Moderni izazovi roditeljstva: iskustva i prijedlozi iz Primorsko-goranske županije

U četvrtak, 25. rujna 2025., u prostoru CKT Rijeka na Školjiću 6 održan je strukturirani dijalog na temu „Moderni izazovi roditeljstva i demografija“. Susret je organizirala udruga Roditelji u akciji u suradnji s organizacijom OPEN MOSAIC, a okupio je predstavnice (abecednim redom) Grada Crikvenice, Grada Opatije, Grada Rijeke, Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Crikvenica te Udruge za promicanje dobrobiti djece „Portić“. Dvosatni razgovor bio je prilika da stručnjakinje i predstavnice institucija zajednički sagledaju postojeće mjere podrške roditeljima i djeci, razmijene iskustva iz prakse te identificiraju potrebe za promjenama na lokalnoj i regionalnoj razini.

Rasprava je pokazala koliko su teme roditeljstva, dječjih prava i obiteljske politike složene i koliko izazova otvaraju. Sudionice su istaknule kako mnoge majke i očevi, ali i građanke i građani uopće, nisu dovoljno informirani o svojim pravima niti o načinima kako ih ostvariti. Iako postoji niz oblika podrške – od dječjih doplataka, subvencija za smještaj u vrtićima i jaslicama, pomoći pri podmirivanju stanarine i režija, pa sve do posebnih prava u sustavu socijalne pomoći – roditelji često ostaju bez tih resursa jer im informacije nisu dostupne ili su im predstavljene fragmentirano. Dodatni je problem što su postupci administrativno složeni, a kriteriji nejasni, zbog čega roditelji nerijetko dobivaju odbijenice ili odustaju od prijava. Upozoreno je i na činjenicu da se pojedini oblici pomoći zloupotrebljavaju, što smanjuje povjerenje u sustav i otežava njegovu učinkovitost.

Posebno se raspravljalo o ulozi liječnika obiteljske medicine, koji su prema mišljenju sudionica najslabija karika u ostvarivanju prava. Primjeri iz prakse pokazali su da se liječnici često ustručavaju potpisivati nalaze i potvrde koje pacijentima omogućuju ostvarivanje različitih naknada i potpora, primjerice prava na inkluzivni dodatak kod teških bolesti. U nekim slučajevima pacijentima se samo općenito napomene da određeno pravo postoji, ali bez detalja o uvjetima i potrebnoj dokumentaciji. Takav pristup vodi do odbijenica, frustracija i osjećaja da sustav ne funkcionira u korist građanki i građana. Sudionice su naglasile kako liječnici često ne pokazuju dovoljno interesa da se aktivno uključe u ostvarivanje prava pacijenata, iako bi upravo oni mogli biti važna poveznica između zdravstvenog i socijalnog sustava.

Jedan od prijedloga koji se iznio tijekom dijaloga bila je izrada jasnog i sveobuhvatnog kataloga prava. Takav dokument trebao bi na razumljiv način prikazivati tko ima pravo na koju mjeru, u kojim okolnostima i s kojom procedurom. Sudionice su istaknule da bi katalog bio koristan ne samo roditeljima i građanima, već i stručnjacima koji s njima rade. Time bi se smanjile situacije u kojima ljudi odustaju zbog nedostatka informacija, ali i povećala transparentnost sustava. Prisutne su naglasile kako bi katalog trebao biti dostupan i u digitalnom obliku, uz mogućnost redovitog ažuriranja, kako bi se mogao koristiti kao praktičan vodič u svakodnevnom radu i životu.

Kroz razgovor je naglašena i važnost suradnje različitih struka i institucija. Istaknuto je da nijedna mjera podrške ne može biti dugoročno održiva ako se oslanja samo na jedan segment sustava. Suradnja socijalnih radnika, zdravstvenih radnika, odgojno-obrazovnih ustanova i organizacija civilnog društva prepoznata je kao ključna, ali istodobno je naglašeno da takve suradnje najčešće nema ili je vrlo ograničena. Poseban je problem nedostatak stručnjaka u svim područjima – od logopeda i psihologa do socijalnih radnika – što dodatno otežava provedbu i onih mjera koje su na papiru dobro postavljene. Sudionice su upozorile da sustav ne potiče dovoljno međusobnu umreženost, iako se upravo kroz suradnju mogu postići najbolji rezultati i osigurati da mjere dopru do onih kojima su najpotrebnije.

Raspravljalo se i o svakodnevnim izazovima roditelja, uključujući visoke troškove života i skrb za djecu. Mnoge obitelji i dalje troše i do polovice svojih prihoda na hranu, dok su troškovi vrtića i jaslica značajan teret koji gradovi nastoje umanjiti subvencioniranjem tržišne cijene te smanjenjem cijene za drugo i svako sljedeće dijete iz iste obitelji (neki od gradova-sudionika osiguravaju besplatan vrtić već za drugo dijete iz iste obitelji). Problem predstavlja i nedostatak mjesta u jaslicama, što roditelje često prisiljava na privatne opcije koje su financijski zahtjevnije, unatoč sufinanciranju dijela cijene od strane gradova.. 

U raspravi su se dotaknule i pitanja stanovanja, gdje je pristup javnim stanovima ograničen, natječaji se raspisuju rijetko, a potreba je mnogo veća od ponude. Prioritet imaju ranjive skupine poput obitelji s niskim prihodima ili žrtava nasilja, no sama procedura je spora i komplicirana. Istodobno, podrška za mlade obitelji kroz subvencije ili stambene kredite često nailazi na slab odaziv jer kriteriji nisu prilagođeni stvarnim potrebama. Ukazano je i na činjenicu da mnoge obitelji, unatoč formalnoj dostupnosti mjera, ne uspijevaju zadovoljiti uvjete ili odustaju zbog složenih procedura.

Sudionice su posebno istaknule i važnost ranih intervencija i mentalnog zdravlja djece i roditelja. U mnogim gradovima postoje programi psihosocijalne podrške, no oni su često nedovoljno financirani i nisu jednako dostupni svima. Uočeni su dugi rokovi čekanja za dijagnostičke preglede, manjak logopeda i psihologa te nedovoljno razvijene usluge podrške za djecu s teškoćama u razvoju. Sve to dovodi do situacija u kojima se problemi ne prepoznaju na vrijeme, a roditelji i djeca ostaju bez adekvatne pomoći.

Zaključak susreta bio je da sustav podrške roditeljima i obiteljima u sadašnjem obliku ne odgovara u potpunosti potrebama građanki i građana. Potrebno je osigurati bolju dostupnost i jasnoću informacija, kroz katalog prava i jače kanale komunikacije, poticati suradnju između različitih institucija i struka te ulagati u stručnjake kako bi mjere mogle biti provedene u praksi. Samo kroz takav pristup moguće je stvoriti stabilan i učinkovit sustav koji će stvarno pomoći roditeljima, djeci i obiteljima da se nose s modernim izazovima roditeljstva i života u zajednici.

Na temelju ovih rasprava, udruga Roda će izraditi analitički dokument s primjerima dobre prakse i preporukama za unaprjeđenje mjera podrške obiteljima. Dokument će biti korišten u daljnjem zagovaranju prema zakonodavnim tijelima, kako bi politike koje oblikuju život obitelji bile učinkovitije, dostupnije i uistinu prilagođene potrebama roditelja i djece. 

Pri izradi ovog sadržaja korišteni su alati umjetne inteligencije (TurboScribe, NoteGPT, ChatGPT) kao podrška pri transkribiranju, bilježenju, jezičnoj i stilskoj provjeri te u tehničkom oblikovanju teksta. Sadržaj, stavovi i konačni tekst rezultat su rada autorice, a AI alati služe isključivo kao pomoćno sredstvo.