Udomiteljstvo

12-10-2011

Udomiteljska obitelj

Udomiteljska obitelj može biti obitelj koja ima stambene, socijalne i druge uvjete koji omogućuju smještenoj osobi primjereno stanovanje, pravilnu ishranu, učenje, odmor, zadovoljavanje drugih potreba i interesa i humano se odnosi prema korisniku. Jesu li uvjeti zadovoljeni, ocjenjuje centar za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta udomitelja.

U jednoj udomiteljskoj obitelji može biti smješteno najviše 10 osoba.

Član udomiteljske obitelji koji preuzima brigu o smještenoj osobi (udomitelj) mora biti hrvatski državljanin, psihički i tjelesno zdrav i imati sposobnosti potrebne za zaštitu, čuvanje, njegu, odgoj i zadovoljavanje drugih potreba smještene osobe.

Iznimno, udomitelj može biti i strani državljanin ako je to od osobite koristi za smještenu osobu uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.

Udomiteljska obitelj ne može biti obitelj:

  • u kojoj je udomitelju ili drugom članu oduzeto pravo na roditeljsku skrb,
  • u kojoj su poremećeni obiteljski odnosi,
  • u kojoj je udomitelj ili drugi član obitelji osoba društveno neprihvatljivog ponašanja,
  • u kojoj bi zbog mentalnog oštećenja ili bolesti udomitelja ili kojeg člana obitelji bilo ugroženo zdravlje ili drugi interesi smještene osobe.

Centar za socijalnu skrb sklopit će ugovor s udomiteljem u kojem će se pobliže utvrditi međusobni odnosi između centra za socijalnu skrb i udomitelja, te obveze udomitelja prema smještenoj osobi.

Centar za socijalnu skrb, na čijem je području udomiteljska obitelj, pratit će prilike u kojima smještena osoba živi.

Udomitelj ima pravo na mjesečnu naknadu. Visinu naknade s obzirom na dob i potrebe korisnika odlukom utvrđuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.

Centar za socijalnu skrb koji je odlučio o smještaju maloljetne osobe u udomiteljsku obitelj dužan je brinuti se da se ostvare uvjeti za što brži povratak maloljetne osobe u vlastitu obitelj ili za njezino posvojenje ako je to u najboljem interesu djeteta.

 

Udomiteljstvo kao profesionalna djelatnost

Udomitelj u čijoj je obitelji smješteno više od pet osoba može ostvariti pravni položaj osobe koja samostalno obavlja socijalnu skrb kao profesionalnu djelatnost.

Ostali uvjeti kojima fizička osoba koja samostalno obavlja socijalnu skrb kao profesionalnu djelatnost mora udovoljavati, su da:

  • ima odgovarajuću stručnu spremu,
  • ima poslovnu sposobnost,
  • ima zdravstvenu sposobnost za obavljanje djelatnosti,
  • nije u radnom odnosu,
  • raspolaže odgovarajućim prostorom i opremom,
  • protiv nje se ne smije voditi istražni ili kazneni postupak,
  • ne smije biti pravomoćno osuđena za kazneno djelo protiv života i tijela, protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv dostojanstva osobe i morala, protiv braka, obitelji i mladeži, protiv imovine te kazneno djelo protiv Republike Hrvatske.

Zahtjev za profesionalno obavljanje poslova socijalne skrbi podnosi se ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi, koje rješenjem izdaje odobrenje za početak rada, nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti za rad propisani ovim Zakonom i provedbenim propisima.

Fizička osoba koja samostalno kao profesionalnu djelatnost obavlja poslove savjetovališta dužna je o početku, načinu i djelokrugu rada izvijestiti centar za socijalnu skrb na čijem području djeluje.

U svom nazivu obvezno mora istaknuti ime i prezime, adresu nositelja djelatnosti i oznaku djelatnosti.

Odobrenje za samostalno obavljanje socijalne skrbi kao profesionalne djelatnosti prestaje:

  • odjavom,
  • po sili zakona i
  • rješenjem ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.

Odobrenje za samostalno obavljanje socijalne skrbi kao profesionalne djelatnosti prestaje po sili zakona ako osoba koja ima odobrenje za rad:

  • umre,
  • izgubi potpuno ili djelomično poslovnu sposobnost,
  • zasnuje radni odnos s punim radnim vremenom,
  • bude pravomoćnom sudskom presudom osuđena za kazneno djelo koje predstavlja zapreku za samostalno obavljanje socijalne skrbi kao profesionalne djelatnosti, kao i kazneno djelo učinjeno u toj djelatnosti ili u svezi s tom djelatnošću,
  • izgubi opću ili posebnu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova,
  • više od tri mjeseca ne podmiruje dospjele obvezne doprinose propisane posebnim zakonima.

Fizičke osobe koje samostalno obavljaju socijalnu skrb kao profesionalnu djelatnost mogu ostvariti prihode:

  • izravno naplatom od korisnika,
  • na temelju ugovora s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi, odnosno sa centrom za socijalnu skrb,
  • iz zaklada, fondacija i darovnica.

Cijenu usluga za ugovorne poslove socijalne skrbi određuje ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi.

 

 

Pripremila: Ivana Š.

Izvor: Zakon o socijalnoj skrbi

Objavljeno: 03.09.2005.g.