Dojka je građena od žlijezdanog, masnog i vezivnog tkiva, prožeta krvnim žilicama, limfnim i mliječnim kanalićima te mnoštvom završetaka živčanih ogranaka. U toj složenoj strukturi, za stvaranje mlijeka i dojenje osnovne su sljedeće:
Mliječne žlijezde i mliječni kanalići
Mliječna žlijezda zapravo je sustav alveola, „mliječnih mjehurića" u kojima se stvara mlijeko. Više takvih grozdastih nakupina alveola, međusobno povezanih mliječnim kanalićima, čini režanj mliječne žlijezde iz kojeg izlazi mliječni kanal koji završava u bradavici. Prosječno se u dojci nalazi 9 režnjeva (broj varira od 4 do 17), većinom rasprostranjenih do 30 mm od bradavice. Otvora na bradavici, odnosno izlaza mliječnih kanala, ima između 4 i 18. Tijekom života žene, a osobito tijekom trudnoće, količina žlijezdanog tkiva se povećava.
Areola i bradavica
Bradavica je vrh dojke u kojem završavaju mliječni kanalići i kroz koju mlijeko izlazi iz dojke. Ispod površine bradavice nalazi se vrlo malo masnog tkiva, ako ga uopće ima – bradavica je zapravo mišić koji se na podražaj ukruti i ispupči te time olakša pravilan hvat i smještaj bradavice duboko uz nepce.
Bradavica se nastavlja na tamni krug kože, areolu, na kojoj se nalaze sitne neravnine – Montgomeryjeve žlijezde. Njihova je funkcija „podmazivanje" dojke, čime je štite od oštećenja trenjem, te mijenjanje pH kože kao način borbe protiv bakterija. Njihov miris privlači dijete odmah nakon rođenja i pomaže mu pronaći put do dojke.
Kad dijete siše na dojci, vrlo je važno da ne siše samo bradavicu, nego da obuhvati što više donjeg dijela areole. Zato bradavica i areola imaju i ulogu „mete" – pomažu ženi pravilno namjestiti djetetova usta kako bi sisanje bilo učinkovito, ali i djetetu uočiti dojku.
Živci
Uloga je živčanih završetaka prenijeti impulse do mozga, točnije do hipofize, i potaknuti je na stvaranje dvaju glavnih hormona dojenja. Svaki put kad je dojka podražena sisanjem ili izdajanjem, oni šalju poruku da postoji potražnja za mlijekom.
Veličinu dojke kad ona nije u laktaciji određuje količina prisutnog masnog tkiva. Zato veličina dojki nije presudna za uspjeh u dojenju i ne utječe na to koliko će mlijeka dojka proizvoditi.