Koliko rađaonica i primalja treba hrvatskim rodilištima

Udruga Roda je sudjelovala u javnom savjetovanju o Pravilniku o normativima i standardima za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Veselimo se što se u novom Pravilniku predviđa mogućnost primaljske ordinacije, odnosno mogućnost da primalje pružaju trudnicama skrb. Također se veselimo činjenici što se predviđaju mala rodilišta u sklopu domova zdravlja, rješenje koje je Hrvatska imala desetljećima i koja je, nažalost, zadnjih dvadesetak godina postupno napušteno.


Dale smo nekoliko prijedloga za poboljšanje Pravilnika uključujući veći broj soba za porode (dvije umjesto jedne na svakih 500 poroda), povećanje broja primalja i ujednačavanje načina izračuna potrebnog broja primalja po rodilištima (broj primalja u odnosu na broj poroda u toj ustanovi) čime bi Hrvatska bila bliže standardima drugih Europskih zemalja.
Detalje o sudjelovanju čitajte niže.

 

Članak 43, stavka (10)
Trenutno glasi: “Radnici: dom zdravlja s rodilištem iz stavka 6. ovoga članka mora imati neprekidno na raspolaganju 1 doktora medicine specijalista ginekologije i opstetricije, 1 doktora medicine specijalista pedijatrije te 1 prvostupnicu primaljstva, odnosno 1 primalju asistenticu.”


Predlažemo da glasi:
“Radnici: dom zdravlja s rodilištem iz stavka 6. ovoga članka mora imati neprekidno na raspolaganju 1 doktora medicine specijalista ginekologije i opstetricije, 1 doktora medicine specijalista pedijatrije te 1 prvostupnika/cu ili magistra/ru primaljstva.”
Obrazloženje: dom zdravlja s rodilištem je po definiciji odvojen od bolničke ustanove. Primalje, koje rade u domu zdravlja s rodilištem bi trebale imati viši nivo obrazovanja jer se od njih očekuje veći obujam skrbi i više samostalnosti.
 


Članak 53, stavka (3), podstavak (3)
U ovom podstavku, gdje god se spominje ginekološki stol, predlažemo da se dodaju riječi “koji je prilagođen za pregled žena s invaliditetom”

Tekst općenito nije ujednačen, odnosno nije jasna raspodjela po različitim odjelima u djelatnosti za ginekologiju i opstetriciju, stoga predlažemo da se tekst ujednači na idući način:


Trenutno piše:
„3) Odjel djelatnosti ginekologije i opstetricije
Radnici odjela ginekologije i opstetricije: 1 doktor medicine specijalist ginekologije i opstetricije na 6 bolesnica, 1 medicinska sestra i 1 primalja asistentica na 8 bolesnica (od čega 15% prvostupnica sestrinstva/primaljstva), 1 njegovatelj na 8 bolesnica, a za dežurstvo osigurati barem 30% radnika redovite smjene.“
 
Predlažemo da se odvoji dio za djelatnost opstetricije (porode) od onoga za ginekologiju. Dio za opstetriciju (porode) bi glasilo:
Za djelatnost opstetricije (rađaonica i rodilište): ... 1 primalja na 28 poroda godišnje (od čega 30% prvostupnica ili magistra primaljstva, te 30% savjetnica za dojenje (IBCLC)).


Obrazloženje: Omjeri koji su iskazani u trenutnom tekstu nisu točno opisani, s obzirom na to da se opisuje veći broj liječnika od primalja.
Trenutni standardi za zapošljavanje primalja u drugim zemljama Europe poput Ujedinjenog kraljevstva i Njemačke (uz napomenu da se UK standard koristi i u Irskoj) definiraju broj primalja kao omjer na ukupan broj porođaja godišnje u određenoj ustanovi. Takva je definicija u skladu s međunarodnim normama, ali je i transparentnije i jednostavnije provjeravati ima li ustanova dovoljno kadrova. Konkretno, za broj primalja, trenutni standardi u Britaniji nalože da je omjer 1 primalja na 28 poroda godišnje (za patologiju trudnoće, rađaonicu, rodilište) dovoljna za ustanove koje bi u Hrvatskom sustavu bile bolnice II i III razine, dok je omjer 1 primalja na 25 poroda omjer za bolnice I razine. Trenutne mogućnosti nalažu da je prikadni omjer 1 primalja na 28 poroda (vidi 4.1.13, ; ovo je u skladu s alatom BirthRate+, koji je odobren od strane National Institutes for Clinical Excellence).
U Njemačkoj se isti standard kalkulira isključivo za odjel rađaonice i iznosi 1 primalja na 89 poroda godišnje (vidi IGES standarde, odnosno AWMF standarde). Nadalje, izvještaj Njemačkog parlamenta iz 2017. opisuje omjer primalja na broj primalja u Francuskoj od 1:40, a u Norveškoj od 1:33.
Predloženi standardi bi omogućili da rodilišta lakše zadovolje standarde za titulu Rodilište prijatelj majki i djece.

Odlomak koji trenutno glasi „Jedna soba za porode s opremom dovoljno je za 500 poroda godišnje“
Predlažemo da glasi:
„Dvije sobe za porode s opremom dovoljno je za 500 poroda godišnje“


Obrazloženje: Inicijativa Rodilište prijatelj majki podrazumijeva pravo rodilje na pratnju kroz čitav tijek poroda, što trenutno nije moguće ako nije u zasebnoj sobi za rađanje. Osim toga, inicijativa Rodilište prijatelji djece podrazumijeva da rodilja ostaje uz dijete i pratnju minimalno sat vremena nakon poroda, što je trenutno moguće samo ako je u zasebnoj sobi. Stoga je neophodno da rodilište s cca 500 poroda godišnje ima minimalno dvije sobe za porode, odnosno da rodilišta imaju minimalno dvije sobe za porode za svakih 500 poroda godišnje.
 

Predlažemo da se naš prethodni prijedlog za članak 53., stavka (3), podstavak (3) ovog teksta usvoji; odnosno ako se odluči ostati pri istom tekstu, da se odlomci urede kako slijedi:


Odlomak „Rađaonica mora imati“
Trenutno piše: „Radnici: 1 doktor medicine specijalist ginekologije i opstetricije, 1 doktor medicine specijalist pedijatrije s užom specijalizacijom iz neonatologije, 1 doktor medicine specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja/specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine, 1 prvostupnica primaljstva, 1 primalja asistentica, radnici operacijske dvorane (1 medicinska sestra specijalist u operacijskoj djelatnosti na jedan operacijski stol, 1 medicinska sestra za asistenciju sestri u operacijskoj djelatnosti, 1 medicinska sestra specijalist u djelatnosti anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine), a za dežurstvo osigurati barem 30% radnika redovite smjene.“
Predlažemo da se na početku stavka bolje definira dio “Radnici u jednoj redovnoj smjeni:”, te da se popis radnika izmjeni tako da dio o primaljama glasi: „… 1 prvostupnik/ca po ili magistar/ra primaljstva, 1 primalja asistentica (od kojih 25% savjetnica za dojenje (IBCLC))…“


Obrazloženje: Ukoliko se odluči ostati pri ovakvoj definiciji radnika, predlažemo da se izmjene prema prijedlogu. Naime, 2019. je u Hrvatskoj otvoren prvi magistarski studij primaljstva i po prvi puta ćemo u Hrvatskoj imati magistre primaljstva, pa je njih potrebno uključiti u definiciju.


Po drugoj točki, predlažemo da se osigura određen postotak primalja koje su certificirane savjetnice za dojenje (IBCLC) - iz razloga što stručna pomoć u dojenju u rađaonici izravno utječe na uspješnost dojenja, odnosno na stopu i dužinu dojenja - indikatori u Nacionalnom programu za zaštitu i promicanje dojenja za razdoblje od 2018 do 2020.

Odlomak „Odjel rodilišta mora imati“
Predlažemo da se naš prethodni prijedlog na početku ovog teksta usvoji; odnosno ako se odluči ostati pri istom, da se tekst o radnicima uredi (s obzirom na to da prijedlog Pravilnika u ovom dijelu nema dio koji propisuje koje bi certifikate djelatnici u rodilištu trebali posjedovati), prema sljedećem prijedlogu:

„...1 prvostupnica ili magistra primaljstva, 1 primalja asistentica (od kojih 50% savjetnica za dojenje (IBCLC))…“
Predlažemo da se osigura određen postotak primalja koje su certificirane savjetnice za dojenje (IBCLC) jer je stručna pomoć u dojenju, pružana u rodilištu, izravno utječe na uspješnost dojenja, odnosno na stopu i dužinu dojenja - indikatori u Nacionalnom programu za zaštitu i promicanje dojenja za razdoblje od 2018 do 2020.


Članak 53, stavka (3), podstavak (4)
Trenutno piše:
4) Odjel djelatnosti pedijatrije:
...
Radnici: 1 doktor medicine specijalist pedijatrije na 6 djece, 1,4 medicinske sestre specijalistice u pedijatrijskoj djelatnosti ili 1,4 medicinske sestre na jedno dijete do 7 god. starosti (od čega 50% prvostupnica sestrinstva specijalistica u pedijatrijskoj djelatnosti ili prvostupnica sestrinstva), 1,2 medicinske sestre specijalistice u pedijatrijskoj djelatnosti ili 1,2 medicinske sestre na jedno dijete od 7 – 15 godina starosti (od čega 35% prvostupnica sestrinstva specijalistica u pedijatrijskoj djelatnosti ili prvostupnica sestrinstva), a za dežurstvo osigurati najmanje 30% radnika redovite smjene.


Predlažemo da se doda “... 1,4 medicinskih sestara - tehničara specijalista u pedijatrijskoj djelatnosti ili 1,4 medicinske sestre - tehničara na jedno dijete do 7 god. starosti, od kojih 30% savjetnica za dojenje (IBCLC))…“

Obrazloženje: Predlažemo da se osigura određen postotak medicinskih sestara - tehničara koji su savjetnici za dojenje (IBCLC) - iz razloga što je stručna pomoć u dojenju na neonatologiji, ali i na pedijatriji (kad se radi o dojenčadi i maloj djeci) iznimno važno za zdravlje i dobrobit prijevremeno rođene i bolesne djece, jedan od ciljeva Nacionalnog programa za zaštitu i promicanje dojenja za razdoblje od 2018. do 2020., u kojem ciljevi 7 i 8 glase:
“7. Osigurati uvjete za provođenje “10 koraka do uspješnog dojenja” na dječjim bolničkim odjelima” te “8. Provoditi promicanje dojenje u jedinicama intenzivnog neonatolognog liječenja i njege”

Očekivana objava izvješća javnog savjetovanja je 28. travnja 2020.

 

NOT PUBLISHED
Napisao/la: