U Hrvatskoj se najviše krše prava djece na području obiteljskih odnosa i naslija nad djecom
Povodom Međunarodnog dana dječjih prava koji se obilježava na današnji datum, 20. studenog, udruga Roda razgovarala je s pravobraniteljicom za djecu, Milom Jelavić o kršenju prava djece u Hrvatskoj. Prije točno 52 godine Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je "Deklaraciju o pravima djeteta", a na isti datum prije 32 godina usvojila je "Konvenciju o pravima djeteta", koja je do danas postala najprihvaćeniji međunarodni pravni dokument.
U Hrvatskoj, koja je potpisnica te konvencije u kojoj su zapisana osnovna prava djece, najčešće se krše prava djeteta na području obiteljskih odnosa, u vezi kojih je Ured pravobraniteljice za djecu u 2010. godini primio 331 prijavu, te na području nasilja nad djecom te među djecom, s ukupno 282 prijave.
Pravobraniteljica Mila Jelavić ističe da je kod prijava iz područja obiteljskih odnosa najčešće riječ o kršenju osobnih prava djece čiji se roditelji razvode ili koja žive u uvjetima narušenih obiteljskih odnosa.
"Zajednička roditeljska skrb, neometani susreti i druženja djece s drugim roditeljem i odgovorno roditeljstvo koji zahtijevaju roditeljsku suradnju i potporu djeci, i dalje ostaju tek mrtvo slovo na papiru za mnogu djecu čiji roditelji se razvode. Zaokupljeni vlastitim sukobom, mnogi roditelji tada zaboravljaju da u procesu razvoda prije svega moraju štititi najbolji interes djeteta. Nažalost, zasad nadležna tijela nedovoljno prepoznaju štetne postupke roditelja ili nemaju učinkovite mjere protiv takvih ponašanja", tvrdi je Jelavić.
Roditelji u Hrvatskoj često ignoriraju postojeća rješenja prema kojima je procijenjeno da su susreti i druženja s roditeljem u interesu djeteta. Prema podacima centara za socijalnu skrb u Hrvatskoj je u 2010. godini zabilježen 1351 slučaj u kojem je procijenjeno da se radi o manipulaciji djetetovim pravom na susrete i druženja od strane roditelja s kojim dijete živi, a zbog čega se susreti djeteta i roditelja ne održavaju ili se ostvaruju u smanjenom opsegu u odnosu na postojeću sudsku odluku. Čak 1902 djece trpi ovaj oblik neuvažavanja njihovih prava djeteta od strane roditelja s kojim žive.
Ured pravobraniteljice prošle je godine pokrenuo postupak u 168 slučajeva vezanih za povredu prava djece na zajedničku roditeljsku skrb, u kojima 134 slučaja čine povrede prava djeteta na susrete i druženja s roditeljem s kojim ne živi. "Našem Uredu najčešće se javljaju roditelji koji žele viđati svoje dijete i oni koji su uskraćeni u drugim segmentima roditeljske skrbi zbog toga što im to drugi otežava ili onemogućuje. Javljaju se i roditelji koji ne razumiju važnost očuvanja kontinuirane komunikacije s roditeljem s kojim dijete ne živi i koji ustrajnost drugog roditelja na redovitim susretima i druženju s djetetom doživljavaju kao svojevrstan atak na sebe i dijete", pojašnjava Jelavić.
Onemogućavanje susreta i druženja djeteta s roditeljem s kojim ne živi, ako su ti susreti u interesu djeteta i ne ugrožavaju njegovu dobrobit, ne samo da je povreda djetetovih prava, već se može nazvati i zanemarivanjem djetetovih potreba, pa i oblikom psihičkog nasilja.
Osim toga, u Hrvatskoj je zanemarivanje obveze plaćanja uzdržavanja i dalje velik problem koji pogađa brojnu djecu. Na inicijativu pravobraniteljice za djecu, Hrvatska odvjetnička komora već nekoliko godina pruža besplatnu pravnu pomoć u takvim slučajevima te je u 2010. godini zaprimila 234 molbe za pružanje besplatne pravne pomoći u ostvarivanju prava djeteta na uzdržavanje. Recesija i roditelji ne plaćaju uzdržavanja za djecu mnogu su djecu u Hrvatskoj gurnula u život u siromaštvu.
Ured pravobraniteljice za djecu u 2010. godini primio je samo 26 prijava koje su se odnosile na fizičko nasilje nad djecom u obitelji. "Zaprimljeno je i nekoliko prijava koje su se odnosile na nasilno ponašanje djelatnika škole prema djeci da bi ih se discipliniralo, nasilje susjeda kojem je smetala bučna dječja igra, itd. To vodi zaključku da je tjelesno kažnjavanje još uvijek široko prihvaćeno u obitelji i izvan nje, kao "metoda odgoja", unatoč brojnim argumentima koji ukazuju na njegovu štetnost", napominje Jelavić.
Rijetko koji roditelj u Hrvatskoj nije bio svjedokom tjelesnog kažnjavanja djece koje je prihvaćeno i rašireno na našim prostorima unatoč činjenici da je zakonom zabranjeno. "Toleriranjem tog i drugih oblika nasilja u društvu djeci se šalje poruka da je ono prihvatljivo, a posljedica su sve teži oblici nasilja među sve mlađom djecom. Tjelesno kažnjavanje uči djecu da je nasilje prihvatljiva i primjerena strategija za razrješavanje sukoba ili postizanje da ljudi čine ono što se od njih traži. Batine ne uče djecu da poštuju pravila niti da uspostave unutarnju kontrolu", pojasnila je pravobraniteljica te dodala kako Hrvatska ima kvalitetne propise koji zabranjuju i kažnjavaju tjelesno kažnjavanje djece. Međutim, Jelavić ističe da postoji "neujednačena primjena propisa pa u nekim slučajevima, čak i kad se nasilje nad djecom prijavi policiji, ono prolazi nekažnjeno", te poziva na javnu osudu svakog nasilja, na dosljedno kažnjavanje takvih nezakonitih postupaka prema djeci te na informiranje i edukaciju roditelja kojeg, smatra, nema dovoljno.
Udruga Roda pokrenula je 2007. godine kampanju "Ne! Po guzi" s ciljem da osvijesti hrvatske roditelje da da nema opravdanja za nasilje nad djecom te da u zakonom zabranjeno i kažnjivo nasilje spadaju i "tapšanje po guzi" i "povlačenje za uho". Rodine su educirane volonterske održale niz radionica o odgovornom roditeljstvu diljem Hrvatske u kojima su kroz razgovor, primjere iz života te vježbe roditeljima praktično pokazivale kako se nositi s djecom, kako ne izgubiti živce te kako postupiti u određenoj situaciji, a da pri tom na djecu ne viču i da ih ne udaraju. Promicanje nenasilnog odgoja djece dio je Rodinog projekta Odgovorno roditeljstvo.