12-10-2011
Naknada za godišnji poslodavcu povoljnija kao regres, radniku kao povećana plaća
U Hrvatskoj je uobičajeno da se regres određuje u jednakoj svoti po radniku bez obzira na plaću, duljinu godišnjeg odmora i drugo
Neoporezivo je najviše 2.500 kn regresa po radniku, ali je time iskorišteno pravo na neoporezivu nagradu po radniku za cijelu godinu
Godišnji odmor nije samo jedno od prava radnika iz radnog odnosa, već pravni institut koji ima i socijalna, zdravstvena, kulturna, psihološka i ekonomska obilježja. Oslobađanje radnika od obveze rada s pravom na naknadu plaće na teret poslodavca u funkciji je obnove radnikovih psihofizičkih sposobnosti i zaštite njegova zdravlja.
Istovremeno, korištenje godišnjeg odmora izravno je povezano s produktivnošću rada, izdacima za zdravstvo, dužinom radnog vijeka i ukupnim socijalnim izdacima države. U novije vrijeme sve se više vodi računa o tome da regulativa prava na godišnji odmor izravno utječe na funkcioniranje gospodarskih sektora povezanih s turizmom.
Prema Zakonu o radu, svaki radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor. Poslodavac je obvezan omogućiti korištenje godišnjeg odmora, a radnik je dužan koristiti godišnji odmor. Pravo na godišnji odmor pod istim uvjetima imaju radnici zaposleni na neodređeno, kao i radnici zaposleni na određeno vrijeme. Također, izjednačeno je pravo na godišnji odmor radnika koji rade s punim radnim vremenom i radnika koji rade skraćeno ili nepuno radno vrijeme.
Tko je obavezan isplatiti regres
Od šest granskih kolektivnih ugovora s proširenom primjenom - trgovina, graditeljstvo, ugostiteljstvo, putničke agencije, drvna industrija i obrtništvo - obveza isplate regresa za godišnji odmor propisana je za poslodavce u djelatnosti
• graditeljstva
• drvnoj industriji
• putničkih agencija
• u državnim i javnim službama (1.000 kn po službeniku)
Njihova se prava razlikuju samo u odnosu na novčane primitke vezane uz korištenje godišnjeg odmora (naknada plaće, možda i regres za godišnji odmor). Ostvarivanje prava radnika na godišnji odmor poslodavcu uzrokuje dvije vrste troškova: izravne, koji se odnose na obvezu isplate naknade plaće za razdoblje korištenja godišnjeg odmora, a možda i regresa koji je namijenjen podmirivanju povećanih troškova radnika povezanih s odlaskom na odmor, i neizravne, koji nastaju kao posljedica činjenice da radnik u tom razdoblju ne radi, pa je ovisno o prirodi procesa rada, poslodavac primoran osigurati zamjenu, što mu povećava troškove rada. S obzirom da je pravo na godišnji odmor propisano kao pravo i obveza i radnika i poslodavca, poslodavac mora u kalkulaciji troškova poslovanja računati na te izdatke.
Regres nije obveza poslodavca
Regres za godišnji odmor namijenjen je podmirivanju troškova odmora i razonode koji radniku nastaju kao povećani troškovi u razdoblju korištenja godišnjeg odmora. I naziv toga novčanog primitka radnika ukazuje na njegovu svrhu, jer regres znači odštetu, naknadu. Nemaju svi poslodavci obvezu svojim radnicima isplatiti regres za godišnji odmor, jer Zakon o radu kao opći propis radnog prava ne propisuje to kao pravo svih radnika. Poslodavac ima obvezu isplatiti radniku regres samo ako je takva obveza utanačena kolektivnim ugovorom koji ga obvezuje, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Od šest granskih kolektivnih ugovora s proširenom primjenom (trgovina, graditeljstvo, ugostiteljstvo, putničke agencije, drvna industrija i obrtništvo), obveza isplate regresa za godišnji odmor propisana je za poslodavce koji posluju u djelatnosti graditeljstva, drvnoj industriji i u djelatnosti putničkih agencija.
Poslodavci pravne osobe i poslodavci fizičke osobe koji posluju u te tri djelatnosti obvezni su svojim radnicima isplatiti regres za godišnji odmor, jer prošireni kolektivni ugovori djeluju poput zakona i obvezuju sve subjekte na koje su prošireni. Za zaposlene u državnim i javnim službama u proračunu RH za 2006. godine osigurana su sredstva za regres za godišnji odmor u visini 1.000 kn po svakom službeniku odnosno namješteniku. Ostali poslodavci postupaju u skladu s izvorima radnog prava, a poslodavci kojima nije određena obveza također mogu donijeti odluku o isplati regresa za godišnji odmor.
Više socijalna potpora nego nagrada
U Hrvatskoj je gotovo uobičajeno da se pravo radnika na regres za godišnji odmor određuje linearno, u jednakoj svoti po radniku bez obzira na plaću tog radnika, duljinu godišnjeg odmora i drugo. Nerijetko se pravo na regres za godišnji odmor određuje u jednakom iznosu za radnike koji ostvaruju pravo na puni godišnji odmor i za radnike koji ostvaruju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.
Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora
• Naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ne može biti niža od prosječne plaće koju je radnik ostvario u zadnja tri mjeseca prije korištenja godišnjeg odmora
• U iznos se uračunavaju i primici koje je radnik ostvario u naravi (primjerice, korištenje službenog automobila u privatne svrhe, korištenje kredita uz kamatnu stopu povoljniju od tržišne i dr.)
Time regres za godišnji odmor više poprima obilježje socijalne potpore, a manje obilježje nagrade vezane za poslove koje radnik obavlja za poslodavca. U zemljama razvijene tržišne ekonomije nije tako, već se iznos novčanog primitka namijenjenog podmirivanju troškova korištenja godišnjeg odmora određuje ovisno o plaći koju radnik ostvaruje kod poslodavca. U novije vrijeme i kod nas ima rijetkih primjera da se iznos regresa za godišnji odmor određuje prema složenosti poslova radnog mjesta na kojem radnik radi, uvjetima rada, godinama radnog staža, ovisno o broju dana godišnjeg odmora i dr. U tim se slučajevima iznos regresa određuje različito za pojedine radnike, prema unaprijed utvrđenim kriterijima.
Pri odlučivanju o isplati regresa za godišnji odmor važno je voditi računa o poreznim obvezama. U poreznom smislu, regres se može isplatiti kao: neoporeziva godišnja nagrada u iznosu do najviše 2.500 kn po radniku, pri čemu treba voditi računa da je korištenjem tog cijelog iznosa za isplatu regresa iskorišteno ukupno pravo na neoporezivu nagradu po radniku godišnje, ili kao plaća, u kojem slučaju podliježe plaćanju propisanih doprinosa iz plaće i na plaću te poreza na dohodak i prireza, ili kombinirano, jedan dio regresa kao neoporezivi primitak, a jedan dio regresa kao plaća radnika.
Izravnati porez na godišnjoj razini
Ako se regres za godišnji odmor isplaćuje kao plaća, treba voditi računa o obvezi kumulativnog obračunavanja poreza na dohodak i prireza za sve isplate radniku u nekom mjesecu. Zbog kumulativnog obračunavanja poreza na dohodak možda će isplata regresa podlijegati većem poreznom opterećenju nego da je isti novčani iznos isplaćen u više mjeseci. No, poslodavac ima mogućnost u prosincu pri isplati zadnje plaće u godini sastaviti konačni obračun poreza iz plaće i izravnati porezno opterećenje na godišnjoj razini. Dakako, ovisno o tome jesu li na regres za godišnji odmor plaćeni obvezni doprinosi, ovisit će i prava koja radnik ostvaruje u socijalnim sustavima.
Regres za godišnji odmor isplaćen kao neoporeziva naknada ne utječe na opseg prava u mirovinskom osiguranju. Na isplaćeni iznos nisu plaćeni doprinosi za obvezna osiguranja, pa taj iznos niti ne povećava prava radnika u mirovinskom osiguranju. Regres za godišnji odmor koji je isplaćen kao plaća u ukupnoj se svoti uključuje u godišnju mirovinsku osnovicu radnika. Pri određivanju osnovice za bolovanje na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje regres za godišnji odmor isplaćen kao plaća ne utječe na osnovicu.
Plaća za 5 radnih dana u tjednu
Za razdoblje korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće na teret poslodavca. Svota naknade plaće koju je poslodavac dužan isplatiti radniku za razdoblje dok koristi godišnji odmor i ne izvršava ugovorenu obvezu rada određuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu. U praksi se često javljaju dvojbe pri određivanju nadoknade plaće za godišnji odmor kod radnika kojima je radni tjedan raspoređen u pet radnih dana, a kojima se inače neradne subote uračunavaju u dane godišnjeg odmora. Naime, subote se ne računaju u trajanje godišnjeg odmora samo ako je tako određeno pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu.
Godišnji odmor i blagdani
• Blagdan koji pada u radni dan ne računa se u trajanje godišnjeg odmora, ali radnik ima pravo na naknadu plaće za taj dan
• Blagdan koji pada u neradni dan, u pravilu u subotu ili nedjelju, ne računa se u trajanje godišnjeg odmora, a radnik za taj dan ne ostvaruje pravo na naknadu plaće
Ako u tim aktima nije izrijekom utanačeno da se subote ne uračunavaju u trajanje godišnjeg odmora, tada se i neradne subote broje u iskorištene dane godišnjeg odmora, ali radnik nema pravo na naknadu plaće za neradne subote. To stoga što se pravo na naknadu plaće ostvaruje samo za dane odnosno sate koje bi radnik radio, da ne koristi pravo na godišnji odmor. Radniku kojem je radni tjedan raspoređen u pet radnih dana, taj će se tjedan računati kao šest dana iskorištenoga godišnjeg odmora, ali će pravo na naknadu plaće ostvariti samo za pet dana koji bi za njega bili radni da nije koristio pravo na godišnji odmor.
U trajanje godišnjeg odmora ne računaju se nedjelje i blagdani, ali različito utječu na naknadu plaće. Nedjelja je u pravilu neradni dan i radnik u taj dan ne bi radio i da ne koristi pravo na godišnji odmor. Pravilo je da se naknada plaće ostvaruje samo za one dane koje bi radnik radio, da ne koristi pravo na izostanak s rada. Ako zbog korištenja nekog prava za radnika nema izgubljene zarade, radnik za taj dan ne ostvaruje ni pravo na naknadu plaće.
Naknada plaće za godišnji odmor isplaćuje se na teret poslodavca i u poreznom je smislu izjednačena s isplatom plaće za izvršeni rad. U propisanim obveznim evidencijama koje se dostavljaju nadležnim državnim institucijama radi ostvarivanja socijalnih prava radnika naknada plaće za dane godišnjeg odmora označava se jednako kao plaća i jednako utječe na prava u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju.
Izvor: Lider press
autor članka: mr. sc. Marija Zuber, savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije
Objavljeno: 08.07.2006.g.
Ažurirano radi izmjena u zakonskim propisima: 09.07.2007.g.
Ovdje možete pročitati općenito o neoporezivim naknadama (do 2.500,00 kn godišnje), a u tekstu Pravo na godišnji odmor pročitajte više o trajanju i uvjetima korištenja godišnjeg odmora.
