Pismo za Jutarnji list

12-10-2011

 

 

 

 

 

 

Poštovani,

kao udruga čiji je osnovni cilj edukacija, a jedna od glavnih djelatnosti promidžba dojenja, moramo reagirati na članak «Vodič za hranjenje na bočicu» u sklopu podliska “REVIJA” iz Jutarnjega lista od 5. prosinca 2002.

Iako nam je bila jasna Vaša namjera da pomognete majkama koje su odlučile hraniti svoje dijete na bočicu, bojimo se da ste nehotice neku mladu mamu pokolebali u namjeri da doji. U prilogu je, naime, mnogo nepotpunih i netočnih informacija i tako se dobiva dojam kao da je naručen od proizvođača ili distributera zamjenskoga mlijeka. Tim više što se tu našla i reklama za HIPP3, koji je svojim vanjskim izgledom gotovo identičan HIPP-u 1 i 2 koji se prema zakonima Republike Hrvatske ne smiju reklamirati. Nadalje, smatramo da ste i prilogom koji promiče hranjenje na bočicu i reklamom za HIPP3 prekršili međunarodni Pravilnik o načinu marketinga i prodaje nadomjestaka za majčino mlijeko. Tim se Pravilnikom, koji je i naša zemlja poduprla svojim glasom u UN-u, definira što je i kada dopušteno reklamirati, a sve zato da bi dijete imalo pravo na primjerenu prehranu i kako bi se poticala prirodna prehrana – dojenje.

Smatramo da je u prilogu nedovoljno istaknuto dojenje kao nezamjenjiva spona između mame i bebe te učinak koji dojenje i majčino mlijeko imaju na zdravlje i prevenciju bolesti i dojenčeta i majke. UNICEF, naime, smatra da bi se promjenom negativnog trenda u dojenju spasilo više od 1,5 milijun života na godinu. Istodobno, niste istaknuli negativnosti uvođenja zamjenskoga mlijeka. Ono ne sadrži žive stanice, enzime i antitijela kojih ima u majčinom mlijeku. Nedostatak zamjenskoga mlijeka je i njegova cijena. Mnoge mlade obitelji prekasno shvate da će na prehranu dojenčeta morati izdvajati 600-800 kuna na mjesec, što u konačnici može izazvati ili pothranjenost djeteta, jer majke počinju u bočicu stavljati manje praha od propisanog kako bi im pakiranje duže trajalo, ili pothranjenost ostatka obitelji jer ne ostaje dovoljno novca za njih.

Proizvodnja zamjenskoga mlijeka je posao težak 8 milijardi dolara na godinu. Majkama koje imaju prvoklasan proizvod, i to besplatan, prodaje se skupa drugorazredna roba. Naime, iako medicinski samo 2-5 % majki doista ne može dojiti, u Hrvatskoj s navršenih tri mjeseca djetetova života doji samo 40%  žena. Razlozi tako niske stope dojenja su nedovoljna potpora okoline i netočne informacije. Upravo zbog toga mislimo da mediji imaju veliku mogućnost pomoći djeci i majkama i postati izvor ispravnih infomacija o dojenju.

Zbog svega navedenog, a u svrhu edukacije, imamo potrebu istaknuti neke neispravnosti u tekstu:

«Do godine dana djeca se ne smiju hraniti kravljim mlijekom jer je ono premasno.»

Kravlje mlijeko ima više bjelančevina i minerala a manje ugljikohidrata i masti i zato se dojenčad ne smije hraniti kravljim mlijekom.

«Uvijek ćete točno znati koliko je adaptiranog mlijeka vaše novorođenče pojelo, a i drugi članovi obitelji moći će se uključiti u hranjenje.»

Čanovi obitelji mogu se na razne načine uključiti u brigu o bebi (kupanje, šetnje, igranje, maženje, nošenje) te to ne smije biti razlog nedojenju. Također je potpuno nevažno koliko je dijete pojelo u kojem obroku dokle god izgleda sito i zadovoljno. Takve mjere mogu samo zbuniti majku jer dijete u svakom obroku ne pojede istu količinu mlijeka.

«Kombinirano hranjenje može biti vrlo prikladan i praktičan način hranjenja.»

Ne znamo što podrazumijevate pod prikladnim, ali praktično sigurno nije -  počevši od sterilizacije ili iskuhavanja duda i bočica, kuhanja vode, pripreme mlijeka, pa do već spomenute financijske strane, koja nije zanemariva.

«Nemojte se brinuti da se vaše dijete neće htjeti odreći bradavice i prijeći na dudu, no što prije počnete s kombinacijom, to će se i ono brže prilagoditi «

Nažalost, za zabrinutost i te kako ima osnova. Naime hranjenje na flašicu kod djece često izaziva tzv. «konfuziju bradavice», tj. dijete počinje miješati načine hranjenja. Dijete na dojci doji, a na flašici siše, i zbog toga često nakon bočice ne želi dojiti.

Na kraju članka čak pozivate mame da se malo odmore i oporave «od nedostatka mlijeka ili bolnih i upaljenih bradavica» .

Ovo je krivo jer se odluka o prestanku, izdajanju i bočici preporučuje samo u slučaju jakih oštećenja i krvarenja, a manjak mlijeka nikako se ne može riješiti odmaranjem od dojenja, nego češćim stavljanjem djeteta na dojku čime se povećava proizvodnja mlijeka. Odluka o «odmoru» gotovo se uvijek svodi na “put bez povratka” koji vodi prestanku dojenja.

Molimo Vas, pozivajući se na članak 39. Zakona o javnom informiranju, da ovaj tekst objavite u cijelosti.

Također Vam želimo ponuditi suradnju u mogućoj seriji članaka o dojenju kako bi majke dobile ispravnu informaciju.

S poštovanjem

RODA – Roditelji u Akciji