Želite primati Rodin

newsletter?

Trudnoća nakon 35. godine

12-10-2011

Žene sve više odlučuju prvi put postati majkom u kasnijoj dobi, tj. u 30. ili 40. godinama. Broj žena u svijetu koje dobiju svoje prvo dijete između 30. i 39. godine, udvostručio se u posljednih 15 godina, a broj žena koje rađaju s 40 godina i više, porastao je za 50 posto.

Razlozi kasnijeg majčinstva su uglavnom u tome što se žene prvo posvete poslu i karijeri, a zatim obitelji. Neke žene i nesvjesno izabiru kasnije majčinstvo -  naime, mnogo njih prije 35. godine niti ne upozna partnere s kojima bi željele obitelj.

Dob i plodnost

Plodnost počinje lagano opadati od 25. do 30. godine, a ubrzano opada nakon 35. godine ženina života. Uvriježeno je mišljenje da nakon 40. godine vjerojatnost začeća iznosi svega 20 posto, jer je u većine žena ovulacija sve rjeđa kako se žena približava menopauzi. Osim toga, neredovitim ovulacijama može istovremeno doći do otpuštanja više od jednog jajašca, što ženama iznad 35 godina povećava mogućnost blizanačke trudnoće.
Ipak, zabilježena je i neobična pojava, tj. „posljednji zalet“ („last fling“): oko 39. godine života neobjašnjiv je iznenadni rast plodnosti u žena, te su zabilježene mnoge neplanirane trudnoće u toj dobi.

Trudnoća u kasnijoj dobi

Godine ne bi smjele biti presudan faktor za rizičnost trudnoće. Liječnici stalno upozoravaju da 40-godišnjakinja dobrog zdravlja i kondicije može imati manje rizičnu trudnoću od žene koja je mlađa dvadeset godina i ne skrbi o svom tijelu i duhu.

Problematičan je dijabetes, te visoki krvni tlak, no on sve više pogađa i mlađe žene, kao i one prekomjerne tjelesne težine, neovisno o dobi. Zanimljivo, ali strije, proširene vene i bolna leđa više pogađaju mlađe trudnice!

Evo što neke mame misle o majčinstvu u kasnijoj dobi:

Prvo dijete sam rodila s 22 godine i ne mogu reći da sam bila spremna. Nesigurnost, strah, neorganiziranost, sve su to razlozi zbog kojih bih danas posvjedočila da sam ipak bila premlada za majčinstvo. Upravo tu prvu trudnoću sam morala čuvati mirovanjem. Treće dijete rodila sam u 31. godini i prezadovoljna sam kako to sve skupa super funkcionira. Smirena sam, uživam u svakom trenutku i puna sam energije. Jesu li za to zaslužne godine ili iskustvo, vjerovatno i jedno i drugo, ali znam da majčinstvo u kasnijim godinama donosi sa sobom jednu potrebnu zrelost, a time i mogućnost da se majčinstvo učini kvalitetnijim.

Suzy

 

Prvo dijete sam rodila s 25, a drugo s 34 godine. Druga trudnoća mi je fizički i psihički bila puno lakša i uživala sam u njoj od prvog trena, dok sam u prvoj bila zbunjena, prestrašena i puna svakojakih pitanja, te sam zadnja dva mjeseca ležala u bolnici s prijetnjom prijevremenog poroda. Prvi porod je bio duži, ali lakši od drugog, nije bio prirodan već induciran. Drugi je bio prirodan, relativno kratak, ali buran.
U odgoju drugog djeteta uživam i dajem čitavu sebe bez zadrške, dok sam kod prvog bila stalno u nekim nedoumicama, s puno manje energije i živaca, te sam češće bila rastrgana između posla, obrazovanja, karijere, obitelji i društvenih potreba. S drugim djetetom nemam nikakvih primisli o tome da bih u vrijeme dok sam s njom, trebala biti ili raditi nešto drugo. Očito u mom slučaju zrelost čini svoje u pozitivnom smislu.
I na kraju, iz vlastitog iskustva mogu reći da majčinstvo u "malo kasnijim godinama" definitivno pomlađuje i vedri duh i tijelo.

NN

 

Prvi put sam rodila s 34, drugi put s 36 godina. Nisam prije jer nisam imala ozbiljnu vezu, provodila sam puno vremena na poslu. Obje trudnoće su protekle u redu, ali porodi su završili carskim rezom. Moja djeca daju mi smisao i ciljeve u životu koje nisam imala kad sam bila sama. Mislim i da je teže odgajati djecu u kasnijim godinama jer ti nekad nedostaje energije koju mlađe mame imaju puno više. S druge strane odgoju pristupam ozbiljnije, odgovornije, s dosta edukacije.

Jadranka

 

Iz rodilišta sam prvi put izašla na svoj 39. rođendan. Iako bez ikakvih problema u trudnoći, rodila sam carskim rezom. Mama sam postala kad nisam više razmišljala o majčinstvu. Mislim da mi ne bi bilo lakše da sam mlađa. Jedino me plaši pomisao na to da ću ja biti u mirovini, a moje dijete još neće završiti školovanje i postati samostalno. Toga nisam bila svjesna prije, tj. nisam znala da je to jedan od glavnih izazova roditeljstva u starijoj dobi. Sad puno razmišljam o zdravom životu i pravovremenim mjerama da ostanem čim dulje u formi. Moram ostati zdrava i sposobna vršiti svoj roditeljski posao, podići dijete da bude sposobno brinuti za sebe. Starija sam, financijski stabilna, sigurna u sebe. Ali nisam zato uspješnija kao mama. Kaktkad se pitam baš obrnuto: da li bih bila sigurnija u sebe i uspješnija na poslu da sam ranije postala mama. Sad znam neke roditeljske vještine, koje primjenjujem i na poslu, a rezultat toga je da sam puno strpljivija.

Sanja

 

Rodila sam prvo dijete s 36, a drugo je tek u planu. I ne mislim da sam prestara za majčinstvo. Ranije mi je u glavi bila samo zabava, putovanja, karijera. Iako u dugoj vezi, nisam se osjećala spremnom za brak i dijete. Nakon što sam rodila, karijera je pala u drugi plan, zabava i društvo zanimaju me najviše u smislu stvaranja društva za moje dijete, putujem i dalje, ali manjim intezitetom. I u mom cijelom društvu nitko nije imao dijete prije tridesete, tako da mi je to normalno. Trudnoća i porod su protekli u najboljem redu. Osjećala sam se odlično, iako sam bila svjesna da majčinstvo u kasnijoj dobi nosi rizik i za majku i za dijete. Toga sam postala svjesna kad su mi predložili amniocentezu koju sam i napravila.

 Tanja

 

Dosta kasno sam upoznala svog supruga pa sam prvo dijete rodila s 33, a drugo s 36 godina. Trudnoće su bile uredne. Uopće ne smatram svoje godine kao nedostatak. Osjećam se odlično i ispunjeno. Mislim da u dvadesetim godinama nisam bila zrela za dijete. Izlazila sam, putovala, živjela život punim plućima. A sada u potpunosti uživam u majčinstvu i znam to cijeniti.

Željka

 

Ženama nakon 35. savjetuje se zdravija prehrana i lagana tjelovježba barem tri mjeseca prije začeća, te detaljan ginekološki pregled. To se jednako odnosi na sve trudnice, jer ne postoji neki poseban režim koji bi se odnosio na 'starije' trudnice.

Zdravija prehrana je vitalna za plodnost – pokazala je to britanska nutricionistkinja Marilyn Glenville. Prema njenim nalazima, cink, magnezij i  vitamin A od iznimne su važnosti za razvoj spolnih hormona. Osim njih, korisnima su se pokazale i esencijalne masne kiseline, vitamin E te biljke poput 'Agnus castus' (Monchpfeffer) i sikavice. Ispostavilo se i da žene koje uzimaju multivitamine, imaju manju vjerojatnost da će roditi dijete s nekom urođenom greškom.

Dobar zdravstveni režim uključuje i zdravu prehranu (namirnice iz ekološkog uzgoja), neizlaganje zagađenom zraku, prestanak pušenja, uzimanja alkohola, kofeina, lijekova i slično. Potrebno je lagano vježbati, odmarati se i osigurati si miran san. Poželjno je i ispitati ima li trudnica antitijela na rubeolu, te ako ih nema, imunizacija je nužnost jer rubeola u ranoj fazi trudnoće može uzrokovati oštećenja fetusa. Od velike koristi može biti i genetičko savjetovanje, obiteljska i vaša osobna povijest bolesti, prenatalna dijagnostika. Ginekolog pomoću toga može predvidjeti moguće probleme obzirom na starost roditelja i zdravstvenu povijest.

Postoje i neki rizici za dijete i majku koja zatrudni s 35 godina ili kasnije.
Za majku, povećava se rizik od trudničkog dijabetesa, preeklampsije i vaginalnog krvarenja.
Za dijete, veće su šanse da se pojavi placenta praevia (placenta djelomično ili potpuno zatvara cerviks), abruptio placentae (dio placente se odvojio od stijenke maternice), niska porođajna težina, prijevremeni porod i pobačaj.
Većina spontanih pobačaja događa se u prvom tromjesječju trudnoće bez obzira na dob žene. Ipak, rizik od spontanog pobačaja u ženinim dvadesetima iznosi od 12 do 15 posto, dok kod žena s 40 godina i više taj rizik iznosi 25 posto.

Povećana pojava kromosomskih anomalija pridonosi riziku od spontanog pobačaja u starijoj dobi. Jedna od najčešćih kromosomskih anomalija koja se pojavljuje zbog starije dobi majke je Downov sindrom. Rizik kod žena od 25 godina da rode dijete s tim sindromom iznosi 1:1,250; za 35 godina staru ženu 1:378; a za 45 godina staru ženu 1:30.

PREDNOSTI „KASNIJEG“ RODITELJSTVA

  • više životnog iskustva, samopouzdanja i vještina koje su od velike koristi pri prihvaćanju izazova roditeljstva
  • vjerojatno ste i senzibilnija majka – dijete će imati itekakve dobrobiti ako ste emotivno stabilni i svjesni tuđih osjećaja i potreba
  • stigli ste uspostaviti solidnu karijeru 
  • imali ste više vremena za štednju i investicije te ste vjerojatno financijski sigurni
  • jedna studija pokazuje kako su žene starije od 35 godina zadovoljnije kvalitetom seksa u trudnoći od 20-godišnjakinja
  • bebe rodilja starijih od 35 godina duže su dojene nego djeca majki u dvadesetim godinama
  • djeca starijih majki pokazuju bolje rezultate na ispitivanjima znanja i ponašanja, jer njihove majke s njima više komuniciraju i više ih slušaju od mlađih majki; ta djeca imaju i veću vjerojatnost da će biti dosljednija i jačeg samopouzdanja 

MANE „KASNIJEG“ RODITELJSTVA  

  • veći rizik od problema s plodnošću
  • malo viši rizik od problema u trudnoći poput pobačaja, visokog krvnog tlaka, dijabetesa i prijevremenog poroda

Izvor: www. women24.com

Prevela: Valentina J.

Pripremila: Andrea G.Z.

Objavljeno: 7. travnja 2005.