Pravilnik, HIV i dojenje

12-10-2011

Svjetska zdravstvena skupština donijela je 1981. godine Međunarodni pravilnik o reklamiranju nadomjestaka za majčino mlijeko. Pravilnik se primjenjuje u regulaciji reklamiranja dojenačkih formula kao i velikog broja drugih proizvoda kao što su zamjene za majčino mlijeko, bočice i dude.

Ovaj tekst objašnjava:

  • važnost Međunarodnog pravilnika o reklamiranju nadomjestaka za majčino mlijeko i naknadne rezolucije koje je Svjetska zdravstvena skupština donijela, a tiču se HIV/AIDS pandemije,
  • zbog čega odluke o prehrani dojenčadi ne bi smjele biti pod utjecajem komercijalnih razmišljanja
  • kako majke koje su zaražene virusom HIV-a imaju pravo da im zdravstveni radnici, a ne proizvođači nadomjestaka za majčino mlijeko, daju objektivne informacije o prehrani dojenčadi te da imaju podršku u provođenju odluke o odabranom načinu prehrane svog djeteta.

Ne smije se dozvoliti da kriza vezana uz HIV/AIDS baci sumnju na opću sposobnost dojenja da zadovolji prehrambene potrebe dojenčadi i male djece. Velika većina dojenčadi diljem svijeta imat će nedvojbene koristi od dojenja i, u mnogim slučajevima, njihovi životi doslovce ovise o njemu. Majčino mlijeko i dalje pruža zaštitu od uobičajenih bolesti koje često ugrožavaju sam život kao što su dijareja i akutne infekcije dišnih putova.

 

Cilj Međunarodnog pravilnika je da:

  • pridonese sigurnoj i primjerenoj prehrani dojenčadi štiteći i promovirajući dojenje,
  • osigura pravilnu uporabu nadomjestaka za majčino mlijeko, onda kada je njihova uporaba neophodna, na temelju primjerenih informacija i putem primjerenog reklamiranja i distribucije (čl. 1 Pravilnika).

 

Što se tiče HIV-a, UNAIDS, WHO i UNICEF slažu se da je kritično da se:

  • štiti, promovira i daje podrška dojenju,
  • unaprijedi pristup dobrovoljnom testiranju i savjetovanju,
  • osigura informirani izbor HIV pozitivnim ženama o prehrani njihove dojenčadi,
  • spriječe komercijalni pritisci koji promoviraju umjetnu prehranu.

 

Između jedne četvrtine i jedne trećine djece čije su majke HIV pozitivne, zarazit će se virusom tijekom trudnoće, poroda ili dojenjem. Procjenjuje se da će se od 100 žena, četiri od sedmero djece zaraziti tijekom trudnoće ili poroda dok će se preostalo troje zaraziti preko majčinog mlijeka. Dijagram pokazuje relativno malen broj djece koja će se zaraziti dojenjem. Od stotine dojene djece, 97 će imati koristi od dojenja.

 

Prijenos HIV virusa s majke na dijete

Od 100 žena iz zajednice u kojoj ima 20% zaraženih HIV-om, među majkama je:

A. 80 majki koje nisu zaražene HIV-om,

B. 20 majki koje su HIV pozitivne, od kojih 13 neće zaraziti svoje dijete,

C. sedam majki prenijet će virus svojem djetetu, od toga će četiri zaraziti dijete tijekom trudnoće ili poroda,

D. od gornjih sedam, tri majke će svoje dijete zaraziti dojenjem.

 

Potrebno je odvagnuti rizike prijenosa virusa HIV-a dojenjem s majke na dijete i mogućnosti većeg rizika poroda mrtvorođenčeta i smrtnosti od bolesti koje uzrokuje nedojenje. UNICEF smatra da je u posljednjih 20 godina čak 1,7 milijuna djece zaraženo HIV-om putem dojenja, što je, bez sumnje, uznemirujuća brojka. No, moramo imati na umu nekakav odnos razmjera. Tijekom istog tog perioda, 30 milijuna djece umrlo je jer nisu bila dojena.

 

Isključivo dojenje smanjuje rizik

Prvo istraživanje koje je proučavalo utjecaj isključivog dojenja na poslijeporođajno (postnatalno) prenošenje HIV-a s majke na dijete objavljeno je u kolovozu 1999. godine. Istraživanje je pokazalo da među onim majkama koje su isključivo dojile svoje dojenče nije učestalije prenošenje virusa nego kod onih koje su svoju djecu hranile adaptiranim mlijekom. Povećana učestalost zaraze primijećena je kod one djece koja su hranjena kombinirano (tj. dojena su i hranjena adaptiranim mlijekom, vodom ili drugom hranom).

Kako se nadomjesci za majčino mlijeko stavljaju na raspolaganje majkama i djeci koja žive s HIV-om

Neregulirana opskrba besplatnom formulom (ili formulom sa sniženom cijenom) vodi povećanoj uporabi formule u djece koja bi mogla imati velike koristi od dojenja. Nakon dragovoljnog testiranja i savjetovanja, neke majke mogu odlučiti da ne žele dojiti. One trebaju podršku u svojoj odluci. Vlade zemalja koje odluče HIV pozitivnim majkama osigurati nadomjestak za majčino mlijeko trebaju to činiti na način da osiguraju:

  • da nadomjestak bude pristupačan,
  • da nadomjestak ne stvori ovisnost o poklonjenim zalihama ili onima sa sniženom cijenom,
  • da ne ugrozi dojenje većine dojenčadi,
  • da nema učinak promocije umjetne prehrane,
  • da osigura dojenčadi koja će se hraniti nadomjeskom dovoljne količine zaliha za vrijeme u kojem će im nadomjestak biti potreban (šest mjeseci).

 

Čarolija dojenja

Neke od onih kompanija koje pokušavaju reklamirati svoje proizvode kao rješenje za sprječavanje prijenosa HIV virusa su one koje su patentirale određene sastojke majčinog mlijeka, primjerice laktoferin, za koji se zna da ima antivirusna svojstva koja denaturiraju HIV. Moguće je da se on pojavi kao čarobni novi sastojak formule. Posljednjih su godina učinjena mnoga istraživanja bogatog sastava majčinog mlijeka. Primjerice, sada se zna da majčino mlijeko sadrži bjelančevine zvane lizosomi za koje se smatra da uništavaju virus HIV-a.

Isključivo dojenje je ključ rješenja jer se u prijašnjim istraživanjima koristila blaža definicija dojenja koja je podrazumijevala pretežnu prehranu majčinim mlijekom, ali je podrazumijevala i dodavanje nadomjestaka za majčino mlijeko, čajeva i vode koji su mogli biti zaraženi. U veljači 2001. godine objavljena je ponovljena studija koja je potvrdila da "u dobi od šest mjeseci, djeca koja su tri ili više mjeseci isključivo dojena nisu imala povećani rizik od infekcije HIV-om od one dojenčadi koja nisu nikad dojena". Isključivo dojena djeca su do dobi od 15 mjeseci još uvijek imala smanjeni rizik u sve tri grupe. Dodatna neovisna istraživanja mogu posebno naglasiti da isključivo dojenje pruža jednaku zaštitu kao i prehrana adaptiranim mlijekom, a možda i veću.

 

Članak preuzet iz "News Straits Times", Malezija, 17. travnja 2001.

O šestomjesečnom se Roathu Chamrouenu, napuštenom i HIV pozitivnom, brinu u Phnom Penh Prehrambenom centru, Kambođa. Fotografija je preuzeta iz Bangkok Posta, objavljenog 11. kolovoza 1999.

 

U međuvremenu, vlade i agencije koje se trude kontrolirati i liječiti HIV/AIDS, traže načine da onim majkama kojima je dijagnosticiran HIV i koje su odlučile da ne žele dojiti osiguraju pristupačnost alternativnoj prehrani. U mnogim je  zemljama to dovelo do toga da kompanije nude besplatne uzorke ili zalihe po sniženim cijenama. UNICEF je odbio takve ponude naglašavajući njihov reklamni učinak, vjerojatnost zloupotreba i "nametanje" umjetne prehrane dojenčadi majki koje su HIV negativne ili čiji je HIV status nepoznat. Također se ustraje na tome da kupljene formule za te pilot projekte imaju na svojoj etiketi ispisan generički naziv nadomjeska umjesto komercijalnom naziva.

 

Imunološke prednosti

Istraživanja koja se ograničavaju na rizik prijenosa HIV-a zanemaruju zaštitu koju dojenje pruža, pogotovo ako je ono isključivo. AIDS napada imunološki sistem organizma i uslijed njega su infekcije najveći uzrok smrti budući da žrtve imaju malo ili nimalo prirodnog imuniteta da bi se protiv tih infekcija borile. Dojenje pruža jak imunitet protiv mnogih takvih infekcija. Ne bi li trebalo odvagnuti može li izlaganje djeteta većem riziku od infekcija uskraćujući mu dojenje prevagnuti nad rizikom prijenosa HIV-a dojenjem?

Sad kad znamo da su "umjetno" hranjena djeca i isključivo dojena djeca izložena jednakom riziku infekcije HIV-om, možda je vrijeme da se istraži i potpuni potencijalni zdravstveni učinak na dijete. Kulturne, emotivne i socijalno-ekonomske prilike u većini regija pogođenih HIV-om, u dodatku sa zdravstvenim znanjem današnjeg dana mogle bi prevagnuti u korist kampanje da sve majke isključivo doje.

 

Implementacija Međunarodnog pravilnika

Međunarodni je pravilnik potrebniji nego ikada u područjima s povećanim brojem osoba zaraženih HIV-om. On pomaže majkama da dobiju objektivne informacije koje su im potrebne kako bi donijele odluke o prehrani svoje dojenčadi i štiti sve majke i zdravstvene djelatnike od komercijalnih pritisaka i promocije umjetne prehrane. Zdravstveni radnici nalaze se na ključnoj poziciji što se tiče savjetovanja majki u donošenju za njih najpovoljnijih odluka; sve bi žene trebale imati podršku u svojim odlukama o izabranom načinu prehrane djeteta.

 

Potkopavanje dojenja

Već su daleke 1989. godine neki proizvođači nadomjestaka za majčino mlijeko počeli potkopavati dojenje svojim pretpostavkama da majke koje su HIV pozitivne ne bi trebale dojiti. Primjerice, predstavnici Nestlea su 1989. školskoj djeci u Ujedinjenom kraljevstvu govorili kako do 50% afričkih žena ne bi smjele dojiti jer su zaražene HIV-om. Kasnije je Udruženje proizvođača dojenačke hrane (Association of Infant Food Manufacturers – IFM) prijavljeno jer je određenim članovima Svjetske zdravstvene skupštine davalo informacije koje su implicirale da majke ne mogu dojiti ukoliko su HIV pozitivne. To se događalo unatoč obećanju koje je Udruženje dalo da se neće koristiti krizom koju je uzrokovala pandemija zaraze HIV-om. U posjeti bolnici u Botsvani, promatrači poštivanja Međunarodnog pravilnika su s nemalim iznenađenjem kraj kreveta gotovo svake rodilje našli nadomjeske jednog istog proizvođača.

Međunarodni pravilnik ni na koji način ne umanjuje pristupačnost ponude ni kupovine nadomjestaka za majčino mlijeko za slučajeve kad je to potrebno. Pravilnik priznaje legitimnu potrebu za tim proizvodima kad su neophodni i traži načine da se isti upotrebljavaju pravilno i da ne ugrožavaju odluke većine majki za čiju dojenčad dojenje predstavlja najbolji mogući prehrambeni izbor. Međunarodni pravilnik i naknadne rezolucije Svjetske zdravstvene skupštine čine to na način da:

  • zabranjuju reklamiranje i poklanjanje primjeraka nadomjestaka za majčino mlijeko
  • zabranjuju doniranje besplatnih zaliha ili zaliha po sniženim cijenama
  • uređuju opskrbu formulom kako bi spriječili davanje formule bebama koje bi inače imale koristi od dojenja
  • štite djecu koja se hrane adaptiranim mlijekom osiguravajući da etikete na proizvodima koje koriste imaju sva potrebna upozorenja potrebna za ispravno pripravljanje i korištenje
  • osiguravaju da se odabir proizvoda temelji na neovisnom zdravstvenu savjetu, a ne na komercijalnom utjecaju.

 

Ograničenje ispitivanja…

Nemoguće je testom za HIV antitijela – najuobičajenijom vrstom testa koji postoji – utvrditi je li dijete čija je majka HIV pozitivna zbilja zaraženo virusom HIV-a dok ono ne navrši 15-18 mjeseci starosti. Prije te dobi dijete još uvijek u organizmu ima majčina antitijela uključujući i ona na HIV.

 

Prevela: Jasna T.
Objavljeno: 1. prosinca 2004.