- SOS TELEFON ZA DOJENJE: 01 61 77 520 i 091 22 77 220
- 5-MINUTNI AKTIVIZAM
- WEBSHOP
Zagađenje zraka i trudnoća
12-10-2011
Ljudska vrsta prečesto okrenuta samoj sebi i onome što naziva tehnološkim napretkom, došla je u fazu kada počinje na sebi osjećati posljedice zagađenja koje je sama prouzročila. Najžalosnije je što se od te vrste zagađenja ne mogu obraniti niti trudnice. Oplođena jajna stanica i fetus mogu nekad reagirati na otrove koji vidljivo negativno nemaju utjecaj na odrasle osobe. U ranoj trudnoći stanice fetusa su posebno osjetljive zbog brzog umnožavanja i diferencijacije u specifične organe i organske sustave. Brojna znanstvena istraživanja sugeriraju da zagađenje okoliša može na mnogo načina negativno djelovati na fetus.
Njemački znanstvenici sa Sveučilišta u Hamburgu utvrdili su da žene koje žive u područjima s visokom razinom zagađenja, prosječno dvostruko češće rađaju blizance. Učestalost rađanja blizanaca je bila najveća kod žena koje žive u blizini mjesta gdje se spaljuje toksični otpad. Znanstvenici vjeruju da se dobiveni rezultati mogu objasniti utjecajem toksina na razinu ženskih hormona estrogena i gonadotropina koji utječu na proces formiranja jajnih stanica (estrogensko djelovanje).
Znanstvenici iz Centra za dječje zdravlje američkog sveučilišta Columbia promatrali su 60 novorođenčadi u zagađenim četvrtima New Yorka (Harlem, Washington Heights i South Bronx) i pokazali da DNK nerođene djece može biti oštećena čak i prije rođenja ako njihove majke udišu zagađeni zrak. U sklopu studije promatrana su djeca koja su izlagana policikličnoaromatskim hidrokarbonatima, karcinogenim polutantima koji prelaze placentarnu barijeru, a u zrak dolaze kao produkti izgaranja (gradski promet, grijanje, pušenje…). Majke nepušačice su ispunjavale upitnike i nosile zračne monitore tijekom zadnjeg tromjeseječja trudnoće. Ispitivala se krv iz pupkovine novorođenčadi s posebnom pozornošću usmjerenom na kromosome koji nose DNK. Primijećeno je prosječno 4,7 nepravilnosti na kromosomima na 1000 bijelih krvnih zrnaca kod novorođenčadi majki koje su pripadale skupini niske razine izloženosti, a 7,2 nepravilnosti na 1000 bijelih krvnih zrnaca kod novorođenčadi iz skupine majki s visokom izloženošću zagađenom zraku.
Istraživanja kalifornijskih znanstvenika iz područja epidemiologije, okolišne medicine, javnog zdravstva i biostatistike pokazala su da snažna izloženost urbanom smogu tijekom rane trudnoće (drugi mjesec trudnoće) može povisiti rizik nastanka određenih srčanih defekata u potomaka. Za svaku od ispitivanih trudnoća izračunata je prosječna mjesečna izloženost ugljičnom monoksidu, dušičnom dioksidu i ozonu na osnovu podataka lokalnih meteroloških stanica. Ukoliko je majka pripadala skupini izloženoj najvišim koncentracijama ugljičnog monoksida u zraku, rizik nastanka ventrikularnog septalnog defekta u fetusa (srčane anomalije kada postoji manja ili veća komunikacija između srčanih klijetki) bio je gotovo tri puta veći u odnosu na fetuse iz trudnoća u kojima je rizik izlaganja ugljičnom monoksidu bio na najnižoj razini. Sličan obrazac, ovisan o dozi, pokazuje i ekspozicija trudnica ozonu i nastanak defekata aorte, plućne arterije i srčanih zalistaka.
Na Medicinskom fakultetu u Sao Paulou brazilski znanstvenici istražili su povezanost porođajne težine novorođenčeta s majčinom izloženošću zagađenju tijekom trudnoće. Tijekom godine dana praćena su sva živorođena djeca rođena u terminu. Istovremeno su se skupljale srednje dnevne koncentracije sumpornog dioksida, dušikovog dioksida, ugljikovog monoksida i ozona u zraku. Najveću štetnost pokazalo je izlaganje majke ugljičnom monoksidu u prvom tromjesječju trudnoće. Dokazano je da povećanje izlaganja srednjoj količini ugljikovog monoksida za samo 1 ppm (1 dio na milijun dijelova) tijekom prvog tromjesječja smanjuje porođajnu težinu za 23 grama.
Britanske studije (University of Birmingham) sugeriraju da zagađenje atmosfere iz uljnih peći i ispušnih plinova vozila mogu biti jedan od uzroka raka u dječjoj dobi. Žene koje u trudnoći udišu zrak zagađen dimom i ispušnim plinovima, imaju četiri puta veću vjerojatnost da će se kod djeteta razviti rak. Udisanjem karcinogeni ulaze u majčino tijelo, prelaze placentarnu barijeru i kod fetusa induciraju maligni odgovor. Još uvijek je osporavana tvrdnja nekih stručnjaka da dolazi do porasta dječjih leukemija, no ako se taj porast dokaže, mogući uzrok je povećanje zagađenja ispušnim plinovima.
Pripremila: Irena C.V. Objavljeno: 21. travnja 2005. Izvori: www.news-medical.net, www.publichealth-zagreb.hr, www.poliklinika-harni.hr, www.pliva-zdravlje.hr |
U današnjem civilizacijskom okružju sve veći javnozdravstveni problem postaje zagađenje zraka s obzirom na kontinuirani i dugotrajni utjecaj na zdravlje stanovništva, a posebno na urbane populacije. Milijun ljudi u svijetu svake godine umire ili ima ozbiljne zdravstvene probleme uzrokovane zagađenjem zraka, kao što su primjerice astma, kronične opstruktivne bolesti pluća, ostale respiratorne bolesti, kardiovaskularne bolesti i karcinomi. Zagađenje zraka nastaje kada koncentracije određenih tvari (polutanata) dosegnu razine koje uzrokuju njegovu toksičnost. Polutanti dospijevaju u zrak emisijom iz prirodnih izvora i kao produkti ljudske djelatnosti (emisijom pri izgaranju goriva za pokretanje motornih vozila, fosilnih goriva kao što su ugljen i loživo ulje, iz velikih industrijskih postrojenja, toplana i spalionica).
Istraživanje stručnjaka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) dokazuje da zagađenje zraka može oštetiti pluća djece i prije rođenja. Za ova oštećenja najveću odgovornost (60 do 70%) nose čestice čađe promjera manjeg od 10 mikrona iz ispušnih plinova koji nastaju radom automobilskih motora, posebno onih dizelskih. Tako sitne čestice se ne mogu filtrirati u nosu pa odlaze duboko u pluća. Ovo istraživanje se temelji na analizi brojnih studija provedenih u različitim dijelovima populacije te potvrđenih u istraživanjima na životinjama. Iz WHO-a upozoravaju kako rezultati ovog istraživanja pokazuju potrebu za brzim djelovanjem i zaštitom zdravlja fetusa. Jedna od mjera koje se predlažu je ograničavanje brzine u prometu, što je u nekim europskim gradovima već znatno smanjilo razinu onečišćenja. 