Psihofizička zrelost za školu

Dva su bitna kriterija za polazak u školu:

1. Kronološka dob

Sva djeca koja navršavaju šest godina u razdoblju od 1. travnja tekuće godine do 31. ožujka naredne godine školski su obveznici. Kriterij se zasniva na pretpostavci da su sva djeca tog uzrasta u fizičkom i psihičkom razvoju dostigla takvu razinu da mogu zadovoljiti zahtjeve škole.

2. Psihofizička zrelost za školu

Kronološka dob, kao jedini kriterij uspješnog starta đaka-prvaka, pokazao se nedovoljno pouzdanim. Pored razvijenih intelektualnih sposobnosti: pamćenja, rezoniranja i koncentracije, potrebno je posjedovati neke vještine i znanja, kao i određeni stupanj socio-emocionalne zrelosti.

Definiranje pojma zrelosti za školu, odnosno spremnosti djeteta za polazak u školu, vrlo je složeno. Zrelost za školu pretpostavlja optimalan stupanj razvijenosti različitih fizičkih i psihičkih funkcija djeteta koje će mu omogućiti uspješno svladavanje propisanog nastavnog plana i programa. Pojam je to kojim obuhvaćamo fizičku, intelektualnu, emocionalnu i socijalnu zrelost.

Fizička zrelost

Fizička zrelost je važna s obzirom na svakodnevne napore školskog života. Prvašići svakodnevno pješače od kuće do škole, na leđima nose tešku školsku torbu, dugotrajno sjede u klupi ...

Fizičku zrelost procjenjuje liječnik školske medicine koji na osnovu parametara rasta i razvoja određuje stupanj razvijenosti u odnosu na kronološku dob (mjerenje visine, težine, određivanje indeksa tjelesne mase, pojava trajnih zuba, mišićna snaga ...).

Na sistematskom pregledu provjerava se razvijenost osjetilnih organa, naročito vida i sluha. Očekuje se da je dijete potpuno samostalno u brizi za sebe.

Emocionalna zrelost

Emocionalna zrelost pretpostavlja da su djetetove emocionalne reakcije primjerene situaciji. Od djeteta se očekuje da na prihvatljiv način reagira na uskraćivanje nekih želja i potreba, odnosno da je razvilo odgovarajuću emocionalnu kontrolu.

Škola je mjesto gdje se većina djece prvi put susreće s vrednovanjem, ocjenjivanjima, pohvalama, ali i kritikama. Od djeteta se očekuje da zna neke emocije prikriti ili izraziti s manje intenziteta nego što su doživljene (posebice bijes, srdžba) tako da budu prihvatljive okolini. Bitno je da dijete ima određenu razinu tolerancije na frustraciju. To će mu omogućiti da ustraje u učenju i onda kad mu baš nije zanimljivo ili ugodno.

Socijalna zrelost

Usko je povezana s emocionalnom zrelošću, označava prilagodbu na društvene norme, usvajanje moralnih normi, prihvaćanje sustava vrijednosti i ponašanja prihvaćenih u školskoj sredini. Socijalna zrelost uključuje vještine komunikacije u razredu i prihvaćanje učitelja kao osobe od povjerenja. Njezin vrlo važan dio je i sposobnost odvajanja od roditelja i samostalnog funkcioniranja djeteta u zahtjevima školskog života.

Intelektualna zrelost

Intelektualna zrelost najvažnija je za uspješno učenje, a obuhvaća razvijenost psihičkih funkcija. Bitna je dobra razvijenost govora – dijete mora biti sposobno izraziti misli i potrebe te razumjeti tuđi govor. Važna je i razvijenost pažnje, koja je u predškolskoj dobi uglavnom nehotična, a sada, polaskom u školu, dijete treba imati namjernu pažnju i mogućnost duže koncentracije.

Od djeteta koje kreće u školu očekuje se i razvijenost pamćenja koje ovisi o djetetovom interesu, aktivnom stavu i uočavanju logičkih veza. Posebno se ispituje i razvijenost grafomotoričkih vještina koje imaju značajan utjecaj na svladavanje vještine pisanja.

Objavljeno:
Napisao/la: