Reakcija na prilog u tjedniku Tena

12-10-2011

Poštovani,


Kao udrugu koja se predano zalaže za promidžbu dojenja neugodno nas je iznenadio prilog «Kada k psihijatru?» u vašem tjedniku br. 204 od 28. siječnja 2003. na str. 55. U navedenom prilogu u «Primjerima iz prakse» vaša novinarka predlaže mamama koje doje svoje dijete dulje od godine dana da razmisle o posjetu psihijatru. Smatramo da ovakvim primjerom nesavjesnog novinarstva pothranjujete krivo mišljenje dijela javnosti o toj tematici te doprinosite žalosno niskoj stopi dojenja u Hrvatskoj. Naime, iako medicinski gledano samo 2-5% žena ne može dojiti, jedva 40% žena u Hrvatskoj doji nakon navršena 3 mjeseca, a samo ih 1,6% doji dijete starije od godine dana. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i UNICEF preporučuju dojenje barem do druge godine života djeteta tj. dok to mami i bebi odgovara.


Dopustite da Vas upoznamo s nekim prednostima dojenja i nakon godine dana. Istraživanja pokazuju da bebe mogu imati višestruke, i zdravstvene i psihološke prednosti produženog dojenja.
Dokazano je da je, po hranidbenoj vrijednosti, mlijeko u drugoj godini vrlo slično mlijeku u prvoj godini (Victora, 1984.). Čak i nakon dvije godine ili više ono nastavlja biti vrijednim izvorom bjelančevina, masti, kalcija i vitamina (Jelliffe and Jelliffe, 1978.).

Druga korist je imunitet, odnosno zaštita od bolesti. Pokazano je da koncentracije imunotijela u majčinom mlijeku rastu kako beba raste i doji manje pa starije bebe dobijaju mnogo imunitetskih čimbenika (Goldman et al, 1983.). U uvjetima kada je dijete bolesno, osobito ako ima želučanih tegoba, vjerojatno će moći podnijeti samo majčino mlijeko a sam čin dojenja pružit će mu najbolju moguću utjehu.

Treća je prednost izbjegavanje alergija. Vrlo je dobro dokumentirano da je dijete manje sklono alergijskim reakcijama što se kasnije uvede kravlje mlijeko i drugi uobičajeni alergeni (Savilahti, 1987.).


Što se pak psiholoških prednosti tiče, svaka majka koja je dojila stariju bebu zna nježnost i osjećaj bliskosti koji dolazi sa dojenjem bebe koja je dovoljno odrasla da može o tome pričati. Članak jedne uvažene psihijatrice (Waletzky, 1979.) preporučuje prirodni prekid dojenja. Ona smatra da su rani prisilni prestanci dojenja emocionalno traumatski za bebu.
Znanstveni izvještaji o dojenju sa psihološkog stanovišta su rijetki. Studija koja se bavila bebama dojenima duže od godinu dana ukazala je na znatnu vezu između dužine dojenja i prilagođavanju društvu: djeca koja su najduže sisala kasnije su imala najbolju društvenu prilagodljivost (Ferguson et al, 1987.).


Na kraju nam dopustite da citiramo neosporni autoritet - dr.Williama Searsa: «Nigdje nije postavljen broj godina do kada dojiti dijete», kao i da vam ovim putem ponudimo suradnju o mogućoj seriji članaka o dojenju kako bi mame dobile ispravnu informaciju.


Molimo vas, pozivajući se na članak 39. Zakona o javnom informiranju, da ovaj tekst objavite u cijelosti.

                                                                  

Za Udrugu RODA:

                                                                        

Ivana Mandić Mihaljević

 

Procitajte Rodin tekst Do kada dojiti