Novčane pomoći, naknade i olakšice na koje roditelji imaju pravo nakon rođenja djeteta - skraćeno

12-10-2011

Novčane pomoći, naknade i olakšice na koje roditelji imaju pravo nakon rođenja djeteta, a koje su navedene u ovom tekstu, već smo obrađivali u našim tekstovima u nešto širem opsegu od ovdje navedenog. Ovdje pročitajte o njima u skraćenom obliku:

 


a) porezne olakšice (uvećanje osnovnog osobnog odbitka za faktor olakšice za dijete)


Prema Zakonu o porezu na dohodak roditelji imaju pravo na uvećani osobni odbitak za svako novorođeno dijete: 0,5 osnovnoga osobnog odbitka za prvo dijete, 0,7 za drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto, 1,9 za peto, a za svako daljnje dijete, faktor osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava i to za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,0… više u odnosu prema faktoru osnovnoga osobnog odbitka za prethodno dijete. Uvećani osobni odbitak donosi smanjenu osnovicu poreza (i prireza) na dohodak, što rezultira većom isplaćenom neto plaćom. Ovu poreznu olakšicu roditelji mogu međusobno koristiti dogovorno: jedan roditelj može koristiti odbitak za jedno dijete, a drugi roditelj za drugo, ili jedan roditelj za oba. Ako iz bilo kojeg razloga niti jedan roditelj nije koristio poreznu olakšicu na dijete kroz godinu, predajom prijave poreza na dohodak (do 28. veljače svake godine za prethodnu kalendarsku godinu) moguće je naknadno priznati zbirno sve olakšice koje se mogu priznati za određeno dijete u godini za koju se prijava podnosi. Također, u konačnoj prijavi poreza na dohodak, roditelj može "prebaciti" poreznu olakšicu na drugog roditelja, ako je toj obitelji, promatrajući zbirno prihode oba roditelja, novi, korigirani obračun poreza na dohodak povoljniji. Uvjet za ovakav prijenos već korištene porezne olakšice je da oba roditelja na vrijeme predaju konačnu prijavu poreza na dohodak za proteklu kalendarsku godinu.


b) doplatak za djecu (iz sredstava HZMO-a)

Ako dohodak pojedinog kućanstva po članu kućanstva ne prelazi 50% proračunske osnovice, roditelji stječu pravo na doplatak za djecu. Proračunska osnovica za 2008. godinu iznosi 3.326,00 kn, te iz toga proizlazi da pravo na doplatak za djecu u 2008. godini stječe roditelj u čijem kućanstvu prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva, ostvaren u 2007. godini, ne prelazi 1.663,00 kn. Za dohodak po čl. kućanstva u iznosu do 543,14 kn, visina doplatka po djetetu iznosi 299,34 kn, za dohodak po čl.kućanstva od 543,15 kn do 1.119,53 kn visina doplatka iznosi 249,45 kn, a za dohodak po čl.kućanstva od 1.119,54 kn do 1.663,00 kn visina doplatka iznosi 199,56 kn


Za dijete bez oba roditelja ili za dijete čija su oba roditelja:
- nepoznata,
- nepoznatog prebivališta,
- potpuno nesposobni za samostalan život i rad, ili
- ako im je oduzeta poslovna sposobnost,
pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cenzusu, uvećava se za 25%.

Za dijete s jednim roditeljem ili za dijete čiji je jedan roditelj:
- nepoznat,
- nepoznatog prebivališta,
- potpuno nesposoban za samostalan život i rad, ili
- ako mu je oduzeta poslovna sposobnost,
pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cenzusu, uvećava se za 15%.

Za dijete s oštećenjem zdravlja, roditelju pripada doplatak za djecu u 25% većoj svoti od pripadajuće svote doplatka.

Za djecu s težim oštećenjem zdravlja, pravo na doplatak ostvaruje se bez obzira na visinu prihoda koje kućanstvo ostvaruje, a svota doplatka određuje se u visini od 831,50 kn.


c) rodiljne naknade 

- zaposleni roditelj ima pravo na rodiljni dopust do godine dana za prvo i drugo dijete, a do tri godine za blizance, treće i svako slijedeće dijete. Period rodiljnog dopusta do 42 dana nakon poroda rezerviran je isključivo za majku, a već od 43. dana nakon rođenja djeteta pa nadalje, zaposleni otac (obrtnik ili poljoprivrednik) može, uz majčinu suglasnost i uz njen povratak na posao, započeti s korištenjem rodiljnog dopusta. Ukoliko otac djeteta koristi pravo na rodiljni dopust u trajanju od najmanje tri mjeseca, rodiljni dopust produžuje se za dva mjeseca (prema tome, za prvo i drugo dijete do djetetove dobi od 14 mjeseci, za blizance ili više djece do 38 mjeseci). Rodiljne naknade za zaposlene roditelje izračunavaju se prema prosjeku njihovih primanja u periodu od šest mjeseci prije početka korištenja dopusta. Od 01. siječnja 2008. godine rodiljna naknada za prvih šest mjeseci (obvezni rodiljni dopust) je delimitirana i isplaćuje se u punom iznosu plaće, a za vrijeme drugih šest mjeseci najviša naknada iznosi 2.500,00 kn (dodatni rodiljni dopust). Naknada na rodiljnom dopustu iza prve godine djetetova života (za blizance, treće i za svako slijedeće dijete) iznosi 1.663,00 kn.

- nezaposlena majka koja ima hrvatsko državljanstvo, ima neprekidno prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva za priznanje prava na rodiljni dopust, zdravstveno je osigurana u Zavodu, vodi se u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje najmanje 12 mjeseci koji prethode porođaju djeteta za koje se ostvaruje odnosno pravo ili da se u roku od 90 dana nakon završenog redovitog školovanja, odnosno u roku od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, službe ili obavljanja samostalne djelatnosti prijavila u evidenciju nezaposlenih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, te da joj radni odnos ili služba nije prestala zbog toga što je otkazala ugovor o radu, odnosno službu, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu prouzročenog ponašanjem poslodavca, odnosno da joj radni odnos nije prestao pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa, odnosno službe, zatim majka na redovitom školovanju, nezaposlena majka korisnica mirovine odnosno invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, također ima pravo na rodiljni dopust u trajanju kao i za zaposlene roditelje, ali naknada za vrijeme cijelog rodiljnog dopusta iznosi 1.663,00 kn.


d) stanka za dojenje djeteta

Ukoliko majka započne s radom prije navršene godine dana života djeteta, odnosno prije isteka dodatnog rodiljnog dopusta, ima pravo u tijeku punog radnog vremena na stanku za dojenje djeteta.
Pravo na stanku za dojenje djeteta utvrđuje se dva puta dnevno u trajanju od po sat vremena i ubraja se u radno vrijeme. Osnovica za izračun iznosi 1.663,00 kn, ovisno o broju sati izostanaka (ako majka pravo na stanku koristi cijeli mjesec, u maksimalnom trajanju od dva sata dnevno, naknada za vrijeme stanke iznosit će 415,75 kn).


e) za nezaposlene roditelje - pravo na staž u tijeku prve godine djetetova života

Nezaposleni roditelj, bez obzira prima li rodiljnu naknadu ili ne, ima pravo na priznavanje staža u prvoj godini djetetova života. Ako su oba roditelja nezaposlena, dogovorno će odrediti koji će roditelj koristiti ovo pravo.

Potrebni dokumenti su:

· izvadak iz matične knjige rođenih za dijete,
· domovnica za dijete,
· potvrda o prebivalištu i roditelja i djeteta (iz MUP-a),
· ako su oba roditelja nezaposlena, tada je potrebno dati izjavu o dogovoru koji će roditelj koristiti ovo pravo na staž, u protivnom izjava nije potrebna,
· radnu knjižicu roditelja koji će koristiti pravo na staž,
· kopija osobne iskaznice roditelja koji ce koristiti pravo na staž,
· tiskanica M-1P (kupi se u knjižari ili papirnici).


f) naknada za opremu novorođenog djeteta (iz sredstava HZZO-a)


Visina jednokratne naknade za pomoć pri opremanju novorođenog djeteta iznosi 2.328,20 kn. Ova naknada ne ovisi o imovinskom cenzusu, već pripada svim zdravstveno osiguranim majkama. Ukoliko je majka nezaposlena, a zdravstveno osigurana preko oca djeteta, tada se prilaže osobna i zdravstvena iskaznica oca, kao nositelja osiguranja, te navedeno pravo ostvaruje otac. Naknada se ostvaruje podnošenjem zahtjeva, kojem se prilaže:
- djetetov izvod iz matice rođenih,
- svoju osobnu i zdravstvenu iskaznicu (preslike).


g) naknade za pomoć obiteljima koje se isplaćuju iz sredstava gradova/općina

Pojedine općine/gradovi donijeli su odluke u kojima obiteljima koje žive na njihovom području isplaćuju određene naknade, bilo u obliku dodatka za djecu ili u obliku naknade za novorođenu djecu. Određene lokalne zajednice ove naknade isplaćuju višekratno, a neke u jednom, ukupnom iznosu. Roditelji se trebaju interesirati u upravi općine/grada kojem pripadaju isplaćuju li se ovakve naknade i pod kojim uvjetima.

 

h) rad u skraćenom radnom vremenu

Nakon proteka obveznog rodiljnog dopusta (prvih šest mjeseci djetetova života), majka ima pravo raditi u skraćenom radnom vremenu do navršene jedne godine djetetova života, odnosno za blizance, treće i svako sljedeće dijete, može raditi polovicu radnoga vremena do navršene treće godine djetetova života. Ovo pravo može koristiti i djetetov otac, ako majka za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.

i) mirovanje radnoga odnosa do tri godine djetetova života (neplaćeni dopust)


Nakon što je istekao rodiljni dopust, jedan od roditelja prvog ili drugog djeteta u obitelji ima pravo ne raditi dok dijete ne navrši tri godine života. Za to vrijeme, prava i obveze iz radnog odnosa miruju. Za vrijeme ovog dopusta, za razliku od trogodišnjeg dopusta za blizance, treće i svako slijedeće dijete, roditelj ne prima nikakvu novčanu naknadu.

 

Pripremila: Ivana Š.
Objavljeno: 22.07.2006.g.
Ažurirano: 27.05.2008.g.