Vjesnik, 18.01.2004 - Niske porodne naknade mogle bi sniziti i mirovinu

12-10-2011

Niske porodne naknade mogle bi sniziti i mirovinu

 

Čim se duže koristi porodni dopust za vrijeme kojega žena prima nisku naknadu, tim će više niske naknade utjecati na mirovinu, proizlazi iz odgovora što smo ih dobili na pitanje kako će trogodišnji porodni dopusti utjecati na mirovine. Ipak, nitko ne želi prognozirati desetljeća unaprijed pa se ne može procijeniti za koliko bi postotaka mirovine žena koje koriste takav dopust mogle biti niže

 

Marijana MATKOVIĆ

 

Ako majka troje ili više djece odluči iskoristiti pravo na trogodišnji porodiljni dopust, pogotovo ako to pravo koristi više puta, tri godine izostanka s posla neće značiti samo vjerojatno zaostajanje u karijeri, na što su ovih dana upozorili iz udruge Roditelji u akciji (Roda), nego i opasnost da će se zbog toga umanjiti mirovina što će je jednoga dana primati ta žena.

Iako to nitko službeno ne želi potvrditi - riječ je o predviđanjima za idućih 20 ili 30 godina, pri kojima treba uzeti u obzir i visinu plaće koju će žena primati tijekom cijelog radnog vijeka - upravo takav se zaključak nameće iz odgovora koje smo dobili iz Odjela Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za odnose s javnošću i iz Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Drukčije za svaki pojedini slučaj

“Teško je generalno procijeniti kako će visina naknade utjecati na visinu mirovine. Osiguranice čija je plaća manja od naknade plaće, bit će u povoljnijem položaju, a onim osiguranicama koje imaju veću plaću, sigurno je da će naknada smanjiti mirovinu. Teško je procijeniti za 20 ili 30 godina unaprijed u kojem će to postotku biti, jer to je specifično za svaku osiguranu ženu”, odgovorili su Vjesniku iz Odjela HZMO-a za odnose s javnošću.

Sličan odgovor stigao je i iz Ministarstva na čijem je čelu ministrica Jadranka Kosor, koja je, podsjetimo, jedna od najzaslužnijih za to što je nova Vlada na jednoj od svojih prvih sjednica prihvatila prijedlog za produljenje porodnog dopusta i što će o tom prijedlogu uskoro raspravljati saborski zastupnici. U Ministarstvu pritom ističu kako je sada ocjene o mogućem utjecaju takvog prijedloga na mirovine teško davati i zbog toga što, nakon uvođenja drugog i trećeg mirovinskog stupa, “visina mirovine ne ovisi samo o uplati obveznih doprinosa, već i o uplaćivanju u obvezni i dobrovoljni mirovinski fond, o drugim uvjetima koje će majka imati prilikom odlaska u mirovinu, kao i o vrsti mirovine koju će majka tada ostvariti”.

No, prema neslužbenoj računici stručnjaka iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), s kojom se slažu i procjene stručnjaka iz Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), veći je broj žena za koje bi produljenje dopusta moglo biti nepovoljno.

Takva procjena ne odnosi se toliko na prvih šest mjeseci obveznog porodiljnog dopusta, jer naknada plaće tijekom toga razdoblja utvrđuje se prema prosjeku plaće koji je osiguranica primala do tada.

Prijelazne odredbe pogoršavaju situaciju

Iako porodna naknada u tom razdoblju ne može biti viša od najviše naknade plaće koju isplaćuje HZMO, a koja danas iznosi 4250 kuna, za većinu žena to ne znači veliki pad u odnosu na plaću koju su primale do tada, odnosno veliko umanjenje vrijednosnih bodova koji će se primjenjivati kod izračuna mirovine. U drugom dijelu porodnog dopusta, koji za ženu nije obavezan, i koji traje od šestog mjeseca do godine dana djetetova života, odnosno do kraja druge godine djetetova života ako je riječ o majkama blizanaca ili majkama troje i više djece, situacija je nešto drugačija.

Naknada za sve majke u tom razdoblju iznosi 1600 kuna i u velikom je broju slučajeva bitno niža od prosječne plaće koju je žena primala prije porodnog dopusta. Tako niska naknada znatno umanjuje vrijednosne bodove osiguranice, a što je dulje razdoblje tijekom kojega je ona takva, mirovina će biti manja.

To pravilo treba imati posebno na umu nakon što je počela primjena prijelaznih odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju, po kojima se produljuje obračunsko razdoblje koje se uzima u obzir kod izračuna mirovina. Naime, prije desetak godina, kad se još mirovina računala na temelju plaće iz deset za osiguranika najpovoljnijih godina, razloga za zabrinutost zbog niskih osnovica osiguranja ne bi bilo, bilo da je riječ o razdoblju tijekom kojega osiguranik prima malu plaću, bilo da je riječ o vremenu tijekom kojega žena prima nisku porodnu naknadu. No kako se danas u obzir uzimaju plaće tijekom 25 godina, s tendencijom produljenja na cijeli radni vijek, o tome ipak treba voditi računa.

Moguće i druge izmjene propisa?

Malu utjehu u cijeloj priči ženama može pružiti činjenica da se iz porodnih naknada izdvaja pet posto doprinosa za drugi mirovinski stup, jer male uplate doprinosa i u ovom slučaju znače malu mirovinu. Štoviše, svojedobno se mogla čuti procjena kako sve uplate u fond niže od 15 eura mjesečno (a doprinos na porodne naknade ne bi bio viši), nisu isplative, s obzirom na troškove poslovanja koje fond oduzima od uplata osiguranika. To, ukratko, znači da korištenje duljeg porodnog dopusta u mnogim slučajevima nije povoljno ni za račun osiguranika u drugome stupu.

Upravo zbog toga najvažnijim se čini zaključak u odgovoru iz Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, u kojem se, među ostalim, kaže kako će i detalji vezani za porodne naknade, koji mogu utjecati na visinu mirovina, “biti uzeti u obzir prilikom izmjena propisa iz mirovinskog osiguranja”. Kako u Ministarstvu, osim toga, navode da se “trogodišnji porodni dopust nudi kao još jedna mogućnost izbora svakom građaninu “, vjerojatno svjesni da je malo onih koji će ga moći koristiti i zbog posla, možda ne bi bilo zgorega podsjetiti i na nedavnu reakciju udruga Roda. Roditelji su, naime, javno upozorili kako bi od produljenja porodnog dopusta puno veći poticaj za rađanje bilo povećanje naknada za vrijeme od šest mjeseci do godine dana djetetova života, što bi omogućilo da obitelj lakše preživi to razdoblje.

Korištenje duljeg porodnog dopusta pogoduje samo nezaposlenim majkama više djece, kojima bi se na taj način produljilo pravo na porodnu naknadu. No država bi to, možda, puno efikasnije mogla riješiti i povećanjem naknada iz sustava socijalne skrbi za višečlane obitelji, koje bi one mogle koristiti trajno, a ne samo do treće godine djetetova života, ističu u udruzi Roda.

Majkama trebaju više naknade, a ne dulji porodni dopust

Na području porodnih naknada i prava vezanih uz porodne dopuste vidimo mjesta mnogim poboljšanjima i promjenama, odgovorila je na Vjesnikovo pitanje Vedrana Miholić iz udruge Roda, iz koje su već u nekoliko navrata istaknuli kako trogodišnji porodni dopust ne smatraju optimalnim, niti potrebnim rješenjem. Ona ističe kako je jedan od najvećih problema roditelja vezan uz visinu porodnih naknada u drugih šest mjeseci porodnog dopusta, jer se u praksi sve češće događa da žene zbog niskog iznosa naknade moraju birati između poslovnih i obiteljskih obveza već u ranoj djetetovoj dobi.

“Kako je odluka o povratku na posao trajna i nepovratna za sve obitelji, mišljenja smo da je ovaj problem potrebno riješiti zaista hitno “, ističe Miholić. Jedino rješenje bilo bi, naravno, povećanje porodnih naknada za to vrijeme, barem na iznos koji je bio aktualan 2000. godine (za zaposlene majke naknada je iznosila 2500 kuna).

U udruzi kažu kako treba osmisliti i programe pomoći za majke koje su se prisiljene vratiti na posao i prije isteka prve godine djetetova života - većom fleksibilizacijom uvjeta rada, legalizacijom rada kod kuće, osiguranjem prava na skraćeno radno vrijeme ili dijeljenja radnog mjesta s drugom osobom. Iako to u većini slučajeva ponajprije ovisi o poslodavcu, u SSSH kažu kako tu ima “prostora” i za pomoć od strane države koja bi za neke od tih rješenja poslodavcima mogla osigurati određene poticaje. Majkama koje se na posao moraju vratiti ranije, zbog plaće ili uvjeta rada, trebalo bi omogućiti da nastave dojiti, ili fleksibilnijom stankom za dojenje, ili osiguravanjem mjesta za izdajanje ili miran podoj na radnom mjestu, kaže Miholić te dodaje kako bi u korist obitelji trebalo olakšati proceduru korištenja porodnog dopusta za očeve. Osim što bi to potaknulo očeve da preuzmu dio brige za dijete, u nekim se slučajevima majke zbog uvjeta rada moraju vatiti na posao, pa bi očeva briga bila presudna za dijete.

“Ne smijemo zaboraviti i nedostatnu brigu o majkama više djece, koje su ih rodile u isto vrijeme - dakle kad su rođeni blizanci, trojke i slično - njihova porodna naknada, primjerice, identična je onoj koju primaju roditelji s jednom bebom. Smatramo da bi trebalo pomoći ovim obiteljima, ili dodatnim bonusom po djetetu ili nekim drugim povlasticama, kažu iz udruge Roda. Roditelji iz udruge nisu zadovoljni ni time što je postavljen limit naknade za vrijeme obveznog porodnog dopusta, jer su time zakinute sve majke koje su do porodnog dopusta imale veću plaću. Naime, porezi i doprinosi iz kojih se osigurava i isplata porodnih naknada, iz njihovih su se plaća uvijek izdvajali bez limita.

“Osim toga, odlaskom na porodni dopust, majke gube pravo na kreditni rejting ili pravo na minus na tekućem računu, jer se naknade ne isplaćuju preko poslovnih naknada”, upozorava Miholić te dodaje kako to nije riješeno unatoč višekratnim obećanjima iz Zavoda za zdravstveno osiguranje. I to je jedan od detalja koji utječe na položaj obitelji s malom djecom, kažu u udruzi Roda.

 

link: http://www.vjesnik.hr/pdf/2004/01/18/12A12.PDF