Tijekom dojenja značajan se protok mlijeka događa nakon što sisanje potakne refleks otpuštanja mlijeka, „let-down". Prije aktiviranja tog refleksa dijete može posisati samo onu količinu mlijeka koja se nalazi u kanalićima uz bradavicu, dok većina mlijeka ostaje u dojci.
Jednom kad se u krv otpusti oksitocin, on uzrokuje stiskanje mišića oko mliječnih žlijezda i istiskivanje mlijeka kroz kanaliće van. Istovremeno se, pod utjecajem oksitocina, kanalići skraćuju i šire te time dodatno ubrzavaju istjecanje mlijeka.
Otpuštanje mlijeka događa se najčešće oko minute nakon početka dojenja. Najjasniji je pokazatelj otpuštanja promjena ritma sisanja i gutanja djeteta: svaki usis prati i gutljaj, i to vrlo često glasan, jer mlijeko izlazi brzo i obilno.
Otpuštanje mlijeka može biti uzrokovano mirisom djeteta, zvukom djetetova plača (čak i tuđeg djeteta), pa čak i pogledom na sliku djeteta.
Broj potaknutih otpuštanja mlijeka varira od žene do žene. U prosjeku se u podoju potakne 3 do 4 otpuštanja mlijeka, a broj može varirati od 1 do čak 17.
Doživljaj otpuštanja mlijeka također je različit od žene do žene. Neke žene osjećaju peckanje, škakljanje, bockanje ili pritisak prema bradavici, dok druge otpuštanje ne osjećaju uopće. Neke osjećaju bol. U prvim tjednima dojenja druga dojka može reagirati otpuštanjem mlijeka.
I dok su kod većine žena senzacije blage do umjerene, kod manjeg broja žena refleks otpuštanja mlijeka može izazvati snažne neugodne senzacije, bolove, mučninu ili nesvjesticu, a neke i izrazito jake neugodne osjećaje – strah, anksioznost, ljutnju. To je iznimno rijetka pojava, ali ako vam se dogodi, znajte da niste jedini i potražite pomoć.