Tematska sjednica Odbora za ravnopravnost spolova i Rode povodom 45. godišnjice CEDAW-a
CEDAW i reproduktivna prava žena u Hrvatskoj: tematska sjednica Odbora za ravnopravnost spolova i Rode
Povodom 45. godišnjice stupanja na snagu Konvencije Ujedinjenih naroda o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), saborski Odbor za ravnopravnost spolova i udruga Roda održali su 10. lipnja tematsku sjednicu posvećenu stanju prava žena, reproduktivnog zdravlja i ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj.
Uz članice i članove Odbora, sjednici su nazočile istaknute stručnjakinje i vodeće poznavateljice CEDAW konvencije, predstavnice nadležnih državnih institucija, akademske zajednice, županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova te predstavnice organizacija civilnog društva.
CEDAW i obveze Hrvatske
Konvencija Ujedinjenih naroda o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) temeljni je međunarodni instrument za zaštitu prava žena i promicanje ravnopravnosti spolova. Hrvatska je ratificirala Konvenciju 1992. godine te se time obvezala redovito izvještavati o mjerama koje poduzima kako bi spriječila diskriminaciju žena i unaprijedila njihov položaj.
Do sada je Hrvatska predala ukupno tri izvješća: inicijalno izvješće, objedinjeno drugo i treće izvješće te objedinjeno četvrto i peto izvješće. Od tada je prošlo čak 16 godina bez novog izvještajnog ciklusa, što je jedna od tema na koju su sudionice sjednice posebno upozorile.
Kašnjenje izvješća i neprovedene preporuke
Na sjednici je istaknuto da se problemi u području reproduktivnog zdravlja žena godinama gomilaju, dok Hrvatska istovremeno kasni s izvještavanjem Odbora CEDAW. Roda je upozorila na neispunjavanje međunarodnih obveza te na činjenicu da brojne preporuke koje je Odbor CEDAW ranije uputio Hrvatskoj još uvijek nisu provedene.
Među njima su preporuke koje se odnose na osiguravanje pristupa reproduktivnim pravima, dostupnost pobačaja u javnim bolnicama, financiranje suvremene kontracepcije te uklanjanje prepreka koje ženama otežavaju pristup zdravstvenoj skrbi. Odbor je ranije također naglasio potrebu redovitog praćenja učinaka zakona, politika i programa koji se odnose na prava žena i ravnopravnost spolova, kao i važnost poštivanja autonomije žena i informiranog pristanka tijekom trudnoće, porođaja i drugih medicinskih postupaka.
Preporuke uključuju i osiguravanje da korištenje priziva savjesti ne ograničava pristup reproduktivnoj zdravstvenoj skrbi te omogućavanje porođaja kod kuće ženama koje žele odabrati takvo okruženje za porod.
Problemi u reproduktivnom zdravlju žena
Sudionice sjednice upozorile su da je popis problema s kojima se žene susreću u ostvarivanju reproduktivnog zdravlja danas još duži nego u vrijeme posljednjeg izvještavanja.
Među najčešće isticanim problemima nalaze se nedostatak ginekoloških timova i primalja, smanjenje broja rodilišta te otežan pristup pojedinim zdravstvenim uslugama. Upozoreno je i na nezakonito naplaćivanje ginekoloških pregleda u ordinacijama koje imaju ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, kao i na nedostupnost suvremene kontracepcije.
Posebna pažnja posvećena je posljedicama priziva savjesti, bolnim ginekološkim postupcima koji se provode bez odgovarajuće anestezije ili analgezije te odbijanju prekida trudnoće nakon 22. tjedna trudnoće i u slučajevima kada su za to ispunjeni zakonski uvjeti.
Raspravljalo se i o nepostojanju stručnih smjernica za pojedine postupke koji se koriste u rodilištima, opstetričkom nasilju o kojem žene svakodnevno svjedoče, nedostatku podrške tijekom babinja i uspostave dojenja te ograničenom pristupu medicinski potpomognutoj oplodnji za neke skupine žena. Kao jedan od neriješenih problema spomenuta je i nemogućnost prestanka čuvanja zamrznutih zametaka.
Stručnjakinje i organizacije civilnog društva
Uz Rodu, na tematskoj sjednici sudjelovale su Dubravka Šimonović, nekadašnja predsjednica Odbora UN-a za uklanjanje diskriminacije žena (CEDAW) i predsjednica udruge Paritet sada, Irena Sarta, ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, izvanredna profesorica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Antonija Petričušić te Ivana Radačić, stručnjakinja za ljudska prava žena, diskriminaciju i rodnu ravnopravnost s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
Važan doprinos raspravi dale su i predstavnice organizacija civilnog društva koje su govorile o problemima s kojima se suočavaju različite skupine žena, uključujući onkološke pacijentice, žene oboljele od endometrioze te pacijentice koje se liječe od neplodnosti.
Važnost uključivanja civilnog društva
Jedna od ključnih poruka sjednice bila je potreba za sustavnim i kontinuiranim uključivanjem organizacija civilnog društva u procese izrade, provedbe i praćenja javnih politika koje se odnose na reproduktivno zdravlje i prava žena, seksualnu edukaciju te smanjenje diskriminacije u svim područjima društva.
Sudionice su istaknule da bez suradnje institucija, stručne zajednice i organizacija koje svakodnevno rade sa ženama nije moguće učinkovito odgovoriti na brojne izazove koji utječu na ostvarivanje reproduktivnih prava i ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj.
Zahvaljujemo predsjednici Odbora za ravnopravnost spolova Mariji Lugarić na prepoznavanju ove važne teme i podršci tijekom organizacije.
Cijelu tematsku sjednicu možete pogledati ovdje.
