Dojenje i novorođenačka žutica

Što je novorođenačka žutica

Žuticu, (također poznatu kao hiperbilirubinemiju), uzrokuje žućkasta tvar i vidimo je kao žutilo kože i bjeloočnica u novorođenčadi, posebice tijekom prvog tjedna života. Kako jetra razgrađuje prekomjerne stanice, tako počinje proizvoditi žuti pigment, bilirubin. S obzirom da nezrela jetra novorođenčeta ne može tako brzo izlučiti bilirubin, prekomjerni žuti pigment se nakuplja u bjeloočnicama i koži novorođenčeta.

Ovakva vrsta žutice naziva se fiziološkom žuticom, zato što je ona dio normalnog tjelesnog procesa. Kada je bebin sustav za uklanjanje bilirubina sazrio i kada se smanji broj prekomjernih crvenih krvnih zrnaca, žutica se povlači – najčešće unutar prvog ili drugog tjedna – i bebi ne ostavlja nikakve posljedice. Žutica je učestalija kod nedonoščadi koja su manje sposobna nositi se sa prekomjernim bilirubinom.

U pojedinim situacijama, kao što je nekompatibilnost krvne grupe majke i bebe, žutica može biti rezultat problema koji nadilazi normalno razlaganje prekomjernjih crvenih krvnih zrnaca. U rijetkim okolnostima, razina bilirubina se može toliko povisiti da može doći do oštećenja bebinog mozga. Zbog toga, ukoliko medicinsko osoblje posumnja da je razlog bebine žute boje nešto više od uobičajene fiziološke žutice, razina bilirubina će se pomno kontrolirati putem uzorka krvi. Ukoliko je razina bilirubina previsoka, liječnik će je vjerojatno pokušati sniziti putem fototerapije, specijalnog svjetla koje razlaže višak bilirubina u koži i omogućuje njegovo izbacivanje putem mokraće.

Zašto se misli da je novorođenačka žutica problem za dojene bebe?

Tendencija pojave žutice kod dojenih beba je učestalija i traje nešto duže. U većini slučajeva, žutica je bezopasna, no fobija koja je prisutna kod roditelja i medicinskog osoblja, često stvara prepreke uspješnom dojenju. Evo nekoliko informacija o žutici i načinima na koje minimalizirati ometanje dojenja.
Dojene bebe u prosjeku imaju 2-3 mg/dL višu razinu bilirubina nego bebe hranjene adaptiranim mlijekom (14,8 mg/dL prema 12,4 mg/dL). Smatra se da do ove razlike dolazi zbog još uvijek neotkrivenog čimbenika u majčinom mlijeku koji potiče povećanu crijevnu apsorpciju bilirubina, tako da on, umjesto da se kreće prema jetri, odlazi natrag u krvotok.

Do veće stope prisutnosti žutice u dojenih beba može doći zbog smanjene konzumacije mlijeka u prvima danima nakon rođenja, zbog neredovitog ili neučinkovitog hranjenja. Normalno je da žutica kod dojenih beba potraje nešto duže, ponekad čak i do kraja trećeg tjedna nakon rođenja.

I dok je u većine novorođenčadi žutica bezopasna, uobičajeni tretmani koji se koriste za liječenje žutice mogu omesti dobar početak dojenja. Stoga bi medicinsko osoblje i roditelji trebali biti oprezni kada se odluče liječiti stanje u kojem lijek može stvoriti više problema nego sama bolest.

  • U većini slučajeva, nije potrebno tretirati žuticu ukoliko je razina bilirubina manja od 20 miligrama.
  • Većini beba sa novorođenačkom žuticom nije potrebna, voda, glukoza ili adaptirano mlijeko.
  • Obično nije potrebno izbjegavati dojenje dan ili dva kako bi se snizila razina bilirubina.
  • Razinu i trajanje žutice je moguće smanjiti ukoliko se novorođeče stavi na prsa odmah po porodu i ukoliko dijete često doji. Broj novorođenčadi kojoj je potrebna fototerapija će se smanjiti kada se poveća praksa ranog i učestalog dojenja.
  • Nemojte se brinuti, stvarajte mlijeko. Ukoliko vaša beba ima žuticu, pokušajte shvatiti o kojoj se vrsti žutice radi. Ako je u pitanju normalna fiziološka žutica, nemate se čega bojati. Ukoliko je u pitanju žutica čiji je uzrok medicinkse prirode, kao na primjer, nekompatibilne krvne grupe, budite svjesni da se i ova vrsta žutice jednostavno liječi i da ona ne može omesti dojenje.
  • Američko pedijatrijsko društvo (APD) je 2004. godine u časopisu „Pediatrics" objavilo smjernice o hiperbilirubinemiji kod novorođenčadi starosti 35 i više gestacijskih tjedana („Management of Hyperbilirubinemia in the Newborn Infant 35 or More Weeks of Gestation"). Konačni cilj ovih smjernica je promicanje i zagovaranje pristupa koji će smanjiti učestalost ozbiljne neonatalne hiperbilirubinemije i bilirubinske encefalopatije, te tako smanjiti rizik nenamjerne štete kao što su povećana zabrinutost, smanjenje dojenja ili nepotrebni tretmani i prekomjerni troškovi i gubitci.

Sljedeće nabrojano su ključni elementi preporuka koje se nalaze u smjernicama APD-a. Medicinsko osoblje bi trebalo:

  1. Promicati i davati podršku uspješnom dojenju.
  2. Napraviti protokole na neonatologiji za identifikaciju i evaluaciju hiperbilirubinemije.
  3. Mjeriti razinu totalnog serum bilirubina (TSB) ili transkutani bilirubin (TcB) djece kod koje se javi žutica u prvih 24 sata.
  4. Prepoznati da vizualna procjena stupnja žutice može dovesti do pogreške, posebice kod novorođenčadi koji imaju tamniji pigment kože.
  5. Tumačiti sve razine bilirubina u skladu sa starošću novorođenčeta koja se mjeri u satima.
  6. Prepoznati da je novorođenčad mlađa od 38 gestacijskih tjedana, posebice ako je dojena, izložena većem riziku razvijanja hiperbilirubinemije i zahtijeva pomno promatranje i nadzor.
  7. Izvesti sistematsku procjenu svih novorođenih beba prije nego što ih otpuste kući kako bi se ustanovilo da li postoji rizik od zadobijanja ozbiljne hiperbilirubinemije.
  8. Dati roditeljima pismene i usmene informacije o novorođenačkoj žutici.
  9. Osigurati odgovarajuću kontrolu koja će zavisiti o vremenu otpusta iz bolnice i procjene rizika.
  10. Tretirati novorođenčad, kada je to indicirano, sa fototerapijom ili zamjenskom transfuzijom.

Primarna prevencija

U brojnim izjavama, APD preporučuje dojenje sve zdrave djece rođene u terminu i nešto ranije. Njihove smjernice u potpunosti podržavaju ovu generalnu preporuku.

Preporuka 1.0: Medicinsko osoblje bi trebalo savjetovati majke da doje svoju novorođenčad barem 8 do 12 puta dnevno prvih nekoliko dana.

Slab kalorijski unos i/ili dehidracija koji su posljedica nedovoljnog dojenja mogu doprinjeti razvoju hiperbilirubinemije. Učestalim dojenjem smanjuje se mogućnost razvijanja naknadne, značajnije hiperbilirubinemije kod dojene novorođenčadi. Ukoliko majka koja doji dobije odgovarajući savjet i podršku, to će još dodatno povećati mogućnost uspješnog dojenja.

Kako procijeniti da novorođenče koje doji, unosi dovoljno tekućine?

Podaci koji su dobiveni u brojnim istraživanjima pokazuju da isključivo dojena novorođenčad kojoj se ne daju nikakvi nadomjestci za majčino mlijeko, najviše gube na težini treći dan nakon poroda i to, u prosjeku, 6,1% od porođajne težine. Stoga, oko 5% do 10% isključivo dojene djece izgubi 10% ili više od porođajne težine do trećeg dana, u kom slučaju bi se trebalo procijeniti da li novorođenče unosi dovoljno ukoliko je gubitak težine veći od 10%. Pokazatelji da novorođenče dovoljno unosi uključuju 4 do 6 poptuno mokrih pelena u 24 sata i 3-4 stolice dnevno do četvrtog dana. Oko trećeg ili četvrtog dana, stolica u novorođenčadi koja odgovarajuće doje i unose dovoljno kalorija bi se trebala promijeniti iz mekonija u senf-žutu i kašastu stolicu. Ovakva procjena može pomoći pri identifikaciji novorođenčadi koja su izložena riziku dehidracije zbog nedovoljnog unosa.

Preporuka 1.1: APD je protiv rutinskog davanja zamjenskog mlijeka ili glukoze dojenčadi koja nije dehidrirala.

Nadomjesci kao što su voda ili glukoza neće sprječiti hiperbilirubinemiju ili smanjiti razinu TSB-a.

Produžena žutica

Kod neke dojene djece, razina bilirubina može preći 20 mg/dL i žutica može potrajati i 2 tjedna, a čak i duže. Jednom se vjerovalo da je ovakva vrsta žutice isključivo uzrokovana majčinim mlijekom i da je prisutna kod male grupacije žena, čije je mlijeko sadržavalo supstancu za koju se vjerovalo da ometa apsorpciju bilirubina. Ovakva vrsta žutice se tretirala tako da bi se dijete skinulo sa dojke od 24 do 48 sati. Ovo bi dovelo do smanjivanja razine bilirubina, ali je sabotiralo sam tijek dojenja.

Nedavna istraživanja ukazuju na mogućnost da visoka razina bilirubina i produžena žutica kod, pored toga, zdrave djece je samo normalna varijanta uobičajene fiziološke žutice tipične za novorođenčad. Možda stvarno i postoji supstanca u mlijeku većine majki koja ometa apsorpciju bilirubina, ali da li će dijete imati malo ili puno žutice, ovisit će uglavnom o individualnim razlikama i majke i novorođenčeta.

Ipak, pojedino medicinsko osoblje će možda preporučiti privremeni prestanak dojenja (24 do 48 sati) kako bi se snizila razina bilirubina. Porazgovarajte sa vašim liječnikom kako bi shvatili postoje li druge mogućnosti, fototerapija na primjer, koje bi dopustile nastavak dojenja bez restrikcije. Ukoliko, ipak, odlučite pokušati s adaptiranim mlijekom, obavezno se izdajajte kako bi potakli proizvodnju mlijeka i izbjegli upalu dojki. Nadomjestke za majčino mlijeko možete davati putem alternativnih metoda hranjenja, kako biste izbjegli problem da dijete zamijeni bradavicu dudicom kada se vrati dojenju.

fiziološka žutica,uspavana beba
NOT PUBLISHED
Napisao/la:
Izvor: AskDrSears, Infant and young child feeding: standard recommendations for the EU, Management of Hyperbilirubinemia in the Newborn Infant 35 or More Weeks of Gestation Izvor: AskDrSears, Infant and young child feeding: standard recommendations for the EU, Management of Hyperbilirubinemia in the Newborn Infant 35 or More Weeks of Gestation