12-10-2011
III. TEMELJNA NAČELA NACIONALNE POPULACIJSKE POLITIKE
1. Poštivanje temeljnih ljudskih prava, dragovoljnost, slobodno i odgovorno roditeljstvo, ravnopravnost spolova
Temeljna ljudska prava civilizacijsko su dostignuće modernih demokratskih društava kojima pripada i Republika Hrvatska. Ni jedan zakon, ni jedna rezolucija ili politička odluka ne smije ugroziti dosegnutu razinu temeljnih ljudskih prava.
Nacionalna populacijska politika u općem, a poglavito u provedbenom segmentu, uvažava sva načela ljudskih prava. Poštivanje integriteta života i dostojanstva svake osobe ugrađeno je u Nacionalnu populacijsku politiku sukladno Ustavu Republike Hrvatske15 i preporukama iz Opće deklaracije o ljudskim pravima16.
Nacionalnom populacijskom politikom potiče se želja za rađanjem željenog potomstva, uvažavajući dragovoljnost kao temeljno načelo, koje je ugrađeno u sve predložene mjere usmjerene prema stvaranju okruženja naklonjena obitelji.
Slobodno i odgovorno roditeljstvo polazište je uspješnosti ostvarenja ciljeva Nacionalne populacijske politike, osobito u dijelu koji se odnosi na rađanje željenog potomstva. Puni učinak moguće je ostvariti samo suradnjom roditelja, obitelji, poslodavaca, lokalne zajednice, društvenih i državnih institucija uz primjerenu potporu države koja svojim djelovanjem može stvarati optimalne pretpostavke za provedbu pojedinih mjera populacijske politike.
Ravnopravnost spolova temeljno je ljudsko načelo u stvaranju potomstva. Nacionalnom populacijskom politikom u cijelosti je uvažena ova premisa i čini njenu temeljnu vrijednost.
2. Pozitivno ozračje prema obitelji, braku i djeci
Pozitivan stav prema obitelji, braku i djeci duboko je ugrađen u kulturu hrvatskog stanovništva. Potvrđuju to i provedena, međusobno neovisna, istraživanja domaćih stručnjaka iz 1999. i 2003. godine17. Slični rezultati zabilježeni su u obavljenom opsežnom istraživanju Vijeća Europe iz 2005. godine18, provedenom na području cijele Europe. Prema »Europskom istraživanju vrednota«, 1999., obitelj se u Republici Hrvatskoj smatra općim, zajedničkim dobrom i gotovo svi ispitani građani (98,2%) izjavili su da je »obitelj u njihovom životu veoma važna i važna«. Slični rezultati zabilježeni su i u nekoliko drugih europskih država, primjerice u Italiji (98,9%), Irskoj (98,6%) i Poljskoj (99,6%).19 Da je obitelj u Republici Hrvatskoj središte interesa znatne većine građana, govori podatak da je više od 90% djece rođeno u braku, za razliku od, primjerice, susjedne Slovenije, u kojoj je 1970. godine rođeno oko 9% djece izvan braka, a 1995. godine oko 30%.20 Prema »Europskom istraživanju vrednota« 87,3% hrvatskih građana smatra da brak nije, a 7,9% smatra da jest zastarjela institucija21, pri čemu 97% ispitanih žena brak ne smatra zastarjelom institucijom22. Slični rezultati istraživanja zabilježeni su u Irskoj (10% građana smatra brak zastarjelim), u Norveškoj (10%), u SAD-u (8%), a nešto više u Kanadi (13%). Za razliku od navedenih zemalja, prema podacima sličnog istraživanja iz 1990. godine, u Francuskoj je 29%, u Belgiji 23%, u Portugalu 23% anketiranih izjavilo da brak smatraju zastarjelom institucijom. Europski prosjek slaganja s ovom tvrdnjom je 19,9%.23
Djeca se u Republici Hrvatskoj smatraju najvećom društvenom vrijednosti i bitnom za uspješan brak. Pokazala su to i dva odvojena istraživanja po kojima je 96,6%,24 odnosno 91,1%25 hrvatskih građana dalo potvrdan odgovor na to pitanje26. Međutim, u Republici Hrvatskoj se, prema istraživanjima, pokazao velik raskorak između željenoga i ostvarenoga broja rođene djece. Prema ovim istraživanjima, na području Republike Hrvatske prosječno željeni broj djece po ispitanici iznosio je 2,7, a stvarno rođenih bilo je 1,28, što ukazuje na nesklad između želja i objektivnih mogućnosti, iz čega proizlazi da hrvatske žene žele imati više djece nego što ih stvarno imaju27. Do sličnih rezultata došlo se i drugim, neovisnim istraživanjem28, koje je utvrdilo da je poželjni broj djece po ispitanici u prosjeku 2,6, a da broj stvarno rođene djece u prosjeku iznosi 1,6. Važno je naglasiti da, prema novijem istraživanju, 89,2% hrvatskih građana smatra da bi poticajna politika bila opće dobro za Hrvatsku.29 Stoga, Nacionalna populacijska politika, uvažavajući istraživanjima potvrđene duboko ukorijenjene stavove hrvatskog društva o obitelji i potomstvu, posebnu pozornost poklanja roditeljstvu, trudnicama i djeci.
Uvažavajući načela kojima se afirmiraju obiteljske vrijednosti, Nacionalnom populacijskom politikom osobito se:
– promiče obitelj kao jedinstveni i nezamjenjiv fizički, socijalni, emocionalni, duhovni i gospodarski potencijal društva,
– promiče nova svijest o obiteljskim potrebama i izazovima,
– promiče potreba sagledavanja obitelji i djece kao jamstva društvenog razvoja i opstanka,
– promiče nov odnos između obitelji, države, lokalne zajednice i gospodarstva,
– potiče zajedničko djelovanje obitelji, formalnih i neformalnih institucija društva,
– potiče društvo na zaštitu i osnaživanje uloge obitelji,
– osnažuje javna svijest o obitelji kao središtu društva, njezinim potrebama i izazovima kojima je izložena u tranziciji,
– osnažuje i usmjerava intervencije društva u pravcu stvaranja okružja naklonjena obitelji i djeci,
– potiče razvoj institucionalnih i izvaninstitucionalnih usluga namijenjenih obitelji i djeci te
– potiče i ohrabruje obitelj u izgradnji vlastitih resursa u pravcu svladavanja svakodnevnih izazova.
IV. PODRUČJA DJELOVANJA, AKTIVNOSTI I PLAN PROVOĐENJA AKTIVNOSTI
A. ODRŽIVI GOSPODARSKI RAZVOJ, TEMELJNE I RAZVOJNE PRETPOSTAVKE
a) Analiza stanja
Obilježba neravnomjerna razmještaja stanovništva pokazuju da ova pojava predstavlja, s jedne strane, posljedicu, a s druge strane značajan čimbenik društveno-gospodarskog razvitka Republike Hrvatske. U slabo napučenim, izrazito depopulacijskim prostorima, ostaje malobrojno stanovništvo pogoršane biološke i obrazovne strukture, pa to postaje ograničavajućim čimbenikom daljnjeg razvoja. Slijedom čvrste kauzalnosti općih razvojnih i demografskih procesa dolazi do umnažanja negativnih posljedica, a time se umanjuju izgledi za oživljavanje slabije razvijenih područja te dovodi u pitanje opća ravnoteža i stabilni razvoj Republike Hrvatske.
U sklopu provođenja poželjnoga održivoga gospodarskog i demografskog razvoja nužno je, kratkoročno i dugoročno, planirati migracijske tokove. U planiranju poželjnih migracijskih tokova mogu se razlikovati mjere koje se odnose na poduzeća (pripadaju u posredne mjere) od onih koje se odnose na pojedince (odnosno obitelji). Slijedom navedenog, promjena geografske distribucije radnih mjesta, posebice novih djelatnosti, može biti najdjelotvorniji put mijenjanja migracijskog obrasca.
Pretpostavke za djelotvoran i ravnomjeran gospodarski razvoj temelje se na općem društveno-gospodarskom napretku, rastu društvenog i osobnog standarda, daljnjoj demokratizaciji društva te socijalnoj i pravnoj sigurnosti svih građana. Tu pripada i razvoj prometne mreže koja omogućuje laku dostupnost iz periferije do većih urbanih središta, kao i razvoj druge komunalne infrastrukture. U nekim područjima Republike Hrvatske, osobito u ruralnim područjima i područjima uz granicu sa zemljama bivše Jugoslavije, slabo ili nedovoljno razvijena prometna infrastruktura ograničava pristup stanovništva javnim uslugama kao što su zdravstvo, obrazovanje i administracija, te jednako tako i tržištu rada. Stanovnici mnogih otoka također imaju ograničen pristup javnim uslugama i tržištu rada, posebice u zimskom razdoblju kada je prometna povezanost s kopnom rjeđa. Isto tako, u ruralnim i otočnim područjima značajan je problem i neprilagođenost javnog transporta i prometnica osobama s invaliditetom, odnosno osobama s vidnim i slušnim oštećenjima.
Razloge za iseljavanje stanovništva iz ruralnih, otočnih i brdsko-planinskih područja možemo naći i u činjenici da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nemaju izrađen odgovarajući sustav mjera i aktivnosti razvoja gospodarstva i javnih usluga.
Kako ova problematika ulazi u područje gospodarstva, fiskalnog i socijalnog zakonodavstva, očekuje se da zakonodavna vlast kroz odgovarajuće propise i institucije potakne lokalnu vlast na primjenu implicitnih i eksplicitnih mjera populacijske politike.
b) Ciljevi
– stvoriti pretpostavke za rješavanje stambene problematike, posebice mladih i obitelji s djecom,
– smanjiti trend iseljavanja stanovništva vitalne dobi,
– osigurati uključivanje građana s otežanim čimbenikom zapošljivosti u svijet rada,
– osigurati cjeloživotno obrazovanje dugotrajno nezaposlenih osoba,
– podići konkurentnost roditelja s otežanim čimbenikom zapošljivosti na tržištu rada,
– osigurati uvjete za povoljno kreditiranje maloga obiteljskog poduzetništva,
– utvrditi prioritete za dodjelu poljoprivrednih zemljišta obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima,
– smanjiti neuravnoteženost u razvoju pojedinih područja i osigurati dostupnost obrazovanja,
– osigurati kvalitetnu prometnu povezanost potencijalnih središnjih naselja.
c) Mjere
1. Poticati razvoj potencijalnih središnjih naselja i usmjeravati trend nutarnjih migracija
Nositelji: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
Rok provedbe:
Aktivnost 1. i 2. – 2008. godine
Aktivnost 3. – kontinuirano
Aktivnost 4. – 2009./2010. godine
Aktivnosti:
1. izraditi analizu i utvrditi potencijalna središnja naselja
2. izraditi analizu kretanja stanovništva na području potencijalnih središnjih naselja
3. osnaživati postojeću infrastrukturu na području središnjih naselja
4. izraditi specifičan plan i program razvoja potencijalnih središnjih naselja
Indikatori provedbe:
1. izrađena analiza i utvrđena potencijalna središnja naselja
2. izrađena analiza kretanja stanovništva na području središnjih naselja
3. osnažena postojeća infrastruktura na području središnjih naselja
4. izrađen specifičan plan i program razvoja potencijalnih središnjih naselja
5. povećan broj stanovništva na području središnjih naselja
Financijska sredstva: iz sredstava državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
2. Osigurati dostupnost obrazovanja svima
Nositelji: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
Rok provedbe:
Aktivnost 1. – 2007./2008. godine
Aktivnost 2. – 2009. godine
Aktivnosti:
1. utvrditi obrazovnu strukturu i potrebe za osnivanjem stručnih studija na područjima potencijalnih središnjih naselja (osnivati veleučilišta)
2. izraditi smjernice za sustav stipendiranja i širu dostupnost stručnim studijima
Indikatori provedbe:
1. utvrđena obrazovna struktura i potrebe za osnivanjem stručnih studija na područjima potencijalnih središnjih naselja
2. izrađene smjernice za sustav stipendiranja i osigurana šira dostupnost stručnim studijima
3. povećan broj novoosnovanih veleučilišta
Financijska sredstva: iz sredstava državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
3. Poticati i subvencionirati osnivanje proizvodnih i uslužnih trgovačkih društava, obiteljskih gospodarstava i drugih oblika zapošljavanja radnog i fertilnog stanovništva na prostorima izloženim iseljavanju, ubrzanom starenju i rijetko naseljenim prostorima Republike Hrvatske
Nositelji: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
Rok provedbe:
Aktivnost 1. i 5. – 2007. godine
Aktivnost 2., 3. i 4. – 2008. godine
Aktivnosti:
1. izraditi analizu gospodarskog stanja i iseljavanja stanovništva
2. donijeti plan i program gospodarske i populacijske revitalizacije raseljenih područja
3. utvrditi potrebe za specifičnim djelatnostima
4. donijeti propis o sustavu financijskih i poreznih mjera kojima se potiče osnivanje proizvodnih i uslužnih trgovačkih društava, obiteljskog gospodarstva i drugih oblika zapošljavanja
5. utvrditi financijski plan subvencija za razdoblje od 2007. do 2012. godine
Indikatori provedbe:
1. izrađena analiza gospodarskog stanja i iseljavanja stanovništva
2. donesen plan i program gospodarske i populacijske revitalizacije raseljenih područja
3. utvrđene potrebe za specifičnim djelatnostima
4. donesen i usvojen propis o sustavu financijskih i poreznih mjera kojima se potiče osnivanje proizvodnih i uslužnih trgovačkih društava, obiteljskog gospodarstva i drugih oblika zapošljavanja
5. utvrđen financijski plan subvencija za razdoblje od 2007. do 2012. godine
Financijska sredstva: iz sredstava državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
4. Usmjeravati buduće useljeničke tokove u slabije razvijena i depopulacijska područja
Nositelji: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo financija, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
Rok provedbe:
Aktivnost 1. – 2008. godine
Aktivnost 2. – kontinuirano
Aktivnost 3. – 2009./2010. godine
Aktivnosti:
1. izraditi analizu stanja (doseljeništva)
2. osnažiti regionalnu suradnju i poticati infrastrukturni razvoj
3. izraditi plan poticanja useljavanja u slabije razvijena i depopulacijska područja
Indikatori provedbe:
1. izrađena analiza s utvrđenim potrebama
2. izrađen plan poticanja useljavanja u slabije razvijena i depopulacijska područja
3. povećan broj useljenih u slabije razvijena i depopulacijska područja
Financijska sredstva: iz sredstava državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5. Omogućiti kvalitetnu prometnu povezanost potencijalnih središnjih naselja, gradskih i prigradskih prostora, otoka s kopnom i brdsko-planinskih područja
Nositelji: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo financija, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
Rok provedbe:
Aktivnost 1. i 2. – 2008. godine
Aktivnost 3. – 2009. godine
Aktivnost 4. – 2012. godine
Aktivnosti:
1. izraditi analizu cestovne infrastrukture i prometne povezanosti
2. izraditi studiju isplativosti za planirane cestovne pravce
3. izraditi plan cestovne mreže za potencijalna središnja naselja, gradske i prigradske prostore, otoke i kopna, brdsko-planinska područja
4. izraditi analizu učinkovitosti mjere
Indikatori provedbe:
1. izrađena analiza cestovne infrastrukture i prometne povezanosti
2. izrađena studija isplativosti za planirane cestovne pravce
3. izrađen plan cestovne mreže za potencijalna središnja naselja, gradske i prigradske 4. prostore, otoke i kopna, brdsko-planinska područja
4. izrađena analiza učinkovitosti mjere i bolja prometna povezanost potencijalnih središnjih naselja, gradskih i prigradskih prostora, otoka s kopnom i brdsko-planinskih područja
Financijska sredstva: iz sredstava državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
6. Osigurati koncesije državnih poljoprivrednih zemljišta za obiteljska poljoprivredna gospodarstva
Nositelji: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo financija, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
Rok provedbe:
Aktivnost 1. i 2. – 2007./2008. godine
Aktivnost 3. – 2009. godine
Aktivnosti:
1. izraditi analizu stanja i potreba postojećih obiteljskih gospodarstava
2. provesti istraživanje potreba potencijalnih obiteljskih gospodarstava
3. izraditi izmjenu zakonskih propisa vezano uz određivanje prioriteta kod koncesija
Indikatori provedbe:
1. izrađena analiza stanja i potreba postojećih obiteljskih gospodarstava
2. provedeno istraživanje potreba potencijalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
3. izrađene i usvojene Izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o koncesiji
Financijska sredstva: iz sredstava državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
7. Poticati zapošljavanje mladih nezaposlenih roditelja, roditelja koji samostalno skrbe o djeci i roditelja djece s posebnim potrebama
Nositelji: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatski zavod za zapošljavanje, udruge sindikata, Hrvatska udruga poslodavaca, organizacije civilnog društva
Rok provedbe:
Aktivnost 1.i 2. – 2007./2008. godine
Aktivnost 3. – kontinuirano
Aktivnosti:
1. izraditi reviziju politike zapošljavanja koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje
2. izraditi plan i program poticajnih mjera zapošljavanja mladih i nezaposlenih roditelja,
3. roditelja koji samostalno skrbe o djeci i roditelja djece s posebnim potrebama
4. evaluirati učinke aktivne politike zapošljavanja
Indikatori provedbe:
1. izrađena revizija politike zapošljavanja koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje
2. donesen plan i program poticajnih mjera zapošljavanja mladih i nezaposlenih roditelja, roditelja koji samostalno skrbe o djeci i roditelja djece s posebnim potrebama
3. izvršena evaluacija učinaka aktivne politike zapošljavanja i povećan broj novozaposlenih mladih i nezaposlenih roditelja, roditelja koji samostalno skrbe o djeci i roditelja djece s posebnim potrebama
Financijska sredstva: iz sredstava državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
8. Poticati i sufinancirati cjeloživotno obrazovanje i zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih građana, osobito roditelja s otežanim čimbenikom zapošljivosti, roditelja koji samostalno skrbe o malodobnoj djeci i nezaposlenih roditelja većeg broja djece
Nositelji: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatska udruga poslodavaca
Rok provedbe:
Aktivnost 1., 2. i 3. – 2007.
Povratak na I. dio
