Slobodna Dalmacija, 17.04.2004. - Savjet za populacijsku politiku upozorava

12-10-2011

SAVJET ZA POPULACIJSKU POLITIKU UPOZORAVA

Smrtnost dojenčadi dva puta
veća nego u EU-u

 

ZAGREB - Društveni rashodi za djecu u Hrvatskoj su osam puta manji po stanovniku od prosjeka u zemljama EU-a, a čak 14 puta manji od prosjeka nordijskih zemalja (u nordijskim zemaljama troškovi države za djecu po glavi stanovnika iznose 1500 eura, a u Hrvatskoj 74). Istodobno nam je smrtnost dojenčadi dva puta veća nego u zemljama EU-a. Savjet za populacijsku politiku stoga predlaže Vladi kratkoročne i dugoročne mjere za zaustavljanje negativnog populacijskog trenda te izmjene Zakona o radu i Zakona o posredovanju pri zapošljavanju kako bi se ostvarila bolja zaštita majki.
Istaknuto je to na konferenciji za novinare nakon prve radne sjednice Savjeta kojem predsjedava potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor. Savjet je već utvrdio zašto Hrvatskoj treba nacionalna populacijska politika i kakva te odredio njezina načela, ciljeve i mjere. Kako one iziskuju i određen novac, to će se cjeloviti program mjera naći pred Vladom prije početka rasprave o državnom proračunu za iduću godinu, naglasila je potpredsjednica Kosor.
Demografi dr. Alica Baletić i prof. Jakov Gelo ocjenjuju da Hrvatska unatoč negativnim trendovima i teškoj gospodarskoj situaciji može s manje novca postići veće učinke u brizi za djecu i mlade obitelji. Naglasak je pri tome prof. Gelo stavio na područje zapošljavanja i stanovanja, a dr. Baletić na gospodarske i socijalne posljedice dugotrajnog negativnog demografskog procesa.
Više od desetljeća i pol imamo depopulaciju, ubrzava se prirodno smanjenje broja stanovnika i pogoršava odnos mladih i starih, a takva demografska kretanja su ekonomski neodrživa.
Savjet, među ostalim, predlaže kao kratkoročne mjere jednokratne pomoći rodiljama za tek rođeno dijete u visini tromjesečnih izdataka za podizanje djeteta, oslobađanje od poreznih obveza tvrtkama koje pomažu zaposlenim majkama, jednokratnim novčanim pomoćima ili izgradnjom jaslica i vrtića. Na lokalnoj razini vlasti bi morale potaknuti brže rješavanje infrastrukture za djecu, dok bi se bržim i povoljnijim rješavanjem stambenog zbrinjavanja mladih trebali baviti i na lokalnoj i državnoj razini.
Uz državni proračun predviđa se i mogućnost osnivanja posebnog fonda ili zaklade za ove namjene. Da je krajnji čas za to govori i podatak da se novac za dodatni rodiljni dopust od 1999. do 2002. smanjio za 2,4 puta, što je posljedica smanjenih pojedinačnih prava i sve manjeg korištenja dodatnih šest mjeseci rodiljnog dopusta.

Olga RAMLJAK