12-10-2011
Ubrzani razvoj dojenačkih mliječnih pripravaka popraćen je i snažnom propagandom, koja je stvarala iluziju da su otkrivene formule komparabilne prirodnoj prehrani majčinim mlijekom. Svjetska zdravstvena organizacija 1981. godine donosi Međunarodni pravilnik (kod) o načinu marketinga i prodaje nadomjestaka za majčino mlijeko s ciljem da zaštiti dijete najranije dobi, kako mu ne bi bilo oduzeto njegovo prirodno pravo na najbolju i biološki jedino ispravnu prehranu - majčinim mlijekom.
Mnoge zemlje donijele su zakone i uredbe o načinu ponašanja proizvođača mliječnih proizvoda koji se upotrebljavaju u prehrani dojenčadi. Međunarodni kodeks je, u svojih 11 članaka, usmjeren prema osnovnom cilju da dijete ima pravo na najbolju moguću prehranu, potičući dojenje, dok se supstitute za majčino mlijeko može upotrebljavati jedino u slučajevima kad je to nužno.
U osnovi, Međunarodni pravilnik usmjeruje svoje preporuke na sljedeće:
- informiranje roditelja
- što proizvođač mliječnih pripravaka ne smije činiti
- koja je uloga zdravstvenih djelatnika
- koja je uloga države u promicanju dojenja i spriječavanja aktivnosti za propagiranje supstituta za majčino mlijeko.
Informiranje roditelja
Međunarodni pravilnik se zalaže za pravilno informiranje roditelja o prednostima dojenja. Ujedno se obvezuju proizvođači supstituta za majčino mlijeko na davanje vrlo jasnih i nedvosmislenih informacija na svojim proizvodima o tome:
- da je majčino mlijeko za dijete najbolja hrana i najveća dobit
- da se umjetna prehrana može uvesti tek nakon što se konzultira zdravstvena služba
- ukazati da uvođenje drugih vrsta hrane negativno utječe na dojenje
- da se ukaže na povećani rizik obolijevanja djece koja nisu dojena, te na socijalne i financijske implikacije.
Zabrane proizvođačima
Proizvođači mliječnih pripravaka ne bi smjeli reklamirati ili, na drugi način, javno propagirati proizvode, kao ni kontaktirati direktno s roditeljima. Isto tako, zabranjuju se promotivne prodaje sa sniženom cijenom, poklanjanje darova vezanih uz prodaju hrane i sl.
Proizvodi za supstituciju majčinog mlijeka ne smiju sadržavati nikakve slike ili tekst koji bi mogli idealizirati upotrebu supstituta za majčino mlijeko. Termine '' humanizirano'' ili ''maternizirano'' mlijeko ne smije se upotrebljavati.
Zadaci zdravstvene službe
Pravilnik posebno razrađuje odgovornost zdravstvenih djelatnika:
- morali bi više učiniti u promicanju dojenja,
- nije dopušteno da se mliječni pripravci, kao zamjena za majčino mlijeko, dijele u zdravstvenim službama,
- izričito se zabranjuje reklamiranje supstituta za majčino mlijeko u zdravstvenim ustanovama, kao npr. izlaganje slika i proizvoda takve hrane.
Zadaci Vlade
Zadatak je Vlade da pokrene akcije za ostvarivanje ciljeva Pravilnika te da donese odgovarajuće preporuke i zakonske propise.
Isto tako, zadatak je Vlade da uspostavi stalne mehanizme praćenja primjene kodeksa. Potrebna je i stalna suradnja s nevladinim organizacijama, profesionalnim udruženjima i pojedincima radi poduzimanja odgovarajućih aktivnosti za ostvarivanje preporuka iz ovog kodeksa.
Hrvatska je Pravilnik poduprla 1992. godine na sjednici Generalne skupštine Svjetske zdravstvene organizacije, kada je glasala za Rezoluciju o prehrani dojenčadi. Međutim, u praksi se primjeri kršenja Pravilnika mogu naći na svakom koraku, nažalost bez ikakvih posljedica i sankcija.
Pripremila: GoranaVF
Objavljeno: 10. kolovoza 2006.
