Novi standardi dječjeg rasta Svjetske zdravstvene organizacije i način ishrane dojenčadi i male djece

12-10-2011

 

Kako su novi Standardi dječjeg rasta Svjetske zdravstvene organizacije povezani s načinom ishrane dojenčadi i male djece? 

Rast djeteta čvrsto je povezan s načinom na koji je dijete hranjeno. Nutritivne, imunološke dobrobiti dojenja i njegovo blagotvorno djelovanje na rast djeteta, odavno su dokazane pa je stoga dojeno dijete prirodno mjerilo za praćenje fiziološkog rasta. Svojstvo majčinog mlijeka da podrži ne samo zdrav rast već i kognitivni razvoj i dugotrajno zdravlje, pružili su neoboriv logički temelj novih standarda – dojenu djecu.

Za razliku od starih standarda korištenih za praćenje dojenčadi i djece, novi standardi temelje se na pretpostavci da je dojeno dijete mjera zdravog rasta vršnjaka. Do sada, postojeće preporuke dječjeg rasta temeljile su se na dojenoj djeci i/ili djeci hranjenoj dojenačkom formulom, ali ta varijabla nije kontrolirana u tim ranim istraživanjima.

Budući da su dojena djeca vitkija, oblik krivulje novih Standarda dječjeg rasta razlikuje se od ranijih vrijednosti, osobito tijekom prvih šest mjeseci života, kada je rast strelovit.

Dodatno, djeca odabrana za istraživanje, dohranjivana su nakon prvih šest mjeseci života sukladno smjernicama dohrane preporučenima prema Globalnoj strategiji ishrane dojenčadi i male djece, Svjetske zdravstvene organizacije.

Što je Globalna strategija ishrane dojenčadi i male djece Svjetske zdravstvene organizacije?

Ishrana dojenčadi i male djece temelj je skrbi o razvoju djeteta. Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF zajednički su 2002. godine razvili Globalnu strategiju ishrane dojenčadi i male djece, kao vodič u razvoju politika vezanih uz načine ishrane i stupanj uhranjenosti, rasta, zdravlja i time golo preživljavanje dojenčadi i djece.

Strategija ističe kako dojenje pruža idealnu hranu za zdrav rast i razvoj dojenčadi, neusporedivu s bilo kojim drugim načinom ishrane. Preporučuje isključivo dojenje djeteta do uvođenja dohrane i nadalje u periodu od šest do 18, čak i 24 mjeseca života, jer je to vrlo osjetljivo razdoblje života djeteta. To je razdoblje u kojem kod mnoge djece nastupa nepravilna prehrana. Stoga je prijeko potrebno uvoditi u dječju prehranu primjerene, prilagođene i zdrave dopunske namirnice kako bi se osigurao prikladan prijelaz s dojenja na potpunu obiteljsku prehranu.

Strategija se temelji na dokazima o presudnoj važnosti uhranjenosti u ranim mjesecima i godinama života, kao i primjerenim načinima prehrane u stjecanju optimalnog zdravlja. Izostanak dojenja može dovesti do stvaranja rizičnih faktora u stvaranju bolesti. Dugoročan utjecaj može uključivati loše rezultate u školi, smanjenu produktivnost, slabiji intelektualni i društveni razvoj ili kronične bolesti.

Nedovoljan rast djece uslijed slabe prehrane vodi do pothranjenosti djece u mnogim zemljama u razvoju koju, u kasnijem životu, slijedi neumjeren unos kalorija, npr. ugljikohidrata, masnoća, itd. što može rezultirati prekomjernom težinom i pretilošću. Nije neuobičajeno vidjeti pothranjeno dijete u istom domaćinstvu s prekomjerno teškom odraslom osobom. Ova pojava postaje poznata kao "dvostruki teret nepravilne prehrane" (vidi Pozadinu 4: "Krivulje rasta djece SZO i dvostruki teret nepravilne prehrane").

Kako će novi Standardi dječjeg rasta doprinijeti implementaciji Globalne strategije ishrane dojenčadi i male djece Svjetske zdravstvene organizacije?

Standardi su presudno novo mjerilo praćenja rasta dojenčadi i djece te procjene napora provedbe Globalne strategije. Kao takvi, predstavljaju sredstvo zauzimanja za zaštitu, promociju i podršku dojenju i primjerenu dohranu.

Potpuna provedba ciljeva Globalne strategije omogućit će stvaranje okruženja podrške dojenju. Novi Standardi dječjeg rasta pružaju sredstvo neophodno za mjerenje i evaluaciju rasta roditeljima, skrbnicima, zdravstvenim djelatnicima, krojačima pravila i zagovornicima, koje omogućava praćenje zdravog rasta  i osigurava pravovremeno uočavanje i liječenje, preporučuje i prati pozitivnu praksu ishrane.

Prevela: JasenaKR

Objavljeno: 6. svibnja 2006.

Izvor: http://www.who.int/nutrition/media_page/backgrounders_3_en.pdf