Regionalni centar zaštite okoliša za srednju i istočnu Europu (REC) je nevladina, neovisna, nestranačka, neprofitna organizacija čija je misija pomagati u rješavanju problema zaštite okoliša u zemljama srednje i istočne Europe. U sklopu REC-a djeluje i mreža ekoloških nevladinih organizacija pod zajedničkim imenom Dunavski forum za okoliš - Danube Regional Enviromental Center (DEF) koje rade na zaštiti prirode u različitim dijelovima Dunavskog sliva.
Dana 1. rujna 2004. godine, Dunavski regionalni projekt (DRP) pokrenuo je veliku novu projektnu komponentu pod nazivom "Jačanje pristupa informacijama i sudjelovanje javnosti u procesima odlučivanja o okolišu". Ova je projektna komponenta usmjerena na jačanje pristupa javnosti informacijama o okolišu, posebice informacijama koje su vezane uz korištenje voda i raspolaganje vodnim resursima, kao i na sudjelovanje javnosti u procesima donošenja odluka, posebice onih koje su vezane uz problematiku zagađenja Podunavlja.
Edukacija o okolišu i informiranje javnosti o okolišu su vrlo uspješna sredstva za utjecanje na javno mišljenje o problemima o okolišu te omogućuju javnosti da i sama vrši pritisak na institucije odgovorne za provedbu usvojenih zakona, konvencija i strategija. DEF namjerava distribuirati informacije o stanju okoliša u Podunavlju, podići svijest javnosti i ojačati udruge kako bi se osiguralo sudjelovanje javnosti u donošenju odluka vezanih za zaštitu voda.
Razmjena informacija i proces edukacije su najvažniji na lokalnoj razini, s regionalnim i međunarodnim utjecajem unutar specifičnih slivova.
Nedavno smo vas obavijestili da su Udruga Roda, kao partner, i slovenska Štorklja kao nositelj projekta, dobile sredstva Dunavskog foruma za okoliš za realizaciju projekta "Očuvanje vode kroz promociju platnenih pelena". Cilj projekta je promocija platnenih pelena kao ekološki, zdravstveno i financijski prihvatljivijeg izbora, a osnovna poruka: "Sačuvajte okoliš – Pobrinite se za zdravlje vašeg djeteta – Uštedite novac!". Aktivnosti u projektu imaju za cilj izraditi i distribuirati DVD s temom Očuvanje voda promocijom pelena naklonjenih Zemlji i bebi koji će promovirati prednosti platnenih pelena s ekološkog i zdravstvenog aspekta, dati praktične savjete roditeljima i zdravstvenim djelatnicima o upotrebi platnenih pelena te promovirati upotrebu prirodi neškodljivih sredstava za pranje.
Naši razlozi za odabir projekta
U Hrvatskoj 99% populacije upotrebljava pelene za jednokratnu upotrebu, koje su zdravstveno i ekološki upitne. Proizvodnja i transport pelena za jednokratnu upotrebu prouzrokuje veliko industrijsko onečišćenje, pelene na smetlištima predstavljaju 10% nerazgradivog otpada, budući da svako dijete "proizvede" jednu tonu otpada. Stolica u pelenama može prouzročiti onečišćenje tla. Nasuprot tome, upotreba pamučnih pelena, odnosno prirodnih materijala za prematanje djeteta, predstavlja zdravstvene prednosti za dijete, ali i velik doprinos očuvanju okoliša, koji može dati svaka obitelj koja se odluči na ekološki prihvatljivo prematanje. Ako se dijete premata u prirodne materijale, stolica se odstranjuje u kanalizaciju, a svako dijete u usporedbi s 5.000-6.000 pelena za jednokratnu upotrebu, treba samo 20-25 pamučnih pelena koje može koristiti i više djece, a nakon toga se pelene mogu kompostirati. Uz to, odluka za previjanje prirodnim materijalima za svaku obitelj predstavlja uštedu od otprilike 1000€ po djetetu.
Bilanca okoliša
Na tehničkom univerzitetu u Grazu 1997. godine uspoređivano je onečišćenje okoliša s obzirom na vrstu pelena. Kao mjerni parametar uzet je ekološki slijed - EFC (ecological footprint concept), izražen indeksom SPI (Sustainable Process Index). Rezultati su prikazani grafikonom Usporedba onečišćenja okoliša u odnosu na vrstu pelena. Usporedba je pokazala da je najveći onečišćivač okoliša proizvodnja pelena za jednokratnu upotrebu, nakon čega razmjerno slijedi onečišćavanje zbog transporta pelena za jednokratnu upotrebu i odlaganje tih pelena na odlagališta otpada. Prilikom upotrebe pamučnih pelena okoliš se najviše onečišćuje pranjem pelena. Na to možemo lako utjecati izborom dobrih sredstava za pranje i primjernim doziranjem u perilici.
Pelene za jednokratnu upotrebu su izrađene od papira. Za svako dijete potrebno je posjeći otprilike 4,5 drveta, a to negativno utječe na ravnotežu u prirodi. Uz to, za proizvodnju jednokratnih pelena potrebno je dva puta više vode i tri puta više energije nego li je to potrebno za proizvodnju pamučnih pelena. Ekološki problem predstavlja i stolica djeteta, koja se zajedno s pelenom baca na odlagalište otpada. U tim se pelenama nalaze brojni mikroorganizmi koji polako ulaze u tlo i mogu zatrovati pitku vodu. Viruse prenose i insekti koji se hrane na neuređenim odlagalištima odakle raznose bolesti.
Otpad
Prilikom upotrebe pelena za jednokratnu upotrebu, svako dijete tijekom cijelog razdoblja prematanja "proizvede" otprilike 1.000 kg odbačenih pelena (otpada). Udio otpadnih pelena u ostalom otpadu je između 8-10%, iako djeca koja su u razdoblju prematanja predstavljaju samo 1% stanovništva. Zbog upotrebe jednokratnih pelena, moramo svake godine u Hrvatskoj preraditi
gotovo 40 milijuna pelena, odnosno gotovo 18.000 tona otpadaka - upotrijebljenih pelena. Budući da odgovornom upotrebom pamučnih pelena možemo izbjeći tone otpada, upotreba takvih pelena je još poželjnija.
Stanje u Hrvatskoj
Trenutno ne postoji alternativa koja bi roditeljima omogućila učinkovito smanjenje količine otpada koja se inače stvara prljavim pelenama. Budući da u Hrvatskoj ne postoji mogućnost termičke prerade takvog otpada - pelena - nužno je da se ponudi mogućnost smanjenja negativnih utjecaja zbog odlaganja takvog otpada, koji zbog neuređenih deponija negativno utječe na tlo.
Zbog navedenih razloga odlučili smo se pridružiti projektu, kojemu je osnovna namjena podizanje razine informiranosti i ekološke osviještenosti ciljnih skupina, smanjenje otpada na izvoru i onečišćenje okoliša te porast broja korisnika pamučnih pelena za prematanje djece. Namjena projekta je i informiranje ciljnih skupina o mogućim novčanim uštedama prilikom donošenja odluke za prematanje u prirodne materijale te o upotrebi za okoliš neškodljivih sredstava za pranje.