U listopadu prošle godine, RODA je gostovala u radio emisiji na temu pada nataliteta u Hrvatskoj.
Između ostalog, jedan od sugovornika zaključio je raspravu stavom kako je važan razlog pada nataliteta činjenica da su današnji roditelji lijeni i nespremni žrtvovati se da bi imali više djece.
Mi se s takvim stavom ne slažemo i vidimo gomilu razloga zbog kojih je odluka o tome hoćemo li imati djecu danas teška i opterećena brigom možemo li im uopće osigurati egzistenciju. Pročitajte naš stav zašto pada natalitet u Hrvatskoj koji su potvrdili i roditelji koji prate našu Facebook stranicu i koji su sudjelovali u kratkoj anketi na ovu temu.
Roditelji u Hrvatskoj sve više nalikuju pokretnim metama strahujući da će i oni pasti pred rastućim i zastrašujućim brojkama. Oni optimističniji mogu u roditeljima vidjeti hodače po žici koji vješto prkose (ne)prirodnim zakonima kako bi održali ravnotežu. Bez obzira na to kako vidimo roditelje ili one koji tek planiraju roditeljstvo, dovoljno je pogledati brojke ako želimo doznati kako oni doista žive.
broj nezaposlenih u reproduktivnoj dobi – 213.465
broj mladih nezaposlenih – 158.787
broj mladih do 30 godina koji žive s roditeljima – 355.000 (66%)
% ugovora na određeno – 90% svih sklopljenih ugovora
stambenih kredita – više od 200.000 aktivnih kredita (75.000 u CHF)
broj blokiranih bankovnih računa – više od 315.000
Kada razmišljamo o padu nataliteta koji je česta tema u medijima u posljednje vrijeme, najviše nas zabrinjavaju dvije spoznaje koje stoje iza ovih alarmantnih brojki. Jedna je da roditelji nemaju slobodu izbora o tome kada i koliko djece žele imati, a druga je da roditelji strahuju od toga da svojoj djeci ne mogu osigurati dovoljno kvalitetno odrastanje.
To nam govore podaci naše kratke Facebook ankete prema kojoj od 1070 ispitanih njih čak 995 želi imati još djece, ali ih u tome uglavnom sprječava niz faktora i to redom: sve veći životni troškovi, sve veća nesigurnost na tržištu rada, niske rodiljne naknade, nezaposlenost, nedostupne i skupe jaslice i vrtići, nedostatak podrške nakon poroda te traumatičan porod i strah od poroda.
Iza ostalih razloga, koje je navelo 9% ispitanih, uglavnom se kriju životna dob i zdravstveni problemi.
Kada svim ovim podacima dodamo diskriminaciju trudnica i majki u svijetu rada, možemo sa sigurnošću reći da roditelji imaju opravdan razlog uprijeti prstom prema donositeljima odluka na lokalnoj i nacionalnoj razini. Niz je propusta zbog kojih ih imaju pravo prozivati: nepostojanje jasne vizije u obliku strategije koja svojim mjerama ima za cilj kreirati prijateljsko okruženje budućih i sadašnjih roditelja, neuvođenje jedinstvenih mjera na nacionalnom nivou, a koje su se pokazale kao učinkovite u praksi, nepromijenjena proračunska osnovica koja je temelj za izračun mnogih naknada koje se tiču roditelja, a koja već godinama iznosi 3.326 kn. Mjere koje se provode su uglavnom nepostojane, sporadične i ovise o volji pojedinca, a nisu rezultat osmišljenih javnih politika čiji se učinak mjeri.
Posljedice svih ovih poteškoća s kojima se roditelji u Hrvatskoj danas suočavaju osjećaju se u cijelom društvu i dovele su do toga da su obitelji, bez obzira na broj djece, gurnute na marginu društva i u sve su većem riziku od siromaštva. Obitelji s nezaposlenim roditeljem, bolesnim djetetom, djetetom s poteškoćama u razvoju te jednoroditeljske obitelji trebaju dodatnu podršku društva. Za tu podršku nisu potrebna velika financijska ulaganja, ali je potrebno odrediti prioritete i u njih kontinuirano ulagati vrijeme i trud. Na prvom mjestu potrebno je imati sluha za potrebe roditelja.
Roditelji u akciji - RODA