Tjedan dojenja 2016. Dojenje kao ključ održivom razvoju

Ovogodišnji tjedan dojenja je posvećen Ciljevima održivog razvoja i načinu na koji se dojenje uklapa u taj diskurs i u postizanje tih ciljeva. Na taj način zemlje-članice UN-a mogu lakše uklopiti dojenje u svoje razvojne planove do 2030. godine, a pojedinci mogu dobiti informaciju o tome kako oni osobno mogu pridonijeti u postizanju održivih razvojnih ciljeva.

Konačna svrha održivih razvojnih ciljeva je okončavanje siromaštva, zaštita planeta i osiguranje napretka. 

Evo kako se dojenje uklapa u Ciljeve održivog razvoja:

  1. Dojenje je prirodan način prehrane dojenčadi i djece koji ne košta puno. Svima je financijski dostupno i ne predstavlja teret za kućne budžete kao što to predstavlja mliječna formula. Dojenje doprinosi smanjenju siromaštva.
  2. Isključivo dojenje šest mjeseci te nastavak dojenja za dvije godine i duže osigurava visokokvalitetne nutrijente i dostatnu energiju te može pomoći u suzbijanju gladi, nedovoljne prehrane i pretilosti. Dojenje također pruža dojenčadi siguran izvor hrane.
  3. Dojenje znatno poboljšava zdravlje, razvoj i preživljavanje dojenčadi i djece. Dojenje također pridonosi poboljšanom zdravlju majki kako dugoročno, tako i kratkoročno.
  4. Dojenje i adekvatna komplementarna prehrana su osnove pretpostavke za uspješno učenje. Dojenje i kvalitetne komplementarne namirnice znatno pridonose mentalnom i kognitivnom razvoju te na taj način stvaraju kvalitetnu podlogu za uspjeh u učenju.
  5. Dojenje izjednačuje pravo svakog djeteta na ravnopravan i kvalitetan početak života. Dojenje je isključivo pravo žene i ženama treba podrška društva koje omogućava optimalne uvjete za dojenje. Dojenje može biti zadovoljavajuće i osnažujuće iskustvo za majku, ako ona sama odlučuje kako će hraniti svoje dijete
  6. Dojenje na zahtjev zadovoljava sve potrebe djeteta za vodom, čak i kad je vruće. S druge strane, priprema mliječne formule iziskuje siguran izvor zdravstveno ispravne vode te dostupnost higijenskih i adekvatnih sanitarnih uvjeta.
  7. Dojenje troši manje energije u usporedbi s industrijom proizvodnje mliječne formule. Ono također smanjuje potrebu za vodom, drvima i fosilnim gorivima za ogrjev u domovima.
  8. Dojilje koje imaju potporu od svojih poslodavaca su produktivnije i lojalnije zaposlenice. Zaštita materinstva i druge politike na radnom mjestu mogu pomoći ženama da uspješno spoje dojenje s radom ili zaposlenjem. Zdrava radna mjesta trebaju se prilagoditi potrebama dojilja, posebice ona koja nose određene opasnosti na radu.
  9. Izazovi vremena i prostora postaju još očitiji u doba industrijalizacije i urbanizacije. Dojilje koje rade izvan kuće moraju imati mogućnost zadovoljiti ove izazove, ali i istovremeno imati podršku svojih poslodavaca, obitelji i zajednice. Jaslice blizu radnih mjesta, sobe i stanke za dojenje mogu uvelike olakšati dojenje.
  10. Prakse dojenja variraju diljem svijeta. Dojenje trebamo zaštititi, promovirati i podržati za sve, no posebice za siromašne i ranjive društvene skupine. To pridonosi smanjenju nejednakosti.
  11. U vrevi velikih gradova, dojilje i njihova djeca se moraju osjećati sigurni i dobrodošli u svim javnim prostorima. U vremenima prirodnih katastrofa ili humanitarnih kriza, žene i djeca su najugroženiji. Trudnicama i dojiljama treba osigurati posebnu podršku.
  12. Dojenje nudi zdrav, prirodan, održiv izvor prehrane i nutrijenata koji ne zagađuje okoliš i ne troši puno resursa.
  13. Dojenje štiti zdravlje i prehranu dojenčadi u teškim vremenima uzrokovanim lošim vremenskim uvjetima zbog globalnog zatopljenja.
  14. Dojenje stvara manje otpada od hranjenja mliječnom formulom. Industrijska proizvodnja i distribucija mliječne formule stvara otpad koji onečišćava mora i utječe na morske ekosustave.
  15. Dojenje je ekološko u odnosu na hranjenje mliječnom formulom. Za proizvodnju mliječne formule potrebna je stočarska proizvodnja, koja je veliki teret za okoliš, troši veliku količinu prirodnih resursa te pridonosi emisijama ugljika u okoliš i klimatskim promjenama.
  16. Dojenje je sastavni dio mnogih konvencija i okvira o ljudskim pravima. Nacionalni zakoni i politike za zaštitu i potporu dojilja i dojenčadi neophodni su da se ova prava ostvare i zaštite.
  17. Globalna strategija za prehranu dojenčadi i male djece (GSPDMD) zagovara suradnju nekoliko sektora te se može nadograditi na različita partnerstva za podršku razvoja kroz programe i inicijative za dojenje.

 

Dojenje kao ključ održivom razvoju
Dojenje kao ključ održivom razvoju

VIDI PREUZMI

439.07 kB 0

NOT PUBLISHED
Napisao/la: