proveo portal Moj posao s udrugom Roda u siječnju 2014., ispitanici najvećim nedostacima smatraju financijsku neisplativost (53 %) i degradaciju pri povratku na posao (51 %). Zastoj u karijeri navodi 37 % ispitanika, a 34 % smatra ih da su negativne reakcije okoline najveći nedostatak odlaska na roditeljski. Skoro polovica ispitanika (46 %) smatra da bi poslodavac negativno reagirao na zahtjev oca za korištenje roditeljskog dopusta. Predodžbu o reakciji poslodavaca nema 37 % ispitanika, a 17 % ih navodi da bi odnos ostao isti. Zanimljiv je podatak da se negativnih reakcija poslodavca najviše pribojavaju visokoobrazovani muškarci – čak 59 % muškaraca s visokom stručnom spremom navodi da bi poslodavac negativno reagirao na roditeljski dopust za očeve.
Također, muškarce u većoj mjeri „brine“ poslodavčeva reakcija nego što je to slučaj kod žena. Istraživanje nije ispitivalo razloge zbog kojih očevi toliko strepe od stavova poslodavaca, ali pokazuje da je potrebna dodatna senzibilizacija svih na tržištu rada da bi očevi i majke imali jednake mogućnosti za ravnopravnu ulogu na poslu i kod kuće.
Nalazi ovog istraživanja također su nas potakli da kroz projekt Budi tata – iskoristi pravo na roditeljski dopust uključimo poslodavce, a osim pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, na ovom nam je projektu partner i Hrvatska udruga poslodavaca.
Budući da je jedan od ciljeva projekta uključivanje poslodavaca u promicanje prava zaposlenih očeva na korištenje roditeljskog dopusta, tome će pridonijeti i plakat koji ćemo distribuirati poslodavcima, a koji će podjednako informirati i poslodavce i roditelje o mogućnosti korištenja dva neprenosiva mjeseca roditeljskog dopusta za očeve.
128 kB 28