Dojenje donošene i zdrave dojenčadi - preporuke Američke pedijatrijske akademije (II dio)

12-10-2011

Slijedi 15 preporuka za dojenje donošene i zdrave dojenčadi.

U 1. preporuci se navodi uloga zdravstvenih djelatnika u procesu dojenja. Vrlo je važno reći da se u nas često ne razmatra pitanje je li kontraindikacija za dojenje trajna ili privremena i ne vodi se računa o tome kako laktaciju održavati ukoliko je kontraindikacija privremena. U nas se suviše lako preporučuje prekid dojenja. Nikada se ne razmišlja na način da prekid dojenja također ima svoje rizike.

U 2. preporuci je opet prepoznata edukacija roditelja prije i nakon rođenja kao najvažniji činitelj. U nas je edukacija roditelja prije rođenja prilično nedostatna i za to u zdravstvenome sustavu ne postoje novčana sredstva. Nakon rođenja djeteta majka često dobije dijete s preporukom "podojite ga", bez ikakvih drugih uputa, a o dojenju bi bilo potrebno razgovarati u rađaonici, na odjelu za babinjače tijekom cijelog boravka majke i djeteta. Također je prepoznata uloga oca u tome procesu kao osobe koja značajno može podići samopouzdanje majke u ključnim trenucima, ukoliko je educiran.

Neki postupci poput energičnog vađenja sluzi i plodove vode iz dišnih puteva mogu nepovoljno utjecati na dojenje. Naime, zdravo i donošeno novorođenče rijetko je potrebno aspirirati, a pogotovo nije potrebno taj postupak raditi grubo, jer među ostalima to može poremetiti početak stavljanja djeteta na prsa i dojenje.

U 3. točki se govori o kontaktu koža na kožu. Čak i u bolnicama koje su "Baby friendly" u nas taj kontakt traje prekratko, a ukoliko se prakticira nepravilno, može čak i naštetiti djetetu. Prvo u rađaonici mora postojati zidni toplomjer kako bi se znalo kakva je temperatura zraka u rađaonici, zatim treba onemogućiti sve izvore mogućeg pretjeranog strujanja zraka, te po porodu dobro do suhoga obrisati dijete prethodno ugrijanim pelenama ili kompresama. Samo posve suho novorođenče neće biti izloženo pothlađivanju. Unatoč tome što je majka najbolji izvor topline za svoje dijete, ako je ono mokro, gubitak topline isparavanjem je prevelik i ne može se nadoknaditi. Osim toga svako je dijete potrebno pokriti toplim pokrivačem, a negdje koristi i posebno toj svrsi namijenjeno i prilagođeno janjeće krzno. Jako je važno da novorođenče ostane cijelo vrijeme uz svoju majku nakon što je završio prvi podoj. No kako to ostvariti u prilikama prenapučenih rodilišta kad majka mora ostati ležati na kolicima za bolesnike ili u rađaonici katkada i više od 12 sati dok se ne isprazni mjesto na odjelu za babinjače? U tim trenucima majke imaju većih poteškoća brinuti se i o samima sebi, a kamo li još i o novorođenčetu. Osim toga, stroga organizacijska podjela poslova u rodilištima ne dozvoljava da za novorođenče skrbi bilo tko osim sestara iz "dječje sobe" kojih također ima premalo, a organizacija posla je takva da su prilično opterećene različitim poslovima koji nisu u neposrednoj vezi s promicanjem dojenja (prikupljanje i vođenje djece, prematanje i njega, različite pretrage, postupci probira, cijepljenja itd.).

Točka 4 se odnosi na dohranu. Moramo reći da se u našim prilikama dohrana u rodilištima daje i onda kad to nije medicinski indicirano. Često je tkz. pokusno vaganje i prije pokušaja uspostave laktacije, a majkama se rijetko govori o potrebi čestog stavljanja djeteta na dojku. Ona donošena djeca koja se nose majkama na prsa često se nose svaka 4 sata, što je svakako predugačko razdoblje bez hrane za dijete koje se prirodno hrani.

U 5. preporuci se govori o dudama koje se gotovo redovito upotrebljavaju u većini rodilišta. Već ranije spomenuta konfuzija bradavica koja se na taj način izaziva u najranijem razdoblju vrlo loše utječe na dojenje. Osim toga, naše medicinske sestre nisu obučene za prehranu novorođenčadi šalicom, žličicom li štrcaljkom, čime se konfuzija ipak svodi na najmanju moguću mjeru. Pritom je važno naglasiti da se ova preporuka o dudicama ne odnosi na nedonoščad koja ima potrebu za nenutritivnim sisanjem kad joj majke nisu dostupne. No u nas majke nisu dostupne ne samo teško bolesnoj nedonoščadi, već često i nedonoščadi koja je zdrava, a lakša je od 2500 g. Ta djeca se nepotrebno odvajaju od majki, a mogla bi se stavljati na zahtjev na prsa uz nešto pojačan nadzor.

U točki 6 se govori o znacima gladi koje novorođenče najčešće pokazuje. O tim znacima majke u većini naših rodilišta nisu upoznate. Često se događa da majka ne raspoznaje plač kao kasni znak da dijete želi biti na prsima, često plač novorođenčeta tumačeći kao bolest ili odbijanje prsiju. Samo vrlo strpljivo objašnjavanje ponašanja djeteta prvih dana nakon rođenja pružit će majci sigurnost  i uliti toliko potrebno samopouzdanje kako bi prepoznala što njezino dijete želi. Majku treba poučiti o tehnici dojanja i o tome da je poželjno dati obje dojke za jedan podoj. Stalno treba naglašavati da dojenje nije samo hranjenje, već dijete zadovoljava i neke druge, psihološke potrebe. Dojiti je potrebno često, čak 8 do 12 puta dnevno na početku, a kasnije nešto rijeđe. To je teško izvodivo kod djelomičnog zajedničkog boravka majke i djeteta u rodilištu. Majke je potrebno poučiti da se moraju odmarati onda kad se dijete odmara. Vremena za odmor bit će sasvim dostatno uz odgovarajuću potporu osoblja.

U točki 7 se govori o tome da zdravstveni djelatnici moraju barem dva puta dnevno procijeniti proces dojenja i to zabilježiti u dokumentaciju. To u nas nije tako čak niti u rodilištima koja su "Baby friendly". UNICEF je izdao jedan formular  za procjenu dojenja koji izgleda ovako:

FORMULAR ZA PROMATRANJE DOJENJA

 

Prezime i ime majke                                                       Datum

Ime djeteta                                                                    Dob djeteta

(tekst u zagradama se odnosi samo na novorođenčad i novorođenačko razdoblje)

Znakovi koji ukazuju da dojenje ide dobro	Znakovi mogućih poteškoća
Položaj majčinoga tijela:
___Majka je relaksirana i udobno smještena          ___Djetetovo tijelo je blizu majčinoga            ___Djetetovo tijelo i glava u ravnini     ___Dijete bradom dotiče dojku          ___(Stražnjica djeteta se pridržava)	___Ramena napeta, nagnuta prema djetetu  ___Djetetovo tijelo udaljeno od majčinoga ___Dijete mora zaokrenuti vrat          ___Dijete bradom ne dotiče dojku ___(Samo se glava i ramena pridržavaju)
Odgovori:
___Dijete prihvaća dojku ako je gladno ___(Dijete traži dojku) ___Dijete se umiruje i zadovoljno je na dojci ___Dijete istražuje dojku jezikom ___Dijete ostaje sisati na dojci    ___Znaci otpuštanja mlijeka: curenje, bolovi)	___Nema odgovora na dojku  ___(Nema traženja dojke)   ___Dijete je nemirno ili nezadovoljno ___Dijete nezainteresirano za dojku ___Dijete spava na dojci ___Nema znakova otpuštanja mlijeka
Emocionalna povezanost
___Sigurna, samouvjerena kod pridržavanja ___Kontakt licem u lice od strane majke   ___Mnogo dodira od strane majke	___Nervozna, ljulja dijete, nesamouvjerena ___Nema kontakta oči u oči majka/dijete                         ___Malo dodira između majke i djeteta
Anatomija dojki
___Dojke mekane i pune ___Bradavice su izbočene    ___Koža bradavica je zdrava  ___Dojke izgledaju okrugle za vrijeme podoja	___Dojke su velike i tvrde ___Bradavice su plosnate ili uvučene     ___Fisure ili crvenilo kože ___Dojke su napete ili udubljen
Sisanje
___Usta širko otvorena ___Donja usna izvrnuta prema van ___Jezik je obavijen oko bradavice  ___Obrazi su okrugli     ___Sporo, snažno sisanje isprekidano stankama ___Može se vidjeti ili čuti gutanje	___Usta zatvorena, napučena prema naprijed  ___Donja usna uvrnuta prema unutra ___Ne može se vidjeti djetetov jezik ___Obrazi napeti ili uvučeni ___Brzo sisanje ___Može se čuti mljackanje
Vrijeme provedeno na dojci
___Dijete pušta dojku      Dijete je sisalo _____minuta.	___Majka skida dijete s dojke

Vjerujem da bi u procesu zdravstvene njege u našim rodilištima ovaj formular mogao naći svoje mjesto za procjenu procesa dojenja barem jednom dnevno jer bismo tako mogli identificirati problem, a zatim ga i riješiti. Ovako o dojenju svake majke ponaosob znamo jako malo, a probleme rijetko identificiramo, već samo konstatiramo da dojenje "ide" ili "ne ide" ne ulazeći u to zbog čega i što treba da se to promijeni.

U preporuci 8 se govori o broju mokrenja i stolica po pojedinim danima. To su vrlo praktične i korisne preporuke za roditelje i zdravstvene djelatnike, pa preporučam da ove brojke barem okvirno zapamtite. To će poprilično pomoći u snalaženju oko dojenja i rješavanju mnogih dilema i nesigurnosti.

U točki 9 se govori da bi novorođenčad trebala imati ambulantni pregled u 2. ili 3. tjednu života, što bi bilo korisno i u našim prilikama. Naime razdoblje nakon dolaska iz rodilišta je najosjetljivije i najranjivije za nastavak procesa dojenja. Kod nas je prvi sistematski pregled novorođenčeta predviđen u dobi od 28 do 30 dana, što je svakako prekasno. Bez obzira na posjete patronažne sestre, ipak bi za podizanje samopouzdanja i povećanje kvalitete zaštite bilo poželjno da dijete vidi pedijatar u 2. ili 3. tjednu života.

Točka 10 je veoma važna jer se u njoj govori o isključivom dojenju prvih 6 mjeseci, te o poštivanju individualnih potreba u neke dojenčadi u koje se uvođenje dohrane može (rijetko) tolerirati od 4. do 8. mjeseca života. Dohranom se ne povećava rast djeteta, već se samo smanjuje unos zaštitnih tvari koje se nalaze u ženinom mlijeku. Neobično je važna konstatacija  da je dojenje prihvatljivo i u 3. godini života odnosno sve dotle dok majka i dijete žele. Dojenčad u koje se dojenje prekida nakon navršenih 6. mjeseci do godine dana ne bi smjela dobivati kravlje mlijeko, već dojenačke pripravke industrijske hrane. U nas je značajno smanjena učestalost primjene kravljega mlijeka u dojenčadi, ali se ono u nekim krajevima ipak prečesto koristi, što nije preporučljivo.

U točki 11 se govori da se vitamin K mora novorođenčadi koja se isključivo doje primjeniti unutar 6 sati od rođenja i to nakon prvoga podoja injekcijom u mišić, dok davanje na usta nije preporučljivo zbog povećane opasnosti od krvarenja nakon jednokratnog davanja. Na usta bi bile potrebne višekratne doze do dobi od 4 mjeseca kako bi se postigao isti učinak kao s injekcijom u mišić jednokratno. U nas većina novorođenčadi dobiva vitamin K intramuskularno odnosno injekcijom u mišić, što je sukladno najnovijim preporukama.

U točki 12 se govori o vitaminu D. Naše preporuke su drugačije i one govore o primjeni vitamina D u dozi od 400 IJ cijele prve godine života, te u zimskim i proljetnim mjesecima u 2. i 3. godini života. U našim preporukama nema govora o količini posisanog mlijeka i trajanja profilakse vitaminom D. Istaknute su kratkoročne i dugoročne opasnosti od izlaganja novorođenčeta suncu, te neučinkovitost sunčevih zraka za proizvodnju vitamina D ako se koriste zaštitna sredstva.

U točki 13 se govori o dodavanju floura. Flour treba dodavati i u nas jer obična voda sadrži male količine floura. Ove preporuke slažu se s preporukama koje u nas postoje o davanju floura od 6. mjeseca nadalje.

U točki 14 se govori da majka dojilja i dijete koje se doji moraju spavati blizu jedno drugoga kako bi se dojenje moglo što lakše provoditi.

U točki 15 se govori o tome da se uloži svaki napor u održanje dojenja u svakoj prilici kad su majka i dijete odvojeni jedno od drugoga zbog bolesti. Moram priznati da u nas to nije uvijek bilo tako jer je donedavno postojao propis da one majke koje su od bolnice udaljene manje od 25 km nemaju pravo biti u bolnici sa svojim dojenčetom.. Nedavno je taj apsurdni propis ukinut, jedino je ostala dobna granica od 6 mjeseci, što nije sukladno niti ovome sadašnjem stavu AAP, a niti ranijim stavovima UNICEF-a. Dijete ima pravo na dojenje sve dotle dok ono traje, dok to majka i /ili dijete žele. U nas oni koji donose zakone još uvijek nisu prepoznali važnost i vrijednost dojenja, što u konačnici ima i pozitivne financijske učinke. Što se izdajanja tiče, naše su bolnice vrlo slabo opremljene opremom za izdajanje, a uopće nema mogućnosti iznajmljivanja takve opreme niti uz plaćanje niti na teret zdravstvenoga osiguranja. Vjerojatno će se nevladine organizacije poput Rode dosjetiti i organizirati najam te i druge rijetke opreme koja je potrebna u dojenačkom razdoblju, a pomaže i osigurava kvalitetniji život djeci i roditeljima.

(Slijedi: prijevod Preporuka Američke pedijatrijske akademije):

 

Preporuke za dojenje donošene i zdrave dojenčadi

Pedijatri i ostali zdravstveni djelatnici bi trebali preporučivati ženino mlijeko za svu djecu u koje dojenje nije kontraindicirano, a roditelje opskrbiti s najnovijim potpunim informacijama o prednostima i tehnikama dojenja, kako bi se osiguralo da je njihova odluka zasnovana isključivo na potpunoj informiranosti o tome pitanju.

·          Kad dojenje nije moguće uspostaviti neposredno, potrebno je osigurati izdojeno majčino mlijeko. Ukoliko postoji poznata kontraindikacija za dojenje, potrebno je razmotriti radi li se samo o privremenoj kontraindikaciji, te ako je stvarno tako,  potrebno je savjetovati izdajanje kako bi se osigurao nastavak proizvodnje mlijeka. Prije nego se dadu preporuke da se ne doji odnosno preporuči se prekid dojenja, potrebno je odvagnuti prednosti dojenja u odnosu na rizike koji nastaju zbog prekida prehrane ženinim mlijekom.

U razdoblju po porodu potrebno je poticati one preporuke i praksu koje najbolje utječu na započinjanje i održavanje procesa dojenja.

·          Edukacija roditelja prije i nakon rođenja djeteta je veoma važna sastavnica uspješnog dojenja. Potpora i poticanje dojenja od strane oca može uvelike pomoći majci tijekom započinjanja dojenja i tijekom onih razdoblja kad se pojavljuju poteškoće. U skladu s odgovarajućom skrbi majke, potrebno je na najmanju moguću mjeru svesti primjenu lijekova koji mogu utjecati na povećani nemir djeteta i njegovo ponašanje tijekom hranjenja. Također je potrebno izbjegavati one postupke koji mogu nepovoljno utjecati na dojenje ili traumatizirati dijete uključujući nepotrebnu, prekomjernu i suviše energičnu aspiraciju usne šupljine, jednjaka i dišnih puteva, kako bi se izbjeglo oštećenje sluznice usta i ždrijela, što može dovesti do nepoželjnih ponašanja tijekom hranjenja.

Zdrava novorođenčad trebaju biti stavljena i ostavljena u neporednom kontaktu koža na kožu sa svojom majkom odmah nakon rođenja sve dok se ne ostvari prvi podoj.

·          Živahno i zdravo novorođenče sposobno je prihvatiti dojku bez posebne pomoći unutar jednoga sata po rođenju. Osušiti dijete, ocijeniti Apgar indeks i orijentacijski pregledati dijete dok je sa svojom majkom. Majka je optimalan izvor topline za dijete. Potrebno je odgoditi vaganje, mjerenje, kupanje, pikanje lancetom i profilaksu oftalmije sve dok se ne okonča prvi podoj. Novorođenčad na koju su utjecali lijekovi majke mogu iziskivati odgovarajuću pomoć za uspješno stavljanje na dojku. Osim u izuzetnim prilikama, novorođenče mora ostati uz majku tijekom cijelog razdoblja oporavka nakon poroda.

Dodatnu prehranu (voda, vodena otopina glukoze, adaptirano mlijeko i ostale tekućine) zabranjeno je davati dojenčadi na prsima, osim ako to nije medicinski indicirano i preporučeno od strane liječnika.

Uporabu dudica najbolje je izbjegavati tijekom uspostavljanja procesa dojenja, a mogu se upotrebljavati tek nakon uspostave dojenja.

·          U neke novorođenčadi rana uporaba duda varalica može loše utjecati na uspostavljanje dojenja, a u drugih može ukazivati na postojanje poteškoća s dojenjem koje treba prevladati.

·          Ova preporuka se ne odnosi na zabranu primjene dudica za nenutritivno sisanje i vježbanje nedonoščadi i ostale novorođenčadi u jedinicama pojačane njege.

Tijekom nekoliko prvih tjedana dojenja, majke treba savjetovati da doje 8 do 12 puta dnevno tijekom 24 sata, nudeći dojku kad god novorođenče pokazuje znakove gladi kao što su povećani nemir, fizička aktivnost, mljackanje i traženje.

·          Plač je kasni znak gladi. Odgovarajuće započinjanje dojenja potaknuto je kontinuiranim zajedničkim boravkom majke i djeteta ("rooming in") tijekom 24 sata danju i noću. Majka mora ponuditi obje dojke tijekom svakog podoja u razdoblju tijekom kojeg dijete želi biti na dojci. Tijekom svakog podoja prvo se ponudi jedna, a zatim druga dojka, a kod sljedećeg je obratno kako bi se osiguralo ravnomjerno poticanje dojki na proizvodnju i otpuštanje mlijeka. Tijekom prvih nekoliko tjedana nakon rođenja, dijete koje ne zahtjeva podoj potrebno je nakon 4 sata od zadnjeg podoja probuditi.

·          Nakon što je dojenje uspostavljeno, učestalost podoja se može smanjiti na oko 8 tijekom 24 sata, no dojenče ponovno može povećati broj podoja tijekom ubrzanog rasta ili kad treba veći volumen mlijeka.

Educirani zdravstveni djelatnici moraju barem dva puta dnevno učiniti formalnu ocjenu procesa dojenja, uključujući i promatranje položaja, prihvaćanja dojke i prijenosa i otpuštanja mlijeka, uz unošenje podataka u posebnu dokumentaciju tijekom svakog dana boravka u bolnici nakon rođenja.

·          Potrebno je potaknuti majke da zabilježe vrijeme i trajanje svakog podoja, te broj mokrenja i broj stolica rano nakon rođenja u bolnici i prvih tjedana kod kuće, što će pripomoći podupiranju procesa dojenja i njegovoj lakšoj ocijeni. Poteškoće koje su primjećene u bolnici moraju se otkloniti te planirati način njihovoga rješavanja, o čemu treba obavijestiti oba roditelja i zdravstvene djelatnike koji će doći u kuću.

Svu dojenu novorođenčad mora pregledati pedijetar ili drugi kompetentni i iskusan zdravstveni djelatnik u dobi od 3 do 5 dana kao što je ranije preporučila AAP.

·          Ta posjeta uključuje vaganje djeteta i njegov fizikalni pregled osobito što se tiče žutice i hidracije, majčinih poteškoća s dojkama (bolni podoji, napete i bolne dojke), izlučivanje stolice i mokraće (za očekivati je 3 do 5 mokrenja i 3 do 4 stolice tijekom 3. do 5. dana; te 4 do 6 mokrenja i 3 do 6 stolica dnevno tijekom 5. do 7. dana života), te formalnu provjeru dojenja u pogledu položaja i tehnike prihvaćanja dojke te otpuštanja mlijeka. Ukoliko je gubitak na težini djeteta veći od 7 % njegove porodne mase, to ukazuje na postojanje poteškoća s dojenjem, te zahtjeva pomnije promatranje procesa dojenja, uključivanje nekih intervencija za prevladavanje poteškoća i povećanje proizvodnje i otpuštanja mlijeka.

Dojena djeca trebala bi imati drugi ambulantni pregled u dobi od 2 do 3 tjedna, tako da se može kontrolirati napredak djeteta i pružiti dodatna potpora dojenju uz ohrabrenje majke tijekom toga veoma osjetljivoga razdoblja.

Pedijatri i roditelji moraju biti svjesni da je isključivo dojenje dostatno za podržavanje optimalnog rasta i razvoja tijekom otprilike prvih 6 mjeseci života, te da dojenje pruža neprestanu zaštitu od proljeva i obolijevanja od bolesti dišnih puteva. Dojenje bi trebalo nastaviti tijekom barem prve godine života pa i nakon toga ako to uzajamno žele majka i dijete.

·          Dodatnu hranu (dohranu) bogatu željezom potrebno je postepeno uvoditi u dobi od oko 6 mjeseci. Nedonoščad i dojenčad male porodne težine, te ona dojenčad koja ima nedovoljne pričuve željeza, zahtijevaju dodatak željeza i prije navršenih 6 mjeseci. Željezo se može davati nastavljajući isključivo dojenje.

·          Posebne potrebe ili prehrambene navike u pojedine dojenčadi mogu zahtijevati uvođenje dohrane čak i u dobi od 4 mjeseca, dok neka dojenčad neće biti spremna na prihvaćanje dohrane sve do dobi od oko 8 mjeseci.

·          Uvođenjem dohrane prije dobi od 6 mjeseci ne povećava se kalorijski unos kao niti brzina rasta, a jedino se smanjuje unos onih sastavnica majčina mlijeka koje djeluju zaštitno.

·          Tijekom prvih 6 mjeseci čak i u veoma toploj klimi, voda i sok nisu potrebni dojenoj djeci, a njima se mogu unijeti zagađivači ili alergeni.

·          Povećano trajanje dojenja ima značajan povoljan utjecaj na zdravlje majke i djeteta, a naročito je važno zbog odgađanja ovulacije, doprinoseći tako optimalnim razmacima između poroda.

·          Ne postoji gornja granica trajanja dojenja te nema dokaza o štetnosti produljenog dojenja do 3. godine života ili dulje na psihološke ili razvojne procese djeteta.

·          Dojenčad koja se prestane dojiti prije dobi od 12 mjeseci ne bi smjela dobivati kravlje mlijeko, već željezom obogaćene nadomjestke za prehranu dojenčadi.

Sva dojena dojenčad treba dobiti 1 mg vitamina K1 intramuskularno nakon završetka prvog podoja ili unutar prvih 6 sati života.

·          Davanje vitamina K na usta nije preporučljivo. Tim se načinom ne mogu osigurati dostatne zalihe vitamina K za sprječavanje hemoragijske bolesti novorođenčeta kasnije u dojenačkom razdoblju u djece na prsima, osim ako se ne daju ponavljane doze vitamina K tijekom prva 4 mjeseca života.

Sva dojena djeca trebaju dnevno dobiti 200 IJ vitamina D oralno u obliku kapljica počinjući tijekom prva 2 mjeseca života i nastavljajući sve dotle dok dnevni unos vitaminom D obogaćenog nadomjestka za majčino mlijeko ili majčinog mlijeka ne bude barem 500 mL.

·          Iako majčino mlijeko sadrži male količine vitamina D, to nije dovoljno za prevenciju rahitisa. Izlaganje kože ultravioletnim B zrakama sunčeva svjetla je uobičajeni način proizvodnje vitamina D. Međutim, postoji povećana opasnost od opekotina od sunca (kratkoročno) i razvoja raka kože (dugoročno) zbog izlaganja suncu, naročito mlađe djece, što čini se opravdava preporuku o neizlaganju sunčevu svjetlu. Osim toga, sredstva za zaštitu od sunca smanjuju proizvodnju vitamina D u koži.

Fluor ne bi trebalo davati tijekom prvih 6 mjeseci života.

·          Od dobi od 6 mjeseci pa sve do dobi od 3 godine će odluka o dodatku fluora ovisiti o njegovoj koncentraciji u pitkoj vodi (dodavanje fluora obično nije potrebno osim ako je njegova koncentracija u pitkoj vodi manja od 0,3 ppm), drugoj hrani, izvorima tekućine i pasti za zube.

Majka i dijete moraju spavati blizu jedno drugoga kako bi se olakšalo dojenje.

Ukoliko je potreban boravak u bolnici bilo majke dojilje ili dojenčeta, potrebno je učiniti sve da se dojenje održi najbolje neposredno ili tako da se majka izdaja ako je to potrebno.

 

Prim. mr. sc. Milan Stanojević, dr. med.,pedijatar, član Hrvatske udruge za potporu dojenju, članice IBFAN-a

Prenosimo uz dozvolu izvora: 

Mjesečnik za trudnice i roditelje "Bebe"

Objavljeno: 28. lipnja 2005.

 

 

 

Tekstovi o dojenju, kao i fotografije na stranici www.roda.hr  vlasništvo su udruge Roda, i ne smiju se prenositi bez odobrenja. Ukoliko želite širiti znanje o dojenju pozivajući se na naše stranice, kontaktirajte nas na e-mail: dojenje@roda.hr  Hvala.