Alergije

12-10-2011

 

 

 

 

 

 

 


ŠTO ZNAČI RIJEČ ALERGIJA?

Riječ alergija koristimo za određenu grupu neugodnih ili opasnih simptoma koje neki ljudi dobiju od supstanci koje su bezopasne za većinu ostalih. Ustvari, alergije su uglavnom uvijek bezopasne i za one ljude koji su trenutno alergični na neku tvar. Ne rađamo se alergični, već postajemo alergični kao rezultat kontakta s tvarima koje uzrokuju alergiju. Samo rijetko se alergija razvija još i prije rođenja.

Alergija je zakazivanje imunološkog sistema

Imunološki sistem potreban nam je da bismo se zaštitili od infekcija i bez njega bismo ubrzo umrli. Postoje slučajevi u kojima naš imunološki sistem može uzrokovati bolesti (alergiju). Riječ alergija znači «izmijenjen rad». Izmišljena je na početku 20. stoljeća da bi se opisali pokusi provedeni na psima.

Psi su cijepljeni otrovnim proteinima drugih životinja što je uzrokovalo fatalne reakcije na drugu injekciju istog preparata. Umjesto da cijepljenjem budu zaštićeni, psi su ugibali uslijed «alergijske reakcije». Imali su takvu reakciju za koju su laboranti izmislili riječ anafilaksa ili anafilaktički šok, što je suprotno riječi profilaksa ili zaštita. Vakcinacija protiv bakterija zove se profilaksa, a eksperimenti su pokazali da imunološki sistem može potaknuti stvaranje štetne krajnje reakcije ili «anafilakse». Od tada se riječ alergija koristi u dva slučaja.

Većina ljudi koristi je za bolesti uzrokovane imunološkom reakcijom na neke proteine ili njihove supstance. Primjeri su vrućica, alergijska astma, alergija na hranu, na lijekove i ekcemi u djetinjstvu.

Znanstvenici koriste riječ «alergija» kada misle na bilo koje promijenjeno stanje imunološkog sistema u kojem on reagira drugačije na supstance od reakcije pri prvom kontaktu. Kada se odnosi na bolest u tom obliku, koriste izraz «alergijska bolest».

VRSTE ALERGIJA

Postoje dvije vrste alergija.

1. Skup sličnih alergija koje uzrokuju vrućicu, alergijsku astmu, alergiju na lijekove, alergije na hranu. Kod tih alergija karakteristična je jako brza reakcija koja se očituje obično unutar 15 minuta i zovemo je «trenutna preosjetljivost».

2. Dermatitis ili kožni osip (ekcem), koji nastaje uslijed kontakta s raznim materijalima, metalom, nekom vrstom odjeće i sl. Može ga uzrokovati šminka, ljepilo na flasteru ili bilo koja druga tvar koja dolazi u dodir s kožom. Takva je reakcija sporija, može se pojaviti i nakon dva dana, a zovemo je «odgođena preosjetljivost».

Ove dvije grupe oboljenja su potpuno različite, i ako imate jednu vrstu, ne znači da ćete razviti i drugu.

Alergije kod kojih se javlja trenutna preosjetljivost:

  • dječji ekcem ili sličan ekcem u odrasloj dobi
  • astma alergijskog tipa, ustvari svaka astma
  • alergija na hranu
  • povišena tjelesna temperatura

JE LI ALERGIJA NASLJEDNA?

Postoje geni koji mogu izazvati alergijsku reakciju. Sklonost razvijanja trenutne preosjetljivosti, koja je učestalija nego kod većine ljudi zove se «atopija». Atopija nastaje ukoliko supstance uzrokuju određenu vrstu alergije u kontaktu s površnim (mukoznim) membranama probavnog ili dišnog sustava, a posve je moguće da se to odnosi i na neke tvari koje dolaze u dodir s kožom.

Budući je moguće naslijediti više od jednog gena, uobičajeno je da su neki ljudi skloniji atopiji od drugih. Ako je to i vaš slučaj, vjerojatno ćete biti alergični na mnogo tvari. Ukoliko ste pak umjereno ili malo atopični, vjerojatno ćete biti alergični samo na nekolicinu alergena.

Svaki treći čovjek je atopičan što znači da uvijek ima nebrojeno mnogo ljudi sklonih alergijama. No, razvoj alergije ne ovisi samo o genima nego i o okruženju u kojem živite. Znanstvenici očekuju da će se u budućnosti otkriti zašto nastaju alergije.

A što je s okolišem?

Okoliš je vrlo bitan za nastanak alergije. Oni koji žive u mjestu gdje nema peludi, neće imati peludnu groznicu, no za pojavu alergije potrebni su i drugi uvjeti. Jedan od njih je i mjesec rođenja o kojemu ovisi javljanje peludne groznice. Dakle, ukoliko je osoba izložena tvarima koje uzrokuju alergiju u prvih 3-6 mjeseci života, vjerojatno će na te alergene biti osjetljiva i kad odraste, odnosno, u ranom djetinjstvu postoji «ranjivi period».

Upravo je ovo saznanje dovelo do pokušaja da se pojava alergija spriječi izbjegavajući alergene u prvim mjesecima života. Osim toga manje je vjerojatno da će osoba imati ekcem u djetinjstvu, peludnu groznicu ili pozitivni kožni test na alergije ako ima više starije braće ili sestara. Zašto?

Čini se da su ljudi s puno starije braće ili sestara u ranom djetinjstvu izloženiji većem broju infekcija, stvarajući više antitijela na bakterije i viruse. Kada se naš imunološki sistem «oprema» stvaranjem puno sličnih vrsta antitijela kao kod onih protiv zaraznih klica, može istovremeno stvoriti i antitijela na alergiju.

Diljem svijeta učestalost pojavljivanja alergija je sve veća. U tijeku su mnoga istraživanja o mogućnostima stvaranja odgovarajuće vrste antitijela kojima bismo se od alergija zaštitili u kasnijoj dobi.

Alergije u «pohodu»

Alergične osobe imaju prilično otežan život. Moraju paziti kamo idu i kada, što jedu ili što diraju (ovisno o alergiji). Ne smiju ići na neka egzotična mjesta kada putuju jer to može biti opasno po njihov život.

Neka istraživanja pokazuju da se brojnost alergija u posljednjih 100 godina povećala, a zanimljivo je što sugeriraju da su alergije u srednjem vijeku možda zbilja bile nepoznanica (no, ovo nije potpuno dokazano).

Mnogi sustavi koji opisuju alergije ne daju detaljne informacije o svim simptomima, no evo jedne liste s mogućim simptomima:

Alergijske reakcije (jedna ili više za pojedinu alergiju):

  • Oči: zamagljen vid, svrab, suzne oči, bol pri jakom svjetlu, bleferospazam (trzanje oka), otečenost, crvenilo
  • Probavni trakt: suhoća usta, bolna usta, svrab u ustima (podbradak i ždrijelo), pečenje, zubobolja, refluks (podrigivanje s neugodnim okusom u ustima), razni oblici loše probave, poteškoće kod gutanja, grčevi ili zatvor
  • Srce: jako udaranje i ubrzan puls (tahikardija)
  • Pluća: astma (škripanje, gušenje, šlajm, pritisak u plućima), infekcije
  • Mišići: zamor, bol, grčevi
  • Živčani sistem: glavobolja, vrtoglavica, pospanost, promjene raspoloženja, teškoće s koncentracijom, opijenost, govorna amnezija
  • Koža: svrab i žarenje, crvenilo i žarenje, temperatura, mnogi ubodi insekata (mravi, pčele…) koji izazivaju prišteve, plikove i sl.
  • Urinarni trakt: poteškoće pri mokrenju i problemi s kontroliranjem mokrenja
  • Uho-grlo-nos: začepljen nos, kihanje, svrab u nosu, prehlada, trenutno oslabljeni sluh, zvonjenje u ušima, komplikacije srednjeg uha (gubitak ravnoteže), infekcije

Imajte na umu da su neke alergije tako jake da mogu izazvati smrt. Veliki broj alergija na hranu je takav, većinom zato što se otrovi potpuno apsorbiraju u krvi nakon konzumiranja!

 

Izvori: www.users.globalnet.co.uk
www.tesarta.com

Tekst priredila i prilagodila: Natalija C.