monitoring

12-10-2011

ZAŠTITIMO DOJENJE OD AGRESIVNOG MARKETINGA nadgledanjem primjene Međunarodnog pravilnika o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko

Što je Pravilnik?

Pravni instrument za zaštitu i promicanje dojenja u odnosu na agresivnu promidžbu nadomjestaka za majčino mlijeko. Cilj je Pravilnika pridonijeti sigurnoj i primjerenoj prehrani dojenčadi štiteći i promovirajući dojenje, te osigurati pravilnu uporabu nadomjestaka za majčino mlijeko onda kada je njihova uporaba neophodna, na temelju primjerenih informacija i putem primjerenog reklamiranja i distribucije. Važno je istaknuti da Međunarodni pravilnik ne zabranjuje proizvodnju nadomjestaka za majčino mlijeko, nego proizvođačima i distributerima postavlja pravila o načinu prodaje.

Zašto Pravilnik?

Sedamdesetih godina u međunarodnim zdravstvenim i društvenim krugovima dolazi do spoznaje o smanjenju stope dojenja i porastu stope prehrane nadomjescima uslijed beskrupulozne promocije adaptiranog mlijeka. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i UNICEF domaćini su međunarodnog sastanka o prehrani dojenčadi i male djece. Na tom sastanku donesene su preporuke o promociji i prodaji mlijeka za bebe, a šest sudionika sastanka osniva International Baby Food Action Network – IBFAN, međunarodnu mrežu grupa koje žele utjecati na poboljšanje dječjega zdravlja podupirući dojenje i boreći se protiv neetičnoga marketinga nadomjestaka za majčino mlijeko. Preporuke službeno usvaja Svjetska zdravstvena skupština (WHA) i upućuje WHO i UNICEF da pripreme pravilnik koji bi regulirao marketing mlijeka za bebe. Oni to i čine te WHA 1981. godine proglašava Rezoluciju koja uključuje Međunarodni pravilnik o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko.

Na što se primjenjuje Pravilnik?

Međunarodni pravilnik se primjenjuje na nadomjestke za majčino mlijeko, dopunsku hranu koja se daje preko bočice, bočice i dude za hranjenje. Za dojenačku formulu je vrlo jasno da je u dosegu Pravilnika. Klasifikacija dojenačkih formula poznatih pod imenom "follow-on" ili "follow-up" formula je uvedena od strane industrije dječje hrane nakon uvođenja Pravilnika (Svjetska zdravstvena skupština je 1986. usvojila rezoluciju WHA39.28 u kojoj stoji da takvo mlijeko "nije nužno"). Proizvođači i distributeri iz industrije dječje hrane tvrde da "follow-on" formule nisu zamjena za majčino mlijeko nego dopunska hrana te tvrde da se Pravilnik na njih ne odnosi. Međutim, u Pravilniku je jasno navedeno da se odnosi i na dopunsku hranu koja se daje preko bočice. Osim toga, Svjetska zdravstvena organizacija preporuča nastavak dojenja u drugoj godini života, a "follow-on" formule zamjenjuju to mlijeko i stoga bi se mogle promatrati kao zamjene za majčino mlijeko.

Pojam "dopunska hrana" odnosi se na kravlje mlijeko, voćne sokove, žitarice, povrće i svaku drugu tekućinu, krutu ili polukrutu hranu koja se daje uz majčino mlijeko (ili uz dojenačku formulu). Takva hrana se također zove “hrana za odbijanje od dojke”. Na dopunsku hranu primjenjuje se Pravilnik ako ona zamjenjuju onaj dio djetetove prehrane koji se najpotpunije zadovoljava preko majčinog mlijeka. Svjetska zdravstvena skupština je 1996. godine usvojila rezoluciju WHA49.15 u kojoj stoji da marketing sve dopunske hrane ne bi smio biti takav da šteti isključivom dojenju i održavanju dojenja.

Zašto se RODA bavi Pravilnikom i što zapravo radimo?

Jedna od glavnih aktivnosti RODE je promocija, zaštita i potpora dojenju, a "Međunarodni pravilnik o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko" ima za cilj zaštitu zdravlja dojenčadi kroz potporu i zaštitu dojenja. Dakle, ciljevi su nam isti!

Rodina radna skupina za nadgledanje primjene Pravilnika bavi se zaštitom dojenja od agresivnog marketinga nadomjestaka majčinom mlijeku. Aktivnosti ove skupine popularno nazvane "monitoring koda" su:

  • praćenje kršenja "Međunarodnog pravilnika o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko",
  • upozoravanje kršitelja i informiranje javnosti o kršenjima Pravilnika u Hrvatskoj,
  • zauzimanje da se Pravilnik implementira u hrvatske zakone i poštuje u praksi. 

U sklopu toga, na portalu www.roda.hr upozoravamo na neke od najbezočnijih primjera kršenja Pravilnika, reagiramo u medijima na primjere kršenja Pravilnika, prevodimo materijale vezano uz opasnosti izjednačavanja umjetne prehrane s majčinim mlijekom te vršimo dojave referentnom centru za prikupljanje podataka o kršenju Pravilnika.

Kakvo je stanje u Hrvatskoj? Loše!!

Naša zemlja je Pravilnik prihvatila 1992. godine na sjednici Generalne skupštine WHO glasajući ZA Rezoluciju o prehrani dojenčadi. Još 1999. godine donesen je nacrt prijedloga zakona kojim bi Hrvatska konačno ugradila u zakonodavstvo ono na što se obvezala potpisivanjem Rezolucije i Pravilnika, ali prijedlog nije nikad prošao saborsku proceduru. Od tada do danas svjedoci smo nemilosrdnog kršenja Pravilnika u Hrvatskoj bez ikakvih posljedica i sankcija.

Kako se Pravilnik krši u Hrvatskoj?

Marketinški su najjednostavniji plaćeni oglasi, uglavnom u tiskovinama namijenjenim roditeljima i bebama ("Bebe", "Dijete moje malo", "Moje dijete"..), te časopisima o zdravlju općenito ("Doktor u kući").

U vrlo čitanim "Bebama" gotovo na svakoj stranici može se vidjeti reklama koja krši Pravilnik. Bombardirani smo informacijama o tome da je "to-i-to" adaptirano mlijeko upravo sinonim za mlijeko, koje dude su najbolje za novorođenče, te kako pomoću čajeva smiriti dojenačke kolike.

Malo su sofisticiraniji plaćeni oglasi u formi reportaže iz koje nije odmah vidljivo, čak nije nigdje izričito navedeno da se radi o reklami - tobože se stručno piše npr. o dojenju i dohrani, te se otvoreno preporučuje dječja hrana, sokovi, kašice određenog proizvođača, tj. naručitelja oglasa.

Proizvođači dječje hrane redovito organiziraju nagradne igre koje imaju neograničeni vijek trajanja, a cilj im je stimulirati kupnju proizvoda koji krši Pravilnik. Posebno su atraktivne nagradne igre u kojima se roditelje stimulira na kupnju određene vrste adaptiranog mlijeka (i to namijenjenog bebama do 4. mjeseca starosti!), jer se uz svaku kupljenu kutiju dobije poklon - bočica s dudom, duda varalica ili nešto slično.

Na mjestu kao što je pedijatrijska ordinacija, gdje očekujemo pouzdane i točne informacije o svemu vezanom uz naše bebe, često možemo umjesto savjeta o dojenju dobiti uzorke čaja za bebe "od 1. tjedna", čekaonicu ili čak ordinaciju krasi zidni sat jednog od najpoznatijih proizvođača dječje hrane, a liječnik vam bilješke, podsjetnik o davanju kapi D vitamina ili težinu vašeg djeteta piše na bloku s logom istog proizvođača. I preporučuje da probate baš njihovu vrstu adaptiranog mlijeka. Slučajnost?

Jedan od novijih načina oglašavanja je putem besplatnog info telefona na kojem se može dobiti savjet o dojenju i dohrani od strane pedijatra ili npr. dječjeg gastroenterologa-suradnika.
Što očekivati od liječnika plaćenog od proizvođača dječje hrane? Hoće li savjetovati isključivo dojenje do 6. mjeseci uz što dulji nastavak dojenja ili će se više orijentirati kako što lakše početi dohranu točno određenom vrstom soka ili kašice? Je li objektivno očekivati da će taj pedijatar, u slučaju da mama brine ima li dovoljno mlijeka za svoje dijete, dati savjet kako povećati količinu mlijeka, ili je vjerojatnije da će savjetovati uvođenje dohrane adaptiranim mlijekom?
Sukob interesa ovdje je više nego očit.

U skladu sa sve većim brojem roditelja koji imaju računalo i pristup Internetu, neki proizvođači dječje hrane i srodnih potrepština odlučuju izdati CD s prezentacijom svojih proizvoda.
Tu su i reklame putem specijaliziranih Internet stranica namijenjenih trudnicama i roditeljima - primjer je trudnoca.net gdje se čak i na stranicama o dojenju mogu naći reklame za adaptirano mlijeko. Apsurdno, zar ne?

Često se može čuti od strane izdavača časopisa, autora web stranica... da i mame moraju dobiti pravu informaciju o dječjoj hrani, a da oni sami moraju živjeti i često opstaju velikim dijelom zahvaljujući marketingu.
Postoji rješenje i za ovakve dileme: roditelji i bebe zahvalni su kupci i mnogih drugih potrepština, osim eventualno dječje hrane za bebe mlađe od 6 mjeseci – tu su dječja kozmetika, igračke, pelene i slične potrepštine, kolica, dječja odjeća i obuća, dječje knjige, literatura o trudnoći, dojenju, roditeljstvu.... sve to je itekako potrebno, a ne ugrožava niti umanjuje značenje prirodnog načina prehrane.

ZBOG SVEGA NAVEDENOG, naš zadatak je uvođenje Pravilnika u hrvatsko zakonodavstvo i praksu, s konačnim ciljem

  • davanja podrške dojenju,
  • informiranja javnosti (prvenstveno roditelja) o dobrobiti dojenja,
  • onemogućavanja svih koji dojenje guraju u drugi plan reklamirajući nadomjestke majčinom mlijeku za djecu do 6. mjeseci, čajeve, sokove i kašice, bočice i dude za hranjenje ..... sve ono što može omesti i u konačnici onemogućiti dojenje.

 

ZABRANJENO JE:

  1. Reklamiranje nadomjestaka za majčino mlijeko.
  2. Dijeljenje besplatnih uzoraka nadomjestaka za majčino mlijeko.
  3. Promidžba nadomjestaka za majčino mlijeko u zdravstvenim ustanovama, uključujući dijeljenje besplatnih ili jeftinih uzoraka.
  4. Savjetovanje majki od strane predstavnika proizvođača nadomjestaka za majčino mlijeko.
  5. Poklanjanje uzoraka zdravstvenim djelatnicima.
  6. Slike koje idealiziraju umjetnu prehranu, uključujući slike novorođenčadi na etiketama proizvoda.
  7. Promidžba neprimjerenih proizvoda kao sto su, na primjer, zaslađeno kondenzirano mlijeko i čajevi za bebe.
  8. Promidžba dopunske hrane na bilo koji način koji bi mogao ići na štetu isključivog i neprekidnog dojenja.
  9. Davanje financijske pomoći profesionalnim osobama (u zdravstvu i slično) od strane proizvođača hrane za novorođenčad, kako ne bi došlo do sukoba s potpunom podrškom dojenja od strane profesionalne osobe.

 

ZAHTIJEVA SE:

  1. Informacije koje dobivaju zdravstveni djelatnici morale bi biti utemeljene na znanstvenim podacima i činjenicama.
  2. Sve informacije o umjetnoj prehrani, uključujući i etikete, trebale bi objasniti koristi dojenja i sve troškove i opasnosti povezane s prehranom mliječnim formulama.
  3. Svi proizvodi bi trebali biti visoke kvalitete i uzimati u obzir klimatske uvjete i mogućnosti čuvanja u zemlji u kojoj se koriste.
  4. Promicanje i podržavanje isključivog dojenja prvih šest mjeseci te nastavak dojenja do dvije godine ili više, kao svjetske zdravstvene preporuke.
  5. Podržavanje nadohrane nakon šest mjeseci starosti, s time da je potrebno navesti da uvođenje bilo kakve hrane ili pića prije nego što je nutritivno potrebna može omesti dojenje.
  6. Proizvođači i distributeri bi se morali pridrzavati preporuka Pravilnika, čak i ako to nije zakonski regulirano u toj zemlji.
 

 

Objavljeno: 20. rujna 2006.