12-10-2011
U hrvatskoj javnosti poznati smo kao udruga u ijem je primarnom interesu zdravlje i budunost djece u Hrvatskoj. Promocija dojenja i prirodnog poroda neki su od naih najpoznatijih podruja djelovanja. Oni demonstriraju nae povjerenje u prirodu i njezine procese, a njihova uspjenost ima direktan uinak na zatitu okolia i zdravlja Zemlje. Koritenje jednokratnih pelena u higijeni nae djece, koje je danas gotovo univerzalno u Hrvatskoj, ima upravo suprotan uinak na na okoli, a esto i direktno na zdravlje djeteta i smatramo da je od izuzetne vanosti upoznati roditelje s negativnim aspektima jednokratnih pelena te ih osvijestiti o postojanju prirodne alternative koja ima manje negativan utjecaj na zdravlje naeg planeta i nae djece, a i na obiteljski novanik.
Prema izraunima, jedno dijete koje koristi jednokratne pelene tijekom svog odrastanja iskoristi otprilike 5.000 pelena. Tih 5.000 pelena tei 1-2 tone i zauzima nekoliko kubika prostora na smetlitu, od kojih se mnoga nalaze u velikoj blizini naseljenih mjesta. Svakoj jednokratnoj peleni treba petstotinjak godina kako bi se razgradila, to znai da e djetetova pelena zagaivati prirodu jo i onda kada se rodi i pra-pra-pra-pra-pra-pra-pra-pra-pra-pra-pra-pra-pra-pra-pra-pra-pra-pra-pra-unue tog djeteta.
Za vrijeme raspadanja, jednokratne pelene znaajno doprinose i efektu staklenika, isputajui metan. Tijekom proizvodnje jednokratnih pelena isputaju se mnogobrojne tetne tvari, meu kojima je i otrovni dioksin, dok otpadne vode koje otjeu iz proizvodnje ukljuuju i teke metale. Za proizvodnju samih jednokratnih pelena potrebna je celuloza te zbog toga svako dijete koje koristi jednokratne pelene tijekom svoje prve dvije godine ivota, "potroi" 4,5 stabla. Ovo su samo neki od negativnih uinaka jednokratnih pelena na na okoli.
Akcijom 5.000 prljavih pelena eljeli smo informirati roditelje i javnost da jednokratne pelene koje su danas dio masovne uporabe moda i nisu najbolje rjeenje za djecu. elimo upozoriti da jednokratne pelene mogu loe djelovati na djeju kou, uzrokovati ojedine, omoguiti razmnoavanje gljivica te potaknuti alergijske reakcije.
Uz ova upozorenja, akcijom smo svim zainteresiranima predstavili alternativu u obliku platnenih pelena koje iziskuju i do tri puta manje financijskih sredstava od jednokratnih (ukljuivi i nabavku i odravanje istih), mogu se koristiti za vie djece (to ih ini jo isplativijima), djeca se u velikom postotku bre odvikavaju od pelena, a i sa zdravstvenog stajalita su prihvatljivije.
Tijekom nae akcije u Maksimiru, izloili smo crne pune vree za smee koje simboliziraju iskoritene jednokratne pelene i formirali smo gomilu veliine pribline onoj koju bi inilo tih pretpostavljenih 5.000 jednokratnih pelena. Tijekom akcije dijelili smo letke s podacima o proizvodnji i karakteristikama jednokratnih i platnenih pelena (letak moete preuzeti ovdje: platnene_pelene.pdf) kako bi se to vei broj ljudi upoznao s moguom, no slabo poznatom alternativom. Ujedno smo zainteresiranima pokazali kako zapravo izgledaju i kako se upotrebljavaju moderne platnene pelene, koliko su jednostavne za uporabu i odravanje, suprotno uvrijeenim miljenjima temeljenim na platnenim pelenama naih baka.
Razmislite elite li svojem djetetu ostaviti u nasljee ovakvu hrpu, kojoj u prosjeku treba 500 godina za razgradnju.
