- SOS TELEFON ZA DOJENJE: 01 61 77 520 i 091 22 77 220
- 5-MINUTNI AKTIVIZAM
- WEBSHOP
Standardi dječjeg rasta Svjetske zdravstvene organizacije - pitanja i odgovori
12-10-2011 P: Što objavljujemo? Prvi put u svojoj povijesti, Svjetska zdravstvena organizacija objavljuje nove Standarde dječjeg rasta za bebe i djecu širom svijeta. Ti novi standardi postavljaju mjerilo za rast i razvoj sve djece od rođenja do dobi od 5 godina, te zamjenjuju stare pokazatelje koji su samo opisivali kako neki uzorak djece raste u određenom periodu i području. Ono sto je važno kod ove studije i ovih standarda je da oni pokazuju da svako dijete u svakom dijelu svijeta ima potencijal rasta i razvoja dokle god su ispunjene njegove osnovne potrebe. Standardi pokazuju da su ishrana, okolina i zdravstvena skrb važniji faktori u određivanju rasta i razvoja nego spol i etnička pripadnost. Standardi su rezultat intenzivne globalne studije koju je Svjetska zdravstvena organizacija započela 1997. kako bi se moglo razviti novo međunarodno sredstvo za mjerenje djece od rođenja do pete godine. Sudjelovalo je više od 8000 djece iz svih krajeva svijeta: Brazila, Gane, Indije, Norveške, Omana i Sjedinjenih Država. Djeca koja su sudjelovala odabrana su na temelju kriterija za optimalne uvjete za zdrav razvoj, uključujući:
U standardima dječjeg rasta Svjetske zdravstvene organizacije postoji više od 30 grafikona za mjerenje rasta. Prvi skup krivulja koji se sad objavljuje uključuje pokazatelje rasta – težina u odnosu na dob, dužina/visina u odnosu na dob, težina u odnosu na dužinu/visinu i BMI u odnosu na dob, kao i Nivoe dostignuća, standarde za šest odlučujućih etapa motoričkog razvoja, kao što su sjedenje, stajanje i hodanje. P: Tvrdite li da genetika i rasa ne igraju nikakvu ulogu u određivanju koliko će dijete biti veliko? Naravno, genetika igra ulogu u tome kako se pojedina djeca razvijaju, te novi Standardi obuhvaćaju raspon normalnog rasta, koji uzima u obzir varijacije individualnog rasta. Međutim, Standardi dokazuju i ono što su i prethodna istraživanja zaključila: da SVA djeca do pet godina u velikoj populaciji – bez obzira na rasnu ili etničku pripadnost – rastu do zamjetno iste visine i težine, ako im se u najranijoj dobi omoguće najbolji uvjeti za rast. Zaključak studije i ono što je prikazano u Standardima je da zdrava ishrana u najranijoj dobi, dobra zdravstvena skrb koja uključuje cijepljenje i imunizaciju, majke nepušači i ostali važni faktori okoline više utječu na dječji razvoj od genetskih ili etničkih faktora. P: Što je s obiteljima ili zajednicama koje su očito sitnije? Zar to ne opovrgava Standarde? Pojedinci, obitelji, pa čak i neke zajednice mogu pokazivati varijacije u veličini, ali u velikoj populaciji, u kojoj djeca imaju optimalne uvjete za razvoj, te razlike se kreću u nevjerojatno sličnom rasponu. Tako da, kad se u studiji grafički usporedi prosječni rast djece u Brazilu, Gani, Indiji, Norveškoj, Omanu i Sjedinjenim Državama, linije se gotovo u potpunosti preklapaju. P: Zašto su potrebni novi standardi? Još od kraja 70-tih, u upotrebi su reference koje su zajednički izdali američki Nacionalni centar za zdravstvenu statistiku (National Center for Health Statistics - NCHS) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), no one samo opisuju kako djeca rastu u određenom području i periodu. Budući da su se stare reference temeljile na podacima skupljenima na ograničenom broju djece iz Sjedinjenih Država, od kojih su neka bila dojena, a neka hranjena umjetnom hranom, u njima postoji nekoliko tehničkih i bioloških nedostataka, te zbog toga postaju neprikladne za mjerenje ranog dječjeg rasta, osobito za djecu koja su dojena. U 90-ima su Svjetska zdravstvena organizacija i druge agencije zaključili da je vrijeme za razradu novih referenci koje bi pokazale kako bi djeca u svim zemljama trebala rasti kad su zadovoljene njihove potrebe, a ne samo da opisuju kako djeca rastu u određenom području i periodu. Kako bi postigli taj ambiciozni cilj, Svjetska zdravstvena organizacija i njen glavni partner, Sveučilište Ujedinjenih naroda, proveli su 1997. studiju pod imenom Multicentre Growth Reference Study (MGRS), međunarodni projekt temeljen na zajednicama kako bi postavili nove standarde rasta za bebe i djecu. Rezultat je mjerilo koje upućuje i opisuje kako sva djeca na svijetu rastu, ali i usmjeruje politiku i praksu o tome kako bi trebala rasti. P: Kakav utjecaj će imati ovi novi standardi? Prvi put imamo tehnički prikladno sredstvo za mjerenje, nadzor i ocjenu rasta sve djece širom svijeta, bez obzira na etničko porijeklo, socioekonomski status ili način ishrane. To znači da se pothranjenost, prekomjerna težina, pretilost i ostala stanja vezana za rast i ishranu mogu bolje prepoznati, te se na njih može reagirati već u najranijoj dobi. Standardi će značajno pomoći u smanjivanju učestalosti dječjih bolesti, pa i smrtnosti, budući da pružaju sredstvo za točno mjerenje i ocjenu rasta i razvoja, kao i u nastojanjima da se poboljšaju uvjeti dječjeg rasta i razvoja. Bit će od velike važnosti i u pomaganju zemljama i međunarodnim organizacijama da otkriju djecu koja imaju povećan rizik za pothranjenost ili obolijevanje (bilo na nivou cjelokupnog stanovništva, grupe ili pojedinačnih slučajeva), kao i u pomaganju da se provede i nadzire određen broj ključnih pokazatelja Milenijskih ciljeva razvoja (Millennium Development Goals). Također, novi, tj. prvi Indeks tjelesne mase (Body Mass Index – BMI) za djecu do 5 godina pomoći će da se, ukoliko je potrebno, na vrijeme prepozna djecu prekomjerne težine i pruži im se nutricionistička ili liječnička pomoć. Svima kojima je cilj poboljšanje dječjeg zdravlja ovi će standardi moći poslužiti kao odlično sredstvo zagovaranja. Pomoću njih će roditelji, liječnici, te oni koji utvrđuju pravila i razvijaju strategije razvoja, točno znati mjerilo koje određuje kvalitetnu ishranu, zdravlje i razvoj. Standardi predstavljaju čvrst dokaz za zaštitu, promociju i podršku prava svakog djeteta da se razvije do svog punog potencijala. P: Ako ovi standardi pokazuju da su bebe mršavije ako su dojene, tvrdi li Svjetska zdravstvena organizacija sada da su naša djeca preteška? Jesmo li greškom previše hranili djecu? U starim predlošcima o rastu nije postojala razlika između dojene djece i djece hranjene umjetnom hranom, tako da su prikazivale mješavinu obrazaca dječjeg rasta. Novi standardi uključuju samo dojenu djecu, tako da je oblik krivulje rasta malo drugačiji: pokazuje da su bebe mršavije, ali da će u kasnijim mjesecima biti duže nego da su bile mjerene po starim referencama. To ne znači da su stare reference ili zdravstvene preporuke temeljene na njima bile “pogrešne”, budući da su jedino one u to vrijeme postojale, pa su i savjeti davani temeljeni na najboljem mogućem znanju. Ali sada, s ovim novim Standardima, imamo značajno poboljšano mjerno sredstvo koje omogućuje zdravstvenim djelatnicima da daju roditeljima i starateljima bolje savjete o pravilnoj prehrani i zdravom dječjem rastu. P: Što se treba učiniti kako bi sva djeca rasla prema Novim standardima?
P: Neki kažu da bi se ovi standardi trebali koristiti samo za dojenu djecu? Je li to istina? Novi Standardi dječjeg rasta Svjetske zdravstvene organizacije su prvi koji predstavljaju rast i razvoj SVE djece na svijetu, bez obzira na etničko porijeklo, zemljopisni položaj, društveno-ekonomski status ili način ishrane. Budući da su dokazane prednosti dojenja s nutritivnog i imunološkog aspekta te aspekta rasta, dojena beba je uzeta kao prirodni standard za ljudski fiziološki rast. To je u skladu s nacionalnim i internacionalnim smjernicama koje navode dojenje kao najbolju prehranu za bebe. Iz ovog razloga Standardi uzimaju dojenu bebu kao ‘normu’ za mjerenje normalnog, zdravog rasta. Tako da je kratak odgovor: Ne, ovi Standardi su za sve bebe i malu djecu. P: Kako će/trebaju ove standarde koristiti: Roditelji/staratelji? Kao sredstvo za bolje razumijevanje i poštivanje preporuka o zdravoj ishrani, te kako bi pravodobno potražili liječničku pomoć za svoje dijete. Zdravstveni djelatnici? Novi standardi i priručnici pružaju zdravstvenim djelatnicima djelotvoran probirni instrument za procjenu rasta djece, kao i za osiguravanje, ako je potrebno, pravodobne i primjerene terapije, za savjetovanje roditelja (staratelja), te za provedbu naputaka o zdravstvenim i prehrambenim navikama. Nutricionisti? Jednostavnom primjenom komponente o savjetovanju kompleta za primjenu, standardi će poslužiti kao sredstvo procjene statusa populacije, grupa i pojedine djece s nutricionističkog gledišta, te sredstvo nadgledanja dječjeg razvoja i rasta. Zagovornici za djecu i zdravlje? Kao sredstvo koje naglašava pravo svakog djeteta da se razvije do svog punog genetskog potencijala. Pokazujući da djeca iz različitih zemljopisnih područja slično rastu, može se promovirati i štititi pravo djece da rastu normalno. Ovi standardi također predstavljaju sredstvo koje može pomoći u zagovaranju zaštite, promocije i podrške dojenju i pravilnoj i zdravoj dohrani, te na taj način zagovarati i potpunu provedbu Globalne strategije za prehranu beba i djece Svjetske zdravstvene organizacije. Znanstvenici? Detaljna dokumentacija metodologije i interpretacije su znanstvenicima od velike važnosti. Standardi mogu poslužiti kao vrijedno sredstvo za procjenu utjecaja intervencija na poboljšanje dječjeg zdravlja ili sprječavanja/liječenja bolesti. Kreatori politike? Standardi će poslužiti kao sredstvo za procjenu utjecaja zdravstvene politike i nacionalnog razvoja, tako da će se redovito pregledavati podaci, skupljeni pomoću novih standarda, i koristiti kao značajan pokazatelj socioekonomskog napretka u pojedinoj zemlji ili regiji.
Prevela: DanijelaI Objavljeno: 6. svibnja 2006. Izvor: http://www.who.int/nutrition/media_page/backgrounders_2_en.pdf
|
