Preporuke Američke pedijatrijske akademije o korištenju digitalnih medija

Trenutno važeće preporuke o korištenju digitalnih medija i vremenu pred ekranima, Američka pedijatrijska akademija (AAP) objavila jer krajem 2016. godine. U njima se odmaknula od onih svima poznatih, često ponavljanih preporuka:

  1. Djeca ne bi trebala koristiti nikakve ekrane do navršene druge godine
  2. Starijoj djeci bi vrijeme pred ekranima trebalo ograničiti na 1-2 sata.

 

Po čemu se razlikuju nove preporuke, objavljene u listopadu 2016. godine?

Gledajući pomnije, preporuke su gotovo iste. Postoje manje značajne promjene koje preporuke u nekim dijelovima čine opuštenijima, dok su u drugim dijelovima strože. A ovo su ključne razlike u preporukama:

  1. Prijašnja je preporuka bila isključiva i jasno je definirala stav da djeca mlađa od dvije godine ne bi trebala provoditi nikakvu količinu vremena pred ekranima. U teoriji, preporučena dobna granica je spuštena na 18 mjeseci, za one roditelje koji su nestrpljivi upoznati djecu s medijima.
    Konkretno, preporuka glasi: "Roditelje djece stare između 18 i 24 mjeseca, koji žele upoznati dijete s digitalnim medijima, savjetujte da odabiru visoko kvalitetne programe i sadržaje i da ih koriste s djecom, jer tako djeca najbolje uče. Prepuštanje djetetu da samostalno koristi medije, trebalo bi izbjegavati."
    Preostali dijelovi preporuke i dalje jasno spominju suzdržavanje od medija, osim video razgovora, za djecu između 18 i 24 mjeseca.
  2. Ranije spominjan vremenski limit za djecu stariju od dvije godine, koji preporučuje da se vrijeme pred ekranima ograniči na 1-2 sata ekrana dnevno, sada je postrožen. Nova preporuka savjetuje ograničavanje vremena pred ekranima, za djecu u dobi 2 do 5 godina, na manje od 1 sat dnevno.
  3. Iznimka od pravila napravljena je za video razgovore. Ovakva vrsta korištenja ekrana nije u svrhu isključivo zabave, a istraživanja koja su uspoređivala koliko djeca mogu naučiti isključivo gledajući snimljeni sadržaj u odnosu na video interakciju s drugom, poznatom osobom, pokazala su da djeca uče iz takve komunikacije.

 

Dodatne zanimljive preporuke i savjeti iz objave Američke pedijatrijske akademije:

  1. Digitalne medije ne bi trebalo koristiti kao način umirivanja male djece jer bi to moglo dovesti do problema postavljanja granica (u vremenu koliko se koriste mediji i uređaji), ali i nesposobnosti djeteta da razvije emocionalnu regulaciju.
  2. Za stariju djecu (školarce i adolescente), Akademija savjetuje odmicanje od brojki i uvođenje pravila i dogovora. Predlaže se sastavljanje obiteljskih pravila korištenja medija, kreiranje zona slobodnih od ekrana i uređaja, te vođenje računa da korištenje digitalnih medija i uređaja ne "krade" djetetu vrijeme za san i bavljenje fizičkim aktivnostima, druženje, učenje.
    Preporuke su kreirane i u smjeru sadržaja koje djeca koriste. te se prednost daje kreativnim, edukativnim, visoko kvalitetnim sadržajima.
  3. U svojim se preporukama Akademija dotaknula i industrije, preporučujući da se ne proizvode sadržaji namijenjeni djeci mlađoj od 18 mjeseci jer ne postoji dokaza da takvi sadržaji donose ikakve dobrobiti djetetu. Također su preporučili da se iz digitalnih sadržaja namijenjenih maloj djeci izbace reklame i automatizirane opcije koje utječu na dulje korištenje sadržaja.

Preporuke pomažu roditeljima staviti pod kontrolu dostupne digitalne sadržaje i uređaje. Nadalje, pedijatrima je preporučeno da informiraju roditelje o razvoju dječjeg mozga i važnosti nesputane, nestrukturirane igre i igre na svježem zraku i s vršnjacima, za razvoj govornih, kognitivnih, društvenih i emocionalnih vještina.

Djeca čiji se roditelji odluče na život bez ekrana, ne propuštaju prilike za edukaciju. Roditelji se ne bi trebali osjećati kao da zakidaju dijete za nekakvu prednost ili bolji početak, ukoliko se odluče na život bez ekrana, ili korste ekrane u vrlo niskom intenzitetu.

Akademija svoje preporuke završava pružajući roditeljima korisne alate: pomoć u kreiranju vlastitog obiteljskog plana korištenja medija, te kalkulator koji pomaže distribuirati vrijeme na zdrav način, između vremena za spavanje, učenje, zabavu, aktivnosti na zraku i pred ekranima.

Dok s jedne strane preporuke Američke pedijatrijske akademije olakšavaju roditeljima staviti korištenje ekrana i dostupnih digitalnih sadržaja u njima prihvatljiv okvir, drugi stručnjaci, poput Sonie Livingstone, ugledne britanske stručnjakinje za medijsku pismenost, upozoravaju kako su studije na koje se AAP poziva većim dijelom fokusirane na negativne utjecaje medija, iako su ovog puta više nego prije u obzir uzeli i dokaze o pozitivnim utjecajima. Uz to, češće istraživanja potvrđuju povezanost, nego uzročnost, kao kad je riječ o povezanosti gledanja televizije i pretilosti kod djece, za koju je stvarni uzrok nedostatak fizičke aktivnosti.

Livingstone dalje smatra da bi roditelji trebali obratiti više pažnje na kvalitetu sadržaja koje dijete koristi i za što dijete koristi digitalne uređaje, te je li im dijete zdravo i spava li dovoljno, komunicira li s prijateljima i obitelji na bilo koji način (uz pomoć tehnologije ili bez nje), je li angažirano u školi i uživa li u svojim hobijima u bilo kojem obliku, te zabavlja li se i uči koristeći digitalne medije.

NOT PUBLISHED
Napisao/la:
Ovaj tekst izrađen je uz financijsku podršku Grada Zagreba. Sadržaj teksta u isključivoj je odgovornosti udruge Roda i ni pod kojim uvjetima ne može se smatrati kao odraz stajališta Grada Zagreba. Ovaj tekst izrađen je uz financijsku podršku Grada Zagreba. Sadržaj teksta u isključivoj je odgovornosti udruge Roda i ni pod kojim uvjetima ne može se smatrati kao odraz stajališta Grada Zagreba.