Krajem rujna 2026. Rodine zaposlenice Ivana Zanze i Branka Mrzić Jagatić sudjelovale su u stručnom posjetu Vijeću Europe i Europskom sudu za ljudska prava, koji je povodom 30. godišnjice članstva Hrvatske u Vijeću Europe organizirala Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva.
U Rodinom radu često se pozivamo na dokumente, standarde i presude koji nastaju upravo u Strasbourgu, pa nam je bilo posebno vrijedno vidjeti te institucije iznutra, upoznati ljude koji u njima rade i razgovarati o tome kako ih civilno društvo može bolje koristiti.
A u Strasbourgu nas je dočekao mali milijun roda. Roda je simbol Alzasa, pa smo rode susretale na svakom uglu: kao plišane igračke i magnete u izlozima suvenirnica, na šalicama, razglednicama i natpisima.
Središnji dio posjeta bio je skup u Vijeću Europe 30. rujna, na kojem su predstavnici hrvatskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini, Vijeća Europe i civilnoga društva govorili o tome što su udruge u 30 godina hrvatskog članstva napravile za demokratizaciju, ljudska prava i uključivanje ranjivih skupina. Bio je to rijedak trenutak u kojem se rad hrvatskih organizacija civilnog društva predstavio izravno europskim institucijama, kao doprinos koji je važan i izvan lokalnih okvira.
Istog dana s galerije smo mogle pratiti i zasjedanje Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, na kojem se zastupnicima obratio portugalski predsjednik António José Martins Seguro. Portugal je tjedan dana ranije obilježio 50 godina članstva u Vijeću Europe, a Seguro je u svojem izlaganju poručio da Europa ne smije biti tvrđava, nego prostor slobode, dijaloga i suradnje, te da poštovanje ljudskog dostojanstva mora biti europski kompas. Upozorio je na jačanje ekstremističkih pokreta, govor mržnje, diskriminaciju i pokušaje slabljenja zaštite ljudskih prava.
Za Rodu je najvrjedniji dio posjeta bio susret sa sucem ESLJP-a Davorom Derenčinovićem. Njegovo znanje, pristupačnost i praktični uvidi pomogli su nam bolje razumjeti kako se standardi zaštite ljudskih prava primjenjuju u praksi i kako ih udruge mogu koristiti.
Europski sud za ljudska prava (ESLJP) odlučuje jesu li države članice Vijeća Europe prekršile Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Vijeće Europe nije isto što i Europska unija: okuplja 46 država, a Hrvatska je Konvenciju ratificirala 1997. Sudu se može obratiti svaka osoba koja smatra da su joj država ili njezine institucije povrijedile neko pravo iz Konvencije. Presude su obvezujuće, a njihovu provedbu nadzire Odbor ministara Vijeća Europe, pa često dovode do promjena zakona i prakse, a ne samo do obeštećenja za jednu osobu. Upravo to Sud čini jednim od stupova demokracije u Europi: građanke i građani imaju neovisnu instancu kojoj se mogu obratiti kada sustav u njihovoj zemlji zakaže.
Ako se i sami pitate kako se obratiti Sudu: to je moguće tek nakon što su iskorištena sva djelotvorna pravna sredstva u Hrvatskoj, uključujući žalbe i, kada je dostupna, ustavnu tužbu, a povreda Konvencije mora se jasno isticati već pred domaćim tijelima. Zahtjev se šalje poštom na službenom obrascu u roku od četiri mjeseca od posljednje domaće odluke. Postupak je besplatan, odvjetnik nije obvezan u prvoj fazi, ali velik dio zahtjeva Sud odbaci zbog formalnih propusta, pa se isplati dobro pripremiti i, kad je moguće, potražiti pravnu podršku. Korisne upute na hrvatskom jeziku: Kako podnijeti zahtjev Sudu (Ured zastupnika RH pred ESLJP), Vaš zahtjev pred ESLJP, Pitanja i odgovori i Praktični vodič kroz uvjete dopuštenosti.
Ugodno nas je iznenadila otvorenost europskih institucija za izravan razgovor s udrugama, a to je prilika koju civilno društvo treba koristiti više nego dosad.
Zahvaljujemo Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnoga društva na organizaciji i podršci. Nadamo se da ćemo se u Strasbourg uskoro vratiti sa širom ekipom organizacija civilnoga društva s kojima surađujemo. Rode će nas, one plišane i pernate, i dalje čekati na svakom uglu.