

Dr. Michel Odent: Refleks istiskivanja fetusa i umjetnost primaljstva
12-10-2011Da li je umjetnost primaljstva umjetnost stvaranja uvjeta pogodnih za refleks istiskivanja fetusa? Pojam „refleks istiskivanja fetusa“ uvela je Niles Newton šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća kada je proučavala utjecaj okoline na porod miševa (1).Tek osamdesetih godina sam spasio taj izraz od zaborava i upotrijebio ga u radu s ljudima (2). Danas smatram taj „refleks“ neophodnim fiziološkim procesom od kojeg ne bismo smjeli previše odstupati. Za vrijeme snažnih i nezaustavljivih kontrakcija autentičnog refleksa istiskivanja, nema prostora za promišljene pokrete. Pogrešno shvaćanje fiziologije poroda je glavni razlog zašto druga faza poroda prethodi samom izgonu, a upravo ta druga faza se može tumačiti kao prekid refleksa istiskivanja fetusa (3). Svi procesi koji ovise o izlučivanju oksitocina (posebno porod, spolni odnos i laktacija) su vrlo ovisni o vanjskim faktorima. Prijelaz prema refleksu istiskivanja fetusa onemogućen je ako je privatnost rodilje ometena, ne događa se ako se osoba koja prisustvuje porodu ponaša kao trener, promatrač, pomagač ili vodič (4). Vaginalni pregledi također mogu ometati refleks, kao i kontakt očima ili nametnuta promjena okoline. Refleks istiskivanja fetusa je također oslabljen ako je rodilja izložena racionalnom opisu samog tijeka poroda koji stimulira intelekt, a ne nagone (npr. “Sada ste dovoljno otvoreni, vrijeme je da tiskate“). Isto tako, refleks se ne pojavljuje ako uvjeti nisu povoljni, na primjer prostorija nije dovoljno topla ili je svjetlo prejako. Tipičan refleks istiskivanja fetusa je lako prepoznati. Može mu prethoditi iznenadan i prolazan strah koji se izražava na neobičan način (na primjer, rodilja može govoriti: „Ubijte me!“, ili „Pustite me da umrem“). Ohrabrivanje riječima za vrijeme takvog napadaja straha je najgora moguća reakcija onih koji prisustvuju porodu (5). Ovakav nagli i kratkotrajni nalet straha se može tumačiti kao dobar znak da razine hormona naglo rastu (uključujući i hormon adrenalin). Odmah nakon toga trebao bi uslijediti niz snažnih i nezaustavljivih kontrakcija. Za vrijeme tih zadnjih snažnih kontrakcija rodilja je puna energije i često ima potrebu nešto čvrsto obuhvatiti. Tada se tijelo obično uspravlja. Na primjer, ako je rodilja u puzećem položaju, tada obično ispravlja gornji dio tijela Neke žene se čak usprave u stojećki položaj i često se naslone na rub namještaja. Refleks istiskivanja fetusa je često povezan s naginjanjem prema naprijed. Dok je rodilja u takvom nagnutom položaju, mehanizam otvaranja vulve je drugačiji nego kada rodilja zauzima neke druge položaje. Rizik od opasnog pucanja međice je otklonjen. Nakon tipičnog refleksa istiskivanja fetusa, posteljica se obično odvaja u prvim minutama nakon poroda. Postoje situacije u kojima je naročito važno slijediti fiziološki proces, i ne odstupiti od njega. Takva jedna situacija je porod na zadak. Porod na zadak nije opasan ako je prva faza prošla bez problema i ako iza nje slijedi snažan refleks istiskivanja fetusa. Premda imam iskustvo od oko 300 vaginalnih poroda na zadak, podržavam porodničare koji rutinski nude carski rez u slučaju zatka. Važno je uzeti u obzir činjenicu da je fiziologija poroda još uvijek često pogrešno shvaćena. Porod na zadak je opasan ako je porodničar (ili primalja, ili otac koji prisustvuje porodu) nesiguran. Porod na zadak je također opasan ako su neophodni dodatni kontrolirani napori za istiskivanje bebe. Ova razmatranja o refleksu istiskivanja fetusa prema drugom porođajnom dobu prilika su da naglasimo kako je glavna uloga primalje zaštititi uvjete koji omogućuju pojavu refleksa istiskivanja. Treba imati na umu osnovne potrebe žene koja rađa. Važno je uskladiti potrebu rodilje za privatnošću i potrebe za osjećajem sigurnosti što podrazumijeva i važnost majčinske uloge primalje. Majka ima prvenstveno zaštitničku ulogu, osoba se od strane majke ne osjeća nadzirano i osuđivano. Izrazi koje koristim nadahnuti su ranim radovima Nilesa Newtona. Oni mi pomažu razumjeti seksualnost kao cjelinu. U današnje vrijeme je neprirodno izolirano proučavati segmente koji su neophodni za preživljavanje vrste (6). Uvijek se radi o istim hormonima i ponavljaju se slični scenariji na čijem se kraju nalazi neki refleks istiskivanja: refleks istiskivanja mlijeka (7), refleks istiskivanja sperme, refleks istiskivanja fetusa.... Dr. Michel Odent Reference: -1- Newton N, Foshee D, Newton M. Parturient mice: Effect of environment on labor. Science 1966; 151: 1560-61. Prenešeno s http://www.wombecology.com/ Prevela s engleskog: ErikaKK Objavljeno 30. studenog 2007.
|