odgoj djece

Osam digitalnih životnih vještina koje sva djeca trebaju znati

I plan kako ih poučiti njima

Već smo pisali o digitalnoj inteligenciji i što je sve potrebno da bi se ona razvila. Ovaj tekst je nastavak i u njemu će biti riječi o kojih sve osam digitalnih životnih vještina djeca trebaju znati te o planu kako ih njima poučiti.

Digitalna inteligencija može biti podijeljena na tri razine: na digitalno građanstvo, digitalnu kreativnost i na digitalno poduzetništvo.

Prva razina – digitalno građanstvo – predstavlja sposobnost korištenja digitalne tehnologije i medija na sigurne, odgovorne i učinkovite načine.

Druga razina – digitalna kreativnost – podrazumijeva sposobnost postajanja dijelom digitalnog ekosustava kroz stvaranje novog sadržaja i pretvaranja ideja u stvarnost korištenjem digitalnih alata.

Posljednja, treća razina – digitalno poduzetništvo – obuhvaća sposobnost korištenja digitalnih medija i tehnologija kako bi se rješavali globalni izazovi ili stvarale nove prilike.

Digitalno građanstvo se zanemaruje – zašto?

U američkom školstvu zastupljene su druge dvije razine digitalne inteligencije – digitalna kreativnost i digitalno poduzetništvo, ali odgajatelji/učitelji uporno ignoriraju prvu razinu – digitalno građanstvo, ne shvaćajući zašto je ona važna. Važno je da dijete počne učiti o ovome što je ranije moguće, po mogućnosti onda kada počinje koristiti (igrati) igrice, društvene medije ili bilo koje druge digitalne uređaje.

Digitalne vještine koje naša djeca trebaju naučiti

Odgajatelji/učitelji ponekad misle da će djeca ove vještine naučiti sama ili da te vještine ne treba njegovati i kod kuće. Upravo zbog digitalnog generacijskog jaza, s time da je generacija Z prva koja uistinu odrasta u eri pametnih telefona i društvenih mreža, ni roditelji ni odgajatelji/učitelji znaju kako adekvatno podučiti djecu ovim vještinama.

Mlada (mala) djeca su prečesto izložena cyber rizicima kao što su ovisnost o tehnologij(ama)i i cyberbullying. Također ona mogu "apsorbirati" loše norme ponašanja koje onda imaju učinka na njihovu sposobnost interakcije s drugima. To je još gore za osjetljivu djecu, uključujući i onu koje imaju posebne potrebe, koje su pripadnice manjina ili su u slabijem ekonomskom položaju. Ona ne samo da su izloženija spomenutim rizicima, već se češće susreću s takvim ishodima.

Stoga kojim bismo ih vještinama trebali učiti kako bi postala dijelom digitalnog građanstva? U istraživanju ove teme, identificirali smo konkretno njih osam:

Digitalni identitet građana: sposobnost izgradnje i upravljanja zdravim identitetom i integritetom on-line i off-line.

Upravljanje vremenom provedenim pred ekranom: sposobnost upravljanja vremenom provedenim pred ekranom, uključujući sudjelovanje u on-line igrama i na društvenim mrežama s postojanjem samokontrole.

Upravljanje cyberbullyingom: sposobnost otkrivanja situacija u kojima postoji cyberbullying i rukovanje njima na mudar i razborit način.

Upravljanje cyber sigurnošću: sposobnost zaštite nečijih podataka tako da se napravi jaka zaporka i da se upravlja različitim cyber-napadima.

Upravljanje privatnošću: sposobnost diskretnog rukovanja svim osobnim informacijama koje se dijele on-line kako bi se zaštitila osobna i tuđa privatnost.

Kritičko razmišljanje: sposobnost razlikovanja točnih od netočnih informacija, dobrog i štetnog sadržaja, pouzdanih i sumnjivih kontakata on-line.

Digitalni otisci: sposobnost razumijevanja prirode digitalnih otisaka i njihovih posljedica u stvarnom životu, kao i odgovorno upravljanje njima.

Digitalna empatija: sposobnost pokazivanja empatije prema svojim i tuđim potrebama i osjećajima on-line.

Kako izgleda kvalitetno digitalno obrazovanje

Kvalitetna edukacija za digitalno građanstvo mora uključivati prilike za procjenu i povratne informacije. Alati za procjenu moraju biti opsežni kao i prilagodljivi za razvoj vještina digitalne inteligencije. Naposljetku, takve procjene trebaju služiti kao sredstva za omogućavanje povratnih informacija koje onda djeci pružaju bolje razumijevanje vlastitih snaga i slabosti, kako bi tada mogla pronaći svoj put prema uspjehu.

U konačnici, nacionalne vođe moraju razumjeti važnost digitalnog građanstva kao kamena temeljca digitalne inteligencije. Vođe nacionalnog obrazovanja trebale bi doživljavati implementaciju programa digitalnog građanstva kao prioritetni dio okvira cjelovitog obrazovanja za digitalnu inteligenciju.

Ono što je najvažnije, pojedinci bi trebali inicirati obrazovanje za digitalno građanstvo u vlastitoj sferi utjecaja: roditelji u svojim domovima, učitelji u svojim učionicama i vođe u svojim zajednicama.

Nema potrebe za daljnjim čekanjem; zapravo nemamo vremena čekati. Djeca su već ušla u digitalni svijet i utječu na to kako će svijet izgledati sutra. Na nama je da osiguramo da su usvojila potrebne vještine i da im pomažemo da stvore mjesto kojemu će težiti.

Objavljeno:
Napisao/la:
Izvor: World Economic Forum Prevela i prilagodila: Marta Hržić Tekst je nastao u sklopu projekta Razmisli pa klikni ide u vrtić koji financira Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Objavljeni sadržaj i mišljenja odgovornost su udruge RODA.