Dojiti ili pušiti

"Pušenje u trudnoći škodi razvoju djeteta", piše na kutiji cigareta proizvedenoj u Hrvatskoj. Velik broj ljudi, unatoč spoznaji da je pušenje štetno po zdravlje, i dalje puši. Ono što je bitno i potrebno naglasiti jest da je pušenje štetno i za pasivne pušače. Djeca i trudnice bi maksimalno trebali biti zaštićeni od duhanskog dima.

A što kad trudnice i majke puše? U kojoj mjeri to utječe na rast i razvoj djeteta i na koji način im može štetiti?

Znanstvenici kažu da je pušenje ovisnost i da se odreći cigareta nije najjednostavnije. Ali nije niti nemoguće. Potrebna je volja i upornost. Statistike pokazuju da, od onih koji žele prestati pušiti, samo 3% majki godišnje uspije u potpunosti prestati.

Trudnoća je za mnoge majke važan razlog za prestanak pušenja, ali, na žalost, nakon poroda većina njih nastavi pušiti. Što više cigareta dnevno majka konzumira, veći je zdravstveni rizik za nju i nerođenu bebu. Statistike pokazuju da više od 60% majki koje su prestale pušiti u trudnoći nastave pušiti nekoliko mjeseci nakon poroda. Većina njih doji maksimalno 6 tjedana (Mullen, 1997).

Što kad dođe vrijeme za dojenje? Treba li majka prestati pušiti i u kojoj mjeri nikotin iz cigareta utječe na mlijeko i na dijete? Kako pomoći majci koja puši i dvoumi se oko dojenja?
Bilo bi naravno bolje da doji i dvoumi se oko pušenja.

Odluka o prestanku pušenja, kao i odluka o prestanku dojenja, ovise samo o mami. Na nama je da pružimo objektivne informacije o dojenju i pušenju, na što pušenje može utjecati i na koji način majka može smanjiti taj utjecaj.

Bez obzira kakvu odluku majka donese, jedno je sigurno:

koristi koje djetetu donosi dojenje svakako nadmašuju štetnost izazvanu pasivnim pušenjem. Nakon poroda, bez obzira na pušenje, za dijete je još uvijek najbolji izbor dojenje. Najbolja varijanta je svakako dojenje i nepušenje. Iza toga je dojenje i pušenje, potom hranjenje na bočicu i nepušenje.

Majkama koje žele prestati pušiti ili barem smanjiti broj cigareta dnevno treba pružiti podršku. Čak i ukoliko ne uspiju u prvom pokušaju ostaviti se cigareta, dojenje je još uvijek bolji izbor za dijete nego nadohrana adaptiranim mlijekom.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 250 milijuna žena svakodnevno puši. Mnoge majke koje puše, ne doje iz psiholoških razloga ili zbog pritiska okoline (npr. obitelj u kojoj svi puše). Većina njih se odlučuje na prekid dojenja jer smatraju da na neki način štete djetetu i da ne bi smjele dojiti i pušiti. Šteta koju donose takvom odlukom je velika. Česti razlozi su i ti da njihovo mlijeko nije "dovoljno dobro" za bebe, da je zagađeno i sl. Takvom taktikom se već godinama služe i proizvođači adaptiranih mlijeka nastojeći pridobiti još jednu majku više da ne doji.

Zdravstveni djelatnici više osuđuju majčin izbor da puši, nego što osuđuju njezin izbor da ne doji. Puno se više osuđuje pušenje i navode rizici pušenja, nego što se, recimo, navode rizici nedojenja i rizici hranjenja adaptiranim mlijekom.

Duhan sadrži oko 3800 sastojaka. Nikotin je najpoznatiji i izaziva najveću ovisnost. Još 1933. godine dokazana je prisutnost nikotina u majčinom mlijeku (Amir, 2001). Pasivno pušenje nije dobro za djecu jer povećava rizik od respiratornih infekcija, pojave SIDS-a i raka (Ward, 1999). Istraživanja koja je provela Američka pedijatrijska akademija pokazala su da je stopa respiratornih infekcija kod djece izložene duhanskom dimu povećana, ali istovremeno manja kod dojene djece nego kod one hranjene formulom. Dojenje smanjuje rizik od respiratornih infekcija kod djece. Trudnice i majke koje doje i puše treba poticati da prestanu pušiti. One koje nastave pušiti treba ohrabrivati da smanje količinu cigareta, ali da svakako nastave dojiti. Uvijek je potrebno naglasiti da zdravstveni rizici kombinacije pušenja i nedojenja nadmašuju potencijalne rizike pušenja i dojenja.

Pušenje većeg broja cigareta na dan može smanjiti količinu majčinog mlijeka i u iznimnim situacijama može izazvati mučninu, povraćanje, grčeve ili proljev. Smanjivanjem broja cigareta tijekom dana, smanjuju se i ovi rizici. Pušenje se povezuje s ranijim prekidom dojenja, smanjenom proizvodnjom mlijeka i zaustavljanjem refleksa otpuštanja mlijeka.

Dokazana je povezanost između pušenja i smanjene količine mlijeka. Pušenje smanjuje razinu prolaktina u krvi i na taj način smanjuje i proizvodnju mlijeka. U prva dva tjedna majke koje ne puše imale su puno veću proizvodnju mlijeka od onih koje puše (514 ml u prosjeku kod majki koje ne puše i 406 ml na dan kod majki koje puše (Hopkinson, 1992)). Bez obzira na razinu prolaktina ono što prvenstveno utječe na količinu mlijeka jest dojenje djeteta, što više i češće doji mlijeka će biti više.

Pušenje se povezuje i s pojavom grčeva kod beba (Matheson, 1989). Studija pokazuje da je 40% ispitanih beba koje su dojene od strane majke koja puši patilo od kolika (dva do tri sata jakog plača) u usporedbi s 26% beba koje su imale kolike i dojene su od majki koje ne puše. Slični omjeri vrijede i za nedojenu djecu, a žive s jednom ili više osoba koje puše.

Pušenje smanjuje sposobnost tijela da apsorbira neke vitamine i minerale. Dokazano je da je kod majki koje puše smanjena mogućnost prijenosa joda u mlijeko što može uzrokovati smanjenu količinu i kod dojenih beba (Laurberg, 2004). Nedostatak joda može utjecati na oštećenja mozga i usporen mentalni rast i razvoj. Preporuka majkama koje doje i puše je uzimanje dodatnog joda.

Djeca izložena duhanskom dimu su pod većim rizikom obolijevanja od upale pluća, astme, infekcije uha, bronhitisa, infekcije sinusa, iritacije očiju i sl. Teško pušenje može u nekim slučajevima izazvati proljev, povraćanje, grčeve, mučninu, nervozu djeteta i nesanicu. Djeca roditelja pušača su izložena većem riziku SIDS-a. Također, imaju nižu razinu HDL-a, tzv. dobrih kolesterola koji pomaže u sprječavanju začepljenja krvnih žila. Povećan je i rizik obolijevanja od raka pluća kasnije u životu.

Osim što se povezuje sa smanjenom razinom prolaktina, pušenje utječe na smanjenje masnoća u mlijeku što može dovesti do nedovoljnog dobivanja na težini kod nekih beba.

Kako smanjiti rizik za dijete ukoliko majka puši

Najbolja odluka je potpuni prestanak pušenja. Ukoliko to nije moguće, treba smanjiti broj cigareta na dan. Rizici koje nosi pušenje sa sobom povećavaju se ukoliko majka puši više od 20 cigareta na dan. Vrijeme poluraspada nikotina (vrijeme potrebno da polovica nikotina nestane iz tijela) je 60-95 minuta. Ova vrijednost se odnosi na odrasle osobe. Preporuka je ne dojiti i pušiti i nikada ne dojiti odmah nakon pušenja.

Zanimljiva je studija koja pokazuje da je vrijeme poluraspada nikotina kod novorođenčadi u prosjeku 11,2 sata iz krvi i 9 sati iz mokraće. Metabolizam novorođenčadi je nerazvijen i za razliku od odraslih ne proizvodi enzime potrebne za ubrzavanje razgradnje nikotina (Dempsey, 2000).

Ne bi trebalo pušiti za vrijeme ili prije dojenja jer prisutnost nikotina u mlijeku može zakočiti refleks otpuštanja mlijeka što može utjecati da beba dobije manje hranjivog masnog mlijeka. Treba izbjegavati pušenje u prostorijama u kojima boravi dijete. U tom slučaju najbolje je pušiti vani tako da se izbjegne i pasivno pušenje. Osim majke ovo se odnosi na bilo koga od ukućana.

Preporuča se uzimanje vitamina i minerala kao dodataka prehrani, posebice joda.

Dojenje smanjuje rizik od iznenadne dojenačke smrti, smanjuje rizik od respiratornih bolesti, bronhitisa, upale pluća i sl., a pušenje taj rizik povećava.

Majka koja koristi nikotinske flastere ili žvakaće gume ne smije pušiti jer na taj način povećava razinu prisutnog nikotina u krvi i u mlijeku što može biti opasno za dijete koje doji. Također, majka treba staviti flaster nakon dojenja, nikako za vrijeme ili neposredno prije podoja. Ukoliko je moguće, bilo bi poželjno po noći skinuti nikotinski flaster i omogućiti da se smanji razina nikotina u krvi za vrijeme noćnih podoja. Razina nikotina u krvi kod pušača 20 cigareta na dan doseže vrijednost od 44 nanograma po mililitru (ng/ml) dok se kod onih koji koriste nikotinski flaster vrijednosti kreću oko 17 ng/ml (Hale, 1999).

Djeca ne bi trebala gledati roditelje kako puše jer im to stvara osjećaj da je pušenje normalno i uobičajeno i veća je vjerojatnost da će i sami biti pušači kad odrastu.

Za mnoge majke pušenje je relaksacija i one na taj način smanjuju stres. Potrebno je pronaći alternativu i neku drugu aktivnost za smanjenje stresa koji osjeća. Osim toga bitno je i informirati se i ohrabriti jer najbolji izbor za dijete i majku jest dojenje i nepušenje. Rizici nedojenja nadmašuju rizike dojenja i pušenja.

Omogućimo i djeci najbolji izbor.

 

NOT PUBLISHED
Napisao/la:
Izvori:

1. American Academy of Pediatrics (1997), Environmental Tobacco Smoke: A Hazard to Children (Policy Statement), Committee on Environmental Health, Pediatrics, April, Vol. 99(4), 639.-642.
2. American Academy of Pediatrics (2001), The transfer of drugs and other chemicals into human milk, Committee on Drugs, Pediatrics, September, Vol. 108(3), 776.-789.
3. Amir, L.H. (2001), Maternal smoking and reduced duration of breastfeeding: a review of possible mechanisms, Early Human Development, August, Vol. 64(1), 45.-67.
4. Dempsey, D., Jacob, P.3rd, Benowitz, N.L. (2000), Nicotine metabolism and elimination kinetics in newborns, International Journal of Clinical Pharmacology and Therapeutics, May;67(5):458.-465.
5. Hale, T.W. (1999), "Medications and Mothers Milk", 8th ed., Amarillo, Texas: Pharmasoft Medical Publishing
6. Hopkinson, J.M., Schanler, R.J., Fraley, J.K., Garza, C., (1992), Milk production by mothers of premature infants: influence of cigarette smoking, Pediatrics, December, Vol. 90(6), 934.-938.
7. Laurberg, P., Nohr, S.B., Pedersen, K.M., Fuglsang, E. (2004), Iodine nutrition in breast-fed infants is impaired by maternal smoking, Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism, January, Vol. 89(1), 181.-187.
8. Matheson, I., Rivrud, G.N. (1989), The effect of smoking on lactation and infantile colic, Journal of the American Medical Association, Vol. 261 (1), 42.-43.
9. Mohrbacher, N., Stock, J. (2003), The Breastfeeding Answer Book, 3rd Edition, Schaumburg, La Leche League International
10. Mullen, P.D. et al. (1997), Postpartum return to smoking: Who is at risk and when. American Journal of Health Promotion, Vol. 11(5):323-330.
11. Ward, S. (1999), Addressing nicotine addiction in women, Journal of Nurse-Midwifery, Vol. 44(1), 3-18.
12. kellymom
13. LLLI
14. www.netwellness.org
Izvori:

1. American Academy of Pediatrics (1997), Environmental Tobacco Smoke: A Hazard to Children (Policy Statement), Committee on Environmental Health, Pediatrics, April, Vol. 99(4), 639.-642.
2. American Academy of Pediatrics (2001), The transfer of drugs and other chemicals into human milk, Committee on Drugs, Pediatrics, September, Vol. 108(3), 776.-789.
3. Amir, L.H. (2001), Maternal smoking and reduced duration of breastfeeding: a review of possible mechanisms, Early Human Development, August, Vol. 64(1), 45.-67.
4. Dempsey, D., Jacob, P.3rd, Benowitz, N.L. (2000), Nicotine metabolism and elimination kinetics in newborns, International Journal of Clinical Pharmacology and Therapeutics, May;67(5):458.-465.
5. Hale, T.W. (1999), "Medications and Mothers Milk", 8th ed., Amarillo, Texas: Pharmasoft Medical Publishing
6. Hopkinson, J.M., Schanler, R.J., Fraley, J.K., Garza, C., (1992), Milk production by mothers of premature infants: influence of cigarette smoking, Pediatrics, December, Vol. 90(6), 934.-938.
7. Laurberg, P., Nohr, S.B., Pedersen, K.M., Fuglsang, E. (2004), Iodine nutrition in breast-fed infants is impaired by maternal smoking, Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism, January, Vol. 89(1), 181.-187.
8. Matheson, I., Rivrud, G.N. (1989), The effect of smoking on lactation and infantile colic, Journal of the American Medical Association, Vol. 261 (1), 42.-43.
9. Mohrbacher, N., Stock, J. (2003), The Breastfeeding Answer Book, 3rd Edition, Schaumburg, La Leche League International
10. Mullen, P.D. et al. (1997), Postpartum return to smoking: Who is at risk and when. American Journal of Health Promotion, Vol. 11(5):323-330.
11. Ward, S. (1999), Addressing nicotine addiction in women, Journal of Nurse-Midwifery, Vol. 44(1), 3-18.
12. kellymom
13. LLLI
14. www.netwellness.org