Rodilište na Svetom duhu

12-10-2011

Jesen 2001

KLINIKA ZA GINEKOLOGIJU I PORODNIŠTVO

OPĆE BOLNICE «SVETI DUH» U ZAGREBU

 

Odgovori na pitanja i dodatne informacije:

 

Klinika za ginekologiju i porodništvo bolnice «Sveti Duh» u Zagrebu ima rodilište u kojem se godišnje obavi oko 2500 do 2600 porođaja.  To je jedno od rijetkih , ili čak i jedino rodilište u kojem posljednjih godina bitno ne opada broj porođaja. Naporima rukovodećih struktura bolnice i klinike ipak se uspijeva zadržati stalan broj trudnica koje se redovito kontroliraju i rađaju u tom rodilištu.

 

Rodilište se po standardu medicinske skrbi ne razlikuje bitno od ostalih Zagrebačkih rodilišta. Stručno i tehnološki je opskrbljeno za zbrinjavanje najtežih slučajeva, i znakovit udio pacijentica su trudnice sa visokorizičnim  trudnoćama koje se upućuju iz svih dijelova Hrvatske.

Predstojnik klinike, prof.dr.Asim Kurjak, izabran je za predsjednika Svjetske udruge za perinatalnu medicinu, pa se samim time i sjedište te udruge nalazi u Klinici.  To omogućava intenzivne i česte razmjene iskustava i znanja sa mnogim bolnicama i kolegama širom svijeta, što se potom koristi u praksi.

 

Rađaonica i odjel za babinjače srazmjerno su skromnijeg komfora i tijekom sljedeće godine vjerojatno će i ovo rodilište «doći na red» za temeljito preuređenje poput rodilišta u Klinici Sestara Milosrdnica i Rodilišta u Petrovoj.

Odjel za patologiju trudnoće ( nadzor visokorizične trudnoće) u potpunosti je nov sa dvokrevetnim i trokrevetnim sobama te zasebnim kupaonicama.

 

Odjel za babinjače ima 45 kreveta u ukupno 11 soba (dvokrevetne, trokrevetne, četverokrevetne, i jedna šesterokrevetna), a na raspolaganju su i dvije sobe koje mogu funkcionirati kao jednokrevetni smještaj. To se dodatno naplaćuje u iznosu od  300 kuna dnevno. Takvi troškovi se mogu riješiti i kroz dodatno osiguranje tvrtke «Adenda».

 

Rodilište u pravilu pokriva zapadni dio užeg gradskog područja, ali i Susedgrad, Podsused, Zaprešić i područje do Zaboka. Međutim, rodilište Bolnice Sv. Duh davno je prestalo primati samo pacijente iz pripadajućeg dijela grada i okolice. Svaka žena koja želi nadzirati trudnoću i potom roditi u tom rodilištu biti će bez problema primljena, što vrijedi čak i za izvan-zagrebačke pacijente (Karlovac, Zabok, Varaždin itd). Na trudničke i ultrazvučne preglede mogu dolaziti sa uputnicom nadležnog liječnika iz primarne zdravstvene zaštite, a ako nemaju uputnice plaćaju pregled po cijenama HZZOa.

 

Postupnik nadzora trudnoće, ultrazvučnih pregleda, administracije i obrade podataka maksimalno su prilagođeni standardima Svjetske udruge za perinatalnu medicinu. Klinika za ginekologiju i porodništvo «Sv.Duh» upravo je i inicijator za provođenje standardizacije antenatalne skrbi u Hrvatskoj što se postupno i počinje ostvarivati preko Povjerenstva za perinatalnu medicinu pri Ministarstvu zdravstva.

 

Još od prije deset godina očevima je dozvoljeno da prisustvuju porođaju. Nisu potrebna nikakva posebna odobrenja, ali poželjno da i očevi pohađaju  tečaj pripreme za porod. Iskustva su dobra, trudnice lakše podnose porođaj, očevi su uglavnom dobro pripremljeni, nema komplikacija, suradnja sa osobljem je izvrsna  - a što je najvažnije,  svakodnevno se potvrđuje nezaboravno emocionalno iskustvo koje je dragocjeno za bliskost supružnika i čitave obitelji.

 

Tečaj pripreme za porođaj koji se organizira u sklopu Kluba trudnica «Sv. Duh» jedinstveni je tečaj takve vrste i izrazito je dobro posjećen. Posljednjih godina postaje pomalo i problem na koji način prihvatiti toliki broj zainteresiranih za članstvo u Klubu i pohađanje tečaja. Svaka trudnica i njezin partner mogu postati članovi Kluba i polaznici tečaj bez obzira iz kojeg su dijela grada  i kojem rodilištu pripadaju. Klub trudnica prava je riznica pitanja i odgovora, mjesto razmjene znanja i iskustava, ali isto tako i mjesto za razmjenu opreme za novorođenčad počevši od benkica pa do kolica i hodalica.

 

Rađaonica je dosta liberalnog režima.  Gotovo svi liječnici su prošli edukacijske tečajeve ili studijske boravke u klinikama i rodilištima diljem Europe,  pa je svatko «donio» poneku novinu. Može se razgovarati mobilnim telefonom, može se čitati, slušati walkman ili discman, i može se hodati i sjediti za vrijeme porođaja. 

 

Kardiotokografski  (CTG) nadzor se provodi tzv. intermitentnim režimom. Naime ako je sve u redu CTG se snima svakih 20tak minuta do pola sata. U slučaju da postoji bilo kakva sumnja na povećan rizik ili moguće komplikacije, CTG se snima neprekidno. 

 

Posebnost naše rađaonice je , na primjer, mogućnost sjedenja na velikim na velikim gumenim loptama. Trudnica može sjediti na lopti promjera oko 80 cm, lagano na njoj poskakuje ili «jaše» i time pospješuje spuštanje djeteta i otvaranje ušća maternice.

 

Porođaji se vode po pravilima «aktivnog vođenja porođaja» što uključuje sve poznate i propisane postupke od brijanja i klistira, preko amniotomije (prokidanja vodenjaka), pospješenja trudova dripom ako je to potrebno, aplikaciju epiduralne analgezije ili davanje standardnih analgetika, zaštitno izvođenje epiziotomije i porođaj posteljice u kratkom vremenu i sa što manje krvarenja. Naravno čitav postupak se uvijek individualno prilagođava svakoj trudnici posebno, i sve navedene mjere provode se u dogovoru sa trudnicom. To znači da se pojedine stvari poput brijanja, analgetika ili dripa mogu i odbiti. Jedino ograničenje mogu biti posebni i važni medicinski razlozi kod kojih trudnica ne bi smjela  imati pravo izbora, već se prvenstveno postupa po pravilima medicinske struke.

 

Oko 80% porođaja se dovršava vaginalno, a drugih 20% operacijski, najčešće carskim rezom. Iz godine u godinu postotak carskih rezova raste (15-20%) , a medicinski razlozi za njihovo izvođenje su sve liberalniji a komplikacije sve rjeđe. To je trend u čitavom svijetu, a posljedica je želje i nastojanja da se ugroženost djeteta u porođaju svede na najmanju moguću mjeru. Time se smanjuje perinatalni pomor (mortalitet) i perinatalni pobol (morbiditet), ali nažalost i to ima granica. Dosadašnjim ispitivanjima se potvrđuje da povišenje stope carskog reza iznad 25% više ne uzrokuje tako značajna poboljšanja u perintalnom mortalitetu i morbiditetu.  

 

Posebno su zanimljiva dva «novija» čimbenika u povećenju broja carskih rezova. Prvo, sve je češća odluka da se porođaj zatkom dovršava carskim rezom jer su razmjerno nove analize ukazale da je rizik ipak dosta visok, a naročito kod prvorotki. Drugo, sve je veći broj višeplodnih trudnoća dobivenih skupim i složenim postupcima izvantjelesne oplodnje i potpomognute reprodukcije, pa se kod njih unaprijed donosi odluka o carskom rezu kako bi se perinatalni rizik doveo na najmanju moguću mjeru.

 

Perinatalni mortalitet u Klinici «Sv.Duh» je u rasponu od 10 do 12 promila, što je razmjerno visoko, ali je potpuno normalno i jednako kao i u svim klinikama koje prihvaćaju i rješavaju najteže slučajeve iz čitave Hrvatske   (po tome su jedino usporedivi sa Klinikom za ženske bolesti i porode u Petrovoj).  Na Odjelu za patologiju trudnoće ima 28 kreveta od kojih je polovica redovito popunjena visokorizičnim pacijenticama koje su upućene iz  regionalnih bolnica i rodilišta iz svih dijelova naše zemlje. Stoga je jasno da Klinike poput ove predstavljaju tercijarne centre koji «rješavaju» selekcioniranu skupinu najrizičnijih slučajeva. U takvim klinikama perinatalni mortalitet je uvijek gotovo dvostruko viši od prosječnog perinatalnog mortaliteta regije. O tome se vodi posebna evidencija i redovita statistika. Istovremeno, manja periferna rodilišta imaju znakovito niži perinatalni mortalitet jer sve visokorizične slučajeve upućuju u kadrovski i tehnološki bolje opremljene tercijarne centre, a sami rješavaju vrlo malen broj visokorizičnih slučajeva.         

 

Programirani ili inducirani porodi su «dogovorna» stvar.  Oko 15% - 20% porođaja je iz skupine programiranih i medicinski induciranih  porođaja. Ako se govori o medicinski indiciranoj indukciji porođaja znači da postoji jasan medicinski razlog za što skorije dovršenje trudnoće i to valja poštovati.  Programirani porođaji jedno su vrijeme bili «hit» i glavno opravdanje se svodilo na to da je bolje riješiti što veći broj porođaja planirano i po danu, a što osigurava bolji perinatalni ishod. Trenutačno je u čitavom svijetu jasan pad broja programiranih porođaja, jer sami rezultati i nisu ispali puno bolji. Štoviše, raste broj nepotrebno uzrokovanih carskih rezova zbog neuspjelih pokušaja induciranja porođaja. Stav Klinike “Sv.Duh” je slijedeći - medicinski razlog za indukciju porođaja nije dvojben i to se izuzetno poštuje. Programirani ili planirani porođaji su poželjni ali prvenstveno u skupini višerotki. U skupini prvorotki veća je sklonost prema čekanju spontanog početka porođaja. Na ovo se nadovezuje i problem prenošenja koji znakovito rjeđi no što se čini. O prenošenju govorimo tek nakon navršena 42. tjedna amenoreje ili izostanka menstruacije. Prenošenje iziskuje posebno intenzivan CTG nadzor, i do tri puta dnevno, a  indukcija porođaja je u tom slučaju metoda izbora za dovršenje trudnoće.      

 

Porođaju prisustvuju liječnik i babica. Dijete se neposredno po porođaju stavi majci na prsa, tu ostaje 5-10 minuta, preda se i ocu u ruke.  Majke obično mogu birati da li žele biti u sobi sa djetetom ( rooming-in), ili to ne žele.  Jedna polovica odjelnog kapaciteta funkcionira kao rooming-in. Preko noći su sva djeca na neonatološkom odjelu u trajanju od 5-6 sati, a vraćaju se majkama na prvi jutarnji podoj. Pruređenjem odjela planirano je da rooming-in bude kompletan za sve krevete.

 

Ambulantni porodi i porod kod kuće još nisu prihvatljivi za standarde HZZOa. To iziskuje dobro organiziranu hitnu liječničku službu i patronažnu službu primalja.  Boravak u bolnici nakon porođaja nastoji se smanjiti sa četiri na dva dana.

 

 

Specifična pitanja?

Liječnici i sestre u čitavoj bolnici posjeduju bedževe sa slikom, imenomi prezimenom, te bi ih trebali nositi.

Majka u rooming in–u  ne može cijelu noć zadržati dijete jer je broj medicinskih

sestara za brigu i pomoć oko djece neizmjerno malen u odnosu na potrebe.

Na neonatološkom odjelu su sestre  najviše opterećene i to je možda razlog zbog kojeg ponekad izostane osmjeh i «dobro jutro».  Ipak je to pojava vezana samo za neke osobe, a nije opća pojava, te osoblje Klinike moli pacijentice da anonimnom anketom slobodno iskažu sve kritike na točno određene liječnike i sestre.

 

Pušenje je zabranjeno u čitavoj bolnici, a poštivanje zabrane je stvar kulture svakog pojedinca. Kontrola se provodi zaista nedosljedno.

 

Anti –D injekcija (Rho-gam) postoji redovito i u potrebnoj količini. Zaista se samo iznimno može dogoditi da na dan-dva zakasni redovita opskrba. Prije godinu dana je proizvodnja kratkotrajno bila obustavljena, i to je bio period kad je bilo problema oko nabave, pa su  ga trudnice morale nabavljati same, izvan Hrvatske.

 

Osoblje i rukovodstvo Klinike zahvaljuje na svim pohvalama i kritikama. Ured predstojnika klinike stoji na raspolaganju za sve dodatne informacije, isto kao i svi liječnici pojedinačno.