Standardi rasta djece Svjetske zdravstvene organizacije - što je dvostruki teret loše prehrane?

12-10-2011

Što je dvostruki teret loše prehrane?

Širom svijeta je 170 milijuna pothranjene djece. Svake godine, 3 milijuna njih umire od posljedica pothranjenosti. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je najmanje 20 milijuna djece mlađe od 5 godina pothranjeno, te više od milijardu odraslih. S druge strane, najmanje je 300 milijuna odraslih koji su klinički pretili.

Ovi se problemi često doživljavaju kao odvojeni problemi bogatih i siromašnih, ali su zapravo ukorijenjeni u siromaštvu. To je dvostruki teret loše prehrane.  

Loša prehrana, pothranjenost i preuhranjenost

Loša prehrana se odnosi na manjak, višak ili neravnotežu u unosu energije, proteina i/ili ostalih hranjivih sastojaka. Suprotno uobičajenoj upotrebi, izraz «loša prehrana» točnije uključuje i pothranjenost i  „preuhranjenost“.

Pothranjenost je posljedica stalnog nedovoljnog unosa hrane kako bi se zadovoljile energetske potrebe, loše apsorpcije i/ili lošeg biološkog korištenja unesenih prehrambenih sastojaka. Sve nabrojano najčešće vodi do gubitka tjelesne težine.

„Preuhranjenost“ se odnosi na kronično stanje pretjeranog unosa hrane no što je potrebno za zadovoljenje prehrambenih energetskih potreba, a najčešće vodi do prekomjerne težine i/ili pretilosti.

Kako neuhranjenost utječe na dijete?

Zdrav početak u životu važan je svakoj novorođenoj bebi. Prvih 28 dana bebinog života, koja još nazivamo i neonatalno razdoblje, kritični su. Tijekom tog vremenskog razdoblja uspostavljaju se osnovne navike zdravlja i hranjenja (pogledajte također pozadinu 3: Svjetska zdravstvena organizacija Standardi dječjeg rasta i prehrana beba i male djece, WHO Child Growth Standards and Infant and Young Child Feeding). Ovo je također i vrijeme kada je dijete najizloženije smrtnom riziku.

Godišnje je 30 milijuna beba rođenih sa manjom porođajnom težinom, (23,8% od ukupnog broja rođenih), koje su suočene sa ozbiljnim kratkoročnim i dugoročnim posljedicama za zdravlje. Niska porođajna težina je jedan od najvećih faktora smrtnosti: neuhranjenost je uzrok smrti kod 53% novorođenih beba i male djece.  Neuhranjenost može utjecati na zdravlje i u kasnijim životnim razdobljima. Uz to, posljedice lošeg  prehrambenog stanja i nedovoljan unos hrane kod trudnica ne samo da direktno utječe na zdravstveno stanje žene nego može i negativno utjecati na djetetovu porođajnu težinu i rani razvoj.

Niska porođajna težina također donosi i znatne troškove zdravstvenom sektoru te nameće značajni teret cjelokupnom društvu. S obzirom na globalnu rasprostranjenost, broj takvih novorođenih beba se smanjuje, te iznosi oko 30% u zemljama u razvoju.

Koji je rastući problem preuhranjenosti?

Značajni teret bolesti, uključujući kronične bolesti poput bolesti srca, udara, dijabetesa ili raka, može se dodati zdravstvenim rizicima povezanim sa „preuhranjenošću“ i pretjeranim konzumiranjem određene hrane ili određenih sastojaka hrane. Kronične su bolesti u 2005. godini  bile uzrokom smrti 35 milijuna ljudi širom svijeta, 80% tog broja u zemljama niskog ili srednjeg životnog standarda.

U mnogim zemljama u razvoju, pogotovo u urbanoj populaciji, očituje se povećanje u konzumiranju energetski često siromašne hrane (sa velikim udjelom masnoća i šećera, a manjkom hranjivih tvari), te smanjenje tjelesne aktivnosti. Socijalni i ekonomski napredak doveo je do veće potrošnje mesa, ulja i šećera kao jeftine prerađene hrane. Istovremeno se očituje smanjenje konzumacije voća, povrća i žitarica.

Zdravstveni problemi povezani sa neodgovarajućim unosom kalorija i nedovoljnom količinom mikronutrijenata, istovremeni su sa rastućim pojavljivanjem kroničnih bolesti, poput bolesti srca, udara, raka ili dijabetesa, povezanih sa raznim dijetama među odraslom populacijom.

Ovaj dvostruki teret loše prehrane se često prikazuje i kao problem životnog ciklusa: neodgovarajući rast malog djeteta vodi ka pothranjenosti djece u mnogim zemljama u razvoju, što kasnije u životu dovodi do povećanog unosa kalorija, npr. ugljikohidrata, masti, itd. To, nadalje, vodi ka pretjeranoj težini ili pretilosti. Nije neuobičajeno vidjeti pothranjeno dijete u kućanstvu sa odraslom osobom pretjerane težine.

Kako Standardi rasta Svjetske zdravstvene organizacije mogu pomoći u suzbijanju loše prehrane?

Standardi rasta Svjetske zdravstvene organizacije pomoći će u nadgledanju i ocjenjivanju prehrambenog stanja male i starije djece. Kada ih se koristi na cjelokupnoj populaciji, visoki stupnjevi pothranjenosti ili „preuhranjenosti“ signalizirat će zdravstveni rizik i prehrambene probleme te populacije. Standardi će dakle biti dijagnostičko sredstvo za pronalaženje nezdravih trendova.

Uz to, Standardi rasta Svjetske zdravstvene organizacije pomoći će u uočavanju trendova djece prema „preuhranjenost“ i pothranjenosti mjereći brzinu kojom djeca gube ili dobivaju na težini. Novi će Standardi također pomoći u nadgledanju i sprječavanju globalnih fenomena pothranjenosti ili „preuhranjenosti“ o kojima se govori kao o dvostrukom teretu loše prehrane.

Kako će Standardi rasta Svjetske zdravstvene organizacije pomoći u ostvarivanju ciljeva Milenijskog razvoja (the Millenium Development Goals)?

Kao što je već rečeno, Standardi rasta Svjetske zdravstvene organizacije biti će sredstvo u nadgledanju prehrambenog statusa zajednice i upozoravat će stručnjake i zakonodavce na nezdrave trendove populacije.

Neki od ciljeva Milenijskog razvoja – iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva i gladi (1. cilj Milenijskog razvoja), postizanje univerzalnog osnovnog obrazovanja (2. cilj Milenijskog razvoja), jednakost spolova i ojačavanje žena (3. cilj Milenijskog razvoja), ciljevi smanjenja dječjeg mortaliteta (4. cilj Milenijskog razvoja) i zdravlje majki (5. cilj Milenijskog razvoja) – ovise o osiguravanju pravilnog rasta i razvoja djece. Standardi će znatno doprinijeti izvršenju i mjerenju napretka.

 

Prevela: TeaŠ

Objavljeno: 6. svibnja 2006.

Izvor: http://www.who.int/nutrition/media_page/backgrounders_4_en.pdf