Održan strukturirani dijalog s ključnim dionicima u Osječko-baranjskoj županiji

U utorak, 23. rujna 2025. godine u prostoru DKolektiva u Osijeku održan je strukturirani dijalog na temu „Moderni izazovi roditeljstva i demografija“. Na događaj su bili pozvani predstavnici i predstavnice ključnih dionika u županiji, a odazvale su se predstavnice i predstavnici Grada Belišća, Grada Đakova, Grada Valpovao, Osječko-baranjske županije; Policijske uprave Osječko-baranjske i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije. Organizatorica ovog događanja je bila udruga Roda – Roditelji u akciji u suradnji s organizacijom OPEN MOSAIC, u okviru tematske sustavne podrške „Moderni izazovi roditeljstva i demografija“.

Na početku dijaloga sudionice su se upoznale s rezultatima nacionalnog istraživanja koje je u listopadu 2024. godini proveo Ipsos po narudžbi udruge Roda. Istraživanje je potvrdilo da su financijska sigurnost i stambena politika temeljne brige obitelji, a gotovo polovica ispitanih roditelja navela je kako troškovi hrane i osnovnih potrepština čine najveći dio kućnog proračuna.

Roditelji su u istraživanju izrazili snažnu potrebu za punom isplatom plaće tijekom roditeljskog dopusta (op. a. Istraživanje je rađeno prije izmjena ZORRP-a), većim brojem javnih i subvencioniranih stanova te dostupnijim vrtićima i produženim školskim programima. Gotovo 41% roditelja posebno je naglasilo važnost osiguravanja dovoljno mjesta u jaslicama i vrtićima. Istraživanje je također pokazalo kako su mentalno zdravlje djece i utjecaj digitalnih tehnologija među najizraženijim brigama roditelja. Prekomjerna izloženost ekranima, internetsko nasilje i ovisnosti o igrama prepoznati su kao ozbiljni rizici, a roditelji su često nesigurni kako te izazove učinkovito regulirati, unatoč vlastitoj digitalnoj pismenosti.

Uslijedila je rasprava koja je bila usmjerena na sagledavanje učinkovitosti postojećih mjera podrške roditeljima, identificiranje praznina i potreba te razmjenu iskustava lokalnih zajednica. Polazište za razgovor bilo je istraživanje provedeno s Ipsosom na nacionalnoj razini kroz više od tisuću intervjua s roditeljima, što je omogućilo uvid u stavove i potrebe obitelji izvan urbanih središta. Tri glavna tematska bloka bila su financijska podrška i stambena politika, dostupnost i kvaliteta usluga te mentalno zdravlje djece i roditelja, uključujući utjecaj digitalnih tehnologija.

Sudionice su istaknule da je financijska podrška i dalje ključno pitanje za obitelji, kao i mogućnost pristupačnog stanovanja, što u velikoj mjeri određuje stabilnost života mladih obitelji. Lokalne jedinice istaknule su mjere koje već provode, primjerice stipendije za učenike i studente, jednokratne potpore za novorođenčad ili subvencioniranje kamatnih stopa na stambene kredite. No, unatoč vidljivim naporima, u raspravi je prepoznato da novčane potpore same po sebi ne mogu riješiti složenost problema s kojima se obitelji suočavaju. Posebno je naglašena ranjivost jednoroditeljskih obitelji i njihova nedovoljna pokrivenost postojećim mjerama.

Dostupnost i kvaliteta usluga pokazala se kao drugo ključno područje. Sudionice su istaknule kako, unatoč širenju kapaciteta vrtića i produženih boravaka u školama, još uvijek postoje liste čekanja i potrebe za privatnim aranžmanima koje roditelji moraju sami pokrivati. Pojedine lokalne samouprave osiguravaju subvencije za privatne vrtiće ili dadilje, no to je neravnomjerno raspoređeno i stvara nejednakosti među obiteljima. Poseban problem predstavlja nedostatak stručnog kadra – logopeda, psihologa i pedagoga – u školama i vrtićima, pri čemu lokalne zajednice katkad pokušavaju vlastitim sredstvima popuniti praznine koje država ne pokriva. Istaknuto je da roditelji često moraju putovati u veće gradove kako bi djeca dobila potrebne terapije, što predstavlja dodatno opterećenje.

Mentalno zdravlje i utjecaj tehnologije otvorili su najviše pitanja. Roditelji u istraživanju izražavaju snažnu zabrinutost zbog pretjeranog korištenja ekrana, nedostatka boravka na otvorenom, vršnjačkog nasilja i digitalnih rizika poput kockanja i ovisnosti o društvenim mrežama. Policija i škole provode preventivne radionice o sigurnosti na internetu i rizičnim ponašanjima, no sudionice su ukazale da je odaziv roditelja slab. Mnogi roditelji informacije i savjete o odgoju traže u neformalnim kanalima poput obiteljskih mreža ili grupnih poruka na aplikacijama, dok edukativni programi i radionice ostaju nedovoljno posjećeni. To stvara jaz između postojećih resursa i njihove stvarne primjene u praksi. Posebno je naglašena potreba za uključivanjem roditelja od najranijih faza, već u trudnoći, u programe podrške i edukacije o razvoju djece i izazovima roditeljstva.

Rasprava je pokazala da je integrirani pristup ključan: financijske mjere ne mogu biti učinkovite bez dostupnih usluga, niti usluge bez uključenih roditelja i stručne podrške. Istaknuto je da lokalne zajednice ulažu značajne napore u stipendiranje mladih, sufinanciranje stanovanja i osiguravanje prijevoza ili školskog pribora, no istodobno se bore s administrativnim i financijskim ograničenjima. Sudionice su upozorile i na društvene probleme poput pada discipline i slabljenja autoriteta odraslih, što dodatno utječe na ponašanje djece.

Zaključci strukturiranog dijaloga ukazuju da je financijska podrška nužna, ali nije dostatna. Potrebna je sustavna koordinacija različitih sektora – obrazovanja, zdravstva, socijalne politike i lokalne samouprave – kako bi se osigurala cjelovita podrška obiteljima. Posebnu pozornost valja usmjeriti na jednoroditeljske obitelji, djecu s teškoćama u razvoju i one koji ispadaju iz obrazovnog sustava, jer se radi o skupinama najviše izloženima riziku socijalne isključenosti. Rasprava je također otvorila pitanje discipline i društvene odgovornosti, gdje je naglašeno da je nužno vraćanje povjerenja i suradnje između obitelji, škola i institucija.

Ovaj dijalog u Osijeku jasno je pokazao da su lokalne zajednice važno mjesto inovacija i dobre prakse, ali i da bez snažnije podrške države ostaju ograničene u svojim mogućnostima. Kritički uvid sudionica ukazuje na potrebu rane i sveobuhvatne podrške roditeljstvu, s naglaskom na mentalno zdravlje i upravljanje tehnološkim rizicima, kao i na važnost sustavne evaluacije postojećih mjera kako bi one bile stvarno usmjerene na potrebe obitelji.

Na temelju ovih rasprava, udruga Roda će izraditi analitički dokument s primjerima dobre prakse i preporukama za unaprjeđenje mjera podrške obiteljima. Dokument će biti korišten u daljnjem zagovaranju prema zakonodavnim tijelima, kako bi politike koje oblikuju život obitelji bile učinkovitije, dostupnije i uistinu prilagođene potrebama roditelja i djece.

Pri izradi ovog sadržaja korišteni su alati umjetne inteligencije (TurboScribe, NoteGPT, ChatGPT) kao podrška pri transkribiranju, bilježenju, jezičnoj i stilskoj provjeri te u tehničkom oblikovanju teksta. Sadržaj, stavovi i konačni tekst rezultat su rada autorice, a AI alati služe isključivo kao pomoćno sredstvo.