• Naslovnica
  • Portal
  • Udruga
  • Forum
  • Rodilišta
  • Donate
  • Kontakti
  • Naslovnica
  • Portal
    • Portal
    • (Ne)plodnost
    • Trudnoća
    • Porod
    • Dojenje
    • Djeca
    • Roditeljstvo
  • Udruga
    • Udruga
    • O Rodi
    • Programi
    • Projekti
    • Događanja
    • Dokumenti
  • Forum
  • Rodilišta
  • Donate
  • SOS TELEFON
    • SOS telefon za dojenje
    • +385 1 61 77 520
      +385 91 22 77 220
      radnim danom 17-20h
      vikendom 15-20h
    • Kontakti
  • Facebook
  • Twitter
  • Youtube
  • Instagram
  • English
    • English - Roda
    • About us
    • Programs
    • Projects
    • Reports
    • News
    • Conferences
RODA
Portal
Udruga
  • O RODI
    • O Rodi
    • Rodina osobna iskaznica
    • Rodini udružni akti
    • Struktura udruge RODA
    • Pridruži se Rodama
    • Donacije udruzi Roda
    • Rodin let d.o.o.
    • Izvješća o radu udruge RODA
    • Oglašavanje na Rodinim online kanalima komunikacije
    • Rodino gnijezdo dostupno je za besplatno korištenje udrugama i inicijativama
  • Programi
    • Programi
    • Medicinski potpomognuta oplodnja
    • Trudnoća i porod
    • Dojenje i zaštita dojenja
    • Podržavajuće roditeljstvo
    • Sigurno u autosjedalici
    • Promocija platnenih pelena
    • Prava roditelja, obitelji i djece
    • Vrtići i škole
    • Djeca u bolnici
  • Projekti
    • Projekti
    • Moderni izazovi roditeljstva i demografija
    • Resursi prilagođeni za roditelje s invaliditetom
    • CHILD TRUST
    • Zajedno za plodnost (Together For Fertility)
    • Promocija doniranja humanog mlijeka s ciljem prevencije bolesti nedonoščadi i novorođenčadi
    • Global Fund for Women podrška Rodinim aktivnostima
    • Podrška Rodinim aktivnostima Fonda za žene
    • Sigurno na dva kotača
    • RESPECT
    • TEMIDA - osnaživanje OCD-a u zaštiti ljudskih prava zatvorenica
    • PLAN B - Civilno društvo otporno na krizne situacije
    • Krila za Rodu - Upward Through Mobilities
    • Odrastanje – pristup informacijama za primarne skrbnike djece 0-6 godina iz Ukrajine
    • Razmisli pa klikni
    • Budi tata
    • RADAR – Osnaživanje zagovaračkih potencijala udruga za zaštitu ženskih prava u zdravstvu
    • zakOČI - Take a brake!
    • OTISAK – Obrazovanje za socijalnu jednakosT, koheziju I Solidarnost kroz AKtivno sudjelovanje djece
    • Roditeljstvo+ Obrazovanje i podrška za pozitivno roditeljstvo
    • Zagovaranje za zdravstvenu skrb žena temeljenu na dokazima u doba pandemije COVID - 19
    • Online edukacija kao podrška roditeljima tijekom pandemije COVID-19
    • moto#R - Motiviranjem i osnaživanjem do resocijalizacije
    • Neprekinute veze - suradnja Ministarstva pravosuđa, Unicefa i Rode
  • Događanja
    • Događanja
    • Konferencije i izložbe
    • Peticije, ankete
    • Radionice, pregledi AS
    • Tjedan dojenja
    • Ostala događanja
  • Dokumenti
    • Dokumenti
    • Rodina izvješća i analize
    • Nacionalni dokumenti
    • Međunarodni dokumenti
    • Rodine brošure, letci, slikovnice
    • Audio i video materijali
    • Reakcije
  • (Ne)plodnost
  • Trudnoća
  • Porod
  • Dojenje
  • Djeca
  • Roditeljstvo
  • SHARE
    • on Facebook
    • on Twitter
    • on Google
    • in Email
    • Reader
    • Više...
  • VRH
Gegavci (1-3)

Separacijska anksioznost ili strah od odvajanja

Separacijska anksioznost je strah napuštanja sigurnosti emocionalno bliskih osoba ili doma djeteta. U predškolskoj dobi pojavljuje se kao strah od ostajanja u jaslicama/vrtiću ili s tetom čuvalicom, a u školskoj dobi kao strah od škole (školska fobija).

Roditelj treba imati na umu da je određen stupanj nelagode pri odvajanju prirodan.

Separacijska anksioznost normalna je i očekivana u dobi djeteta od šest mjeseci do 24-36 mjeseci starosti. Vrhunac dostiže u dobi od 18 mjeseci, kada, nažalost, mnoga djeca kreću u prva veća odvajanja (jaslice, tete čuvalice). Kod djece te dobi očekivano je teže odvajanje i duži adaptacijski period.
Gotovo sva djeca imaju periode kada se ne žele odvojiti od svojih roditelja, no to ne znači da oni tada razvijaju patološku separacijsku anksioznost.

Povremena odbijanja odlaska u vrtić/školu normalna su i očekivana i ne treba ih posebno isticati ako dijete u većini vremena rado i s uživanjem odlazi u vrtić/školu. Takvi periodi često se mogu povezati s promjenama u kući (npr. duže izbivanje jednog roditelja) ili u vrtiću/školi (npr. promjene u skupini ili teži zadaci u školi) ili nakon bolesti djeteta. Tada na reakcije odbijanja treba gledati kao na dio odrastanja.

Separacijska anksioznost u patološkom smislu najčešće se javlja u djece koja su posebno osjetljiva na odvajanje od za njih bitnih osoba, s kojima je dijete posebno vezano u emocionalnom smislu ili od prostora, obiteljskog doma.

Pokušaj odvajanja djeteta rezultira pojavom simptoma koji nam ukazuju da se radi o pojačanoj separacijskoj anksioznosti.

Za razliku od razvojno "normalne", patološku separacijsku anksioznost karakteriziraju:

  • ekstremna nelagoda zbog separacije koja u ekstremnom obliku dostiže panične razmjere,
  • morbidne brige o potencijalnoj opasnosti koja prijeti obiteljskom integritetu,
  • ekstremno izražena potreba i zahtijevanje djeteta da ponovno bude s osobom kojoj je privržena.

Kad je odvojeno od roditelja, dijete doživljava jaku pobuđenost autonomnog sustava (tahikardiju, bolove u trbuhu, glavobolje, mučninu, povraćanje). Dijete se boji da će se dogoditi katastrofa ako se odvoji od roditelja (roditelj ili dijete, ili oboje će doživjeti nešto strašno). Djeca se često žale na tjelesne simptome (glavobolju ili bolove u trbuhu, mučninu i povraćanje) koji su praćeni izbjegavanjem odlaska u vrtić ili školu.

Pri pokušajima separacije, dijete se oštro protivi i suprotstavlja svim sredstvima, što obično rezultira ostajanjem s osobom kojoj je privržena – na taj je način izbjegavajuće ponašanje potaknuto.

Djeca koja imaju pojačanu separacijsku anksioznost često su zakinuta za normalni društveni razvoj. Ne uključuju se u slobodne aktivnosti, ne odlaze u vrtić (čak ni u malu školu), ne mogu prisustvovati rođendanu ako s njima nije i roditelj i sl. Period u kojem se javlja separacijska anksioznost vrlo je težak za dijete i za roditelja, period je to mnogih frustracija i briga.

Podaci iz SAD-a ukazuju nam da patološku separacijsku anksioznost ima oko 1-4% djece i adolescenata. Kod djece kod koje je separacijska anksioznost vidljiva, vidljiva je i predispozicija za jače anksiozne reakcije u mnogim situacijama.

 

Kako roditelj može pomoći djetetu koje pati od separacijske anksioznosti

  1. Dijete ne bi trebalo imati mogućnost izbora – npr. pitati dijete želi li ići danas u vrtić/školu, odlazak od kuće i odvajanje trebaju jednoglasno prihvatiti svi članovi obitelji i na taj način pomoći djetetu da uđe u situaciju koje se boji.
  2. Važno je naglasiti da separacijsku anksioznost nije moguće riješiti kod kuće, izostanci iz vrtića/škole samo potiču djetetov strah. Djetetu se može pomoći pomnim planiranjem, a ne izbjegavanjem situacije.
  3. Potrebno je izdržati u situaciji koje se boji, dokazujući da je dovoljno hrabro da je izdrži, da tolerira neugodu koju izaziva situacija. Boravak u vrtiću/školi ne treba biti nagao i neplaniran, potrebno je planirati postupno izlaganje, postupno boraviti u vrtiću/školi (nekoliko sati do čitav dan), pomno planirati tko dovodi dijete, tko ga dočekuje, koji vršnjaci mogu pomoći (npr. u grupi) tko je osoba koja pruža sigurnost (teta/učiteljica uz koju se dijete vezalo) i planirati sistem nagrađivanja djeteta za uspješno suočavanje.
  4. Posebnu pažnju treba posvetiti tzv. kritičnim danima - nakon vikenda, praznika ili bolesti.


Kako roditelj odmaže djetetu koje pati od separacijske anksioznosti

U želji da potakne dijete da se oslobodi straha, roditelj može postati nestrpljiv ili se pretjerano brinuti o situaciji u kojoj se našao s djetetom. Niz je svjesnih i nesvjesnih radnji kojima roditelj može pojačati anksioznost kod djeteta i odmoći mu:

  • kada potiče verbalno (puno priče o simptomima straha ili stalnim isticanjem problema) i neverbalno ponašanje koje je zasnovano na strahu,
  • kada nije jasan u odluci treba li dijete ići u vrtić ili ne,
  • kada je anksiozan ili ljut zbog djetetovih separacijskih problema,
  • kada je u konfliktu s partnerom zbog separacijskih problema koje ima dijete,
  • kada nenamjerno potiče separacijski problem.

Nenamjerno poticanje separacijskog problema najčešće je u reakciji pretjeranog štićenja djeteta ili u davanju dodatne pažnje djetetu. Dobivanjem dodatne pažnje na osnovu straha koji dijete verbalizira ili iskazuje fiziološki (trbobolje, noćni strahovi i sl.), djetetu se potvrđuje da je za rješavanje problema potrebna prisutnost roditelja i potvrđuje se njegov osnovni strah od odvajanja.

U slučaju da kao roditelj procjenjujete da je problem prerastao vaše mogućnosti ili je izostajanje vrlo često i ometa prirodan razvoj djeteta, dobro je posavjetovati se sa školskim (predškolskim) ili kliničkim psihologom.

Zapamtite da, podnoseći rastanke, dijete raste (u emocionalnom smislu).


Napisao/la: Roda

Gegavci (1-3)

Kako pomoći djetetu u prilagodbi na jaslice ili vrtić

Kako pomoći djetetu u prilagodbi na jaslice ili vrtić

Postoje brojni postupci kojima roditelji mogu pomoći djetetu da se prilagodi…

Gegavci (1-3)
Skidanje pelena – kada krenuti

Skidanje pelena – kada krenuti

Najviše djece između 18. i 24. mjeseca dostiže potrebne kognitivne i fizičke…

Gegavci (1-3)
Skidanje pelena - najčešći problemi

Skidanje pelena - najčešći problemi

Nekoj djeci pa i njihovim roditeljima, skidanje pelena nije jednostavan…

Gegavci (1-3)
Prvi susret s jaslicama ili vrtićem

Prvi susret s jaslicama ili vrtićem

Odlazak u vrtić ili jaslice često je traumatična situacija, kako za dijete…

Gegavci (1-3)
Poticanje kognitivnog razvoja u jasličkoj dobi

Poticanje kognitivnog razvoja u jasličkoj dobi

Djeci treba iskustvo za kognitivni razvoj, posebno za razvoj održavanja…

Gegavci (1-3)
Jaslice ili teta čuvalica

Jaslice ili teta čuvalica

Svaki oblik čuvanja djeteta tijekom prvih godina nosi svoje prednosti i…

Gegavci (1-3)
Donirajte
Donacija
Podrška aktivnostima:
Saznajte više o donacijama

Moglo bi Vas zanimati

Razvojne prekretnice 13-18 mjeseci

Razvojne prekretnice 13-18 mjeseci

Tablica razvojnih prekretnica djece 13-18 mjeseci

Gegavci (1-3)
Poticanje kognitivnog razvoja u jasličkoj dobi

Poticanje kognitivnog razvoja u jasličkoj dobi

Djeci treba iskustvo za kognitivni razvoj, posebno za razvoj održavanja posobnosti. Znate li…

Gegavci (1-3)
Kako pomoći djetetu u prilagodbi na jaslice ili vrtić

Kako pomoći djetetu u prilagodbi na jaslice ili vrtić

Postoje brojni postupci kojima roditelji mogu pomoći djetetu da se prilagodi odlasku u jaslice…

Gegavci (1-3)
Separacijska anksioznost ili strah od odvajanja

Separacijska anksioznost ili strah od odvajanja

Separacijska anksioznost je strah napuštanja sigurnosti emocionalno bliskih osoba ili doma…

Gegavci (1-3)
Skidanje pelena – kada krenuti

Skidanje pelena – kada krenuti

Najviše djece između 18. i 24. mjeseca dostiže potrebne kognitivne i fizičke sposobnosti kako…

Gegavci (1-3)
Skidanje pelena - najčešći problemi

Skidanje pelena - najčešći problemi

Nekoj djeci pa i njihovim roditeljima, skidanje pelena nije jednostavan posao. Upoznajemo vas…

Gegavci (1-3)

Portal

  • (Ne)plodnost
  • Trudnoća
  • Porod
  • Dojenje
  • Djeca
  • Roditeljstvo

O Rodi

  • Rodina osobna iskaznica
  • Rodini udružni akti
  • Struktura udruge RODA
  • Pridruži se Rodama
  • Donacije udruzi Roda
  • Rodin let d.o.o.
  • Izvješća o radu udruge RODA
  • Oglašavanje na Rodinim online kanalima komunikacije
  • Rodino gnijezdo dostupno je za besplatno korištenje udrugama i inicijativama

Donacije udruzi RODA

Donacija
Podrška aktivnostima:
  • Pravila o donacijama
  • Kako donirati Rodi - upute za pravne osobe
  • Kako donirati Rodi - upute za fizičke osobe

Rodine grupe podrške

  • RODA Neplodnost
  • Rodini savjeti o autosjedalicama
  • Rodina SOS grupa o dojenju

Newsletter



Roda je korisnica tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva

© RODA

Privatnost i uvjeti korištenjaNewsletterKontakt
  • Facebook
  • Twitter
  • Youtube
  • Instagram