Roda i pravo / Djeca s posebnim potrebama

Školovanje učenika s lakšim teškoćama u razvoju u redovnoj osnovnoj školi

Pravilnikom o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 23/91) uređuju se oblici integracije učenika s teškoćama u razvoju u osnovne škole.

Osnovno školovanje učenika s lakšim teškoćama u razvoju provodi se u osnovnoj školi prema organizacijskim oblicima koji osiguravaju njihovu potpunu ili djelomičnu integraciju.

Potpuna odgojno-obrazovna integracija ostvaruje se uključivanjem učenika s lakšim teškoćama u razvoju u razredne odjele osnovne škole, u pravilu od prvog do četvrtog razreda.

U razredni odjel mogu se uključiti do tri učenika s teškoćama u razvoju, a takav odjel ne može imati sveukupno više od 25 učenika.

Učenik s teškoćama u razvoju svladavat će redovne ili prilagođene nastavne programe individualiziranim postupcima i posebnom dodatnom pomoći defektologa odgovarajuće specijalnosti.

Prilagođeni program primjeren je osnovnim karakteristikama teškoće u djeteta, a u pravilu pretpostavlja smanjivanje intenziteta i ekstenziteta pri izboru nastavnih sadržaja obogaćenih specifičnim metodama, sredstvima i pomagalima.

Prilagođeni program izrađuje učitelj u suradnji s defektologom odgovarajuće specijalnosti.

Za učenike sa senzoričkim i motoričkim oštećenjima (vida i sluha; tjelesna oštećenja sa cerebralnom paralizom) organizira se produženi stručni postupak ovisno o stupnju oštećenja u djeteta.

Produženi stručni postupak organizira se u posebnim odgojno-obrazovnim grupama nakon redovne nastave, a ostvaruju ga defektolozi odgovarajuće specijalnosti.

Broj učenika s teškoćama u razvoju u produženom stručnom postupku može biti od šest do deset.

Program produženog stručnog postupka sastavni je dio prilagođenog programa i posebnog programa prema vrsti i stupnju teškoća u razvoju.

Za učenike na stupnju lake mentalne retardacije organizira se i djelomična integracija u posebnim odgojno-obrazovnim grupama.

U takvim posebnim odgojno-obrazovnim grupama, učenici svladavaju dijelove nastavnog programa, a preostali program u matičnom razrednom odjelu.

Dijelove nastavnog programa koje učenici ne mogu svladati, svladavaju prema posebnom nastavnom planu i programu za učenike s lakom mentalnom retardacijom, a preostali program u matičnom razrednom odjelu, uz maksimalnu individualizaciju.

Rad defektologa u posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi ostvaruje se :

1. kao rad sa stalnom grupom u specijaliziranoj učionici od šest do 15 školskih sati do tri dana tjedno,

2. kao rad s promjenjivom grupom tako što se u specijaliziranoj učionici prema utvrđenom rasporedu svakog dana preuzima učenike iz matičnih razrednih odjela.

Posebnu odgojno-obrazovnu grupu, u pravilu čine učenici podjednake obrazovne razine, a broj učenika u grupi može biti od pet do deset.

U posebne odgojno-obrazovne grupe uključuju se, u pravilu, učenici s teškoćama u razvoju od petog do osmog razreda.

Za učenike s organski uvjetovanim poremećajima u ponašanj,u može se, ovisno o stupnju oštećenja, organizirati osnovno školovanje u posebnim razrednim odjelima pri osnovnoj školi.

U posebnim razrednim odjelima učenici svladavaju posebni program za učenike s organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju, a ostvaruju ga defektolozi odgovarajuće specijalnosti.

Broj učenika u ovakvim posebnim razrednim odjelima može biti od pet do deset.

U redovnu osnovnu školu može se uključiti do 8% učenika s organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju u odnosu na ukupan broj učenika škole.

Pripremila: Ivana Š.

Izvor: Narodne novine 23/91

Objavljeno: 05.02.2005.g.